Jump to content
IGNORED

Zašto se Jugoslavija/SFRJ zaista raspala


Anonymous

Recommended Posts

Ne, Dejan Jović, profesor zagrebačkog FPN i bivši (otpušteni) glavni savetnik Ive Josipovića.

 

BTW. Knjiga je fenomenalna, čovek je u sva zbivanja direktno, kroz razgovore sa glavnim akterima, upućen još od vremena osamdesetih, i faktografski precizno na jednom mestu sublimira činjenice od krucijalnog značaja za ovu temu. S tim da se ne upušta preterano u izvlačenje jakih zaključaka a i tamo gde to čini to radi meko, ali ostavlja sasvim dovoljno prostora čitaocu da te zaključke izvuče sam.

 

Evo par mojih:

-Kardelj (kad ogrebeš tri sloja crvene farbe 1 obični sitni slovenački nacionalista) i kardeljisti su minirali™ konstrukciju Jugoslavije, i to veoma vešto,

-Srbi (upravljačke elite Srbije, prim.aut.) su sami sebi krivi što su na to pristali, a to što su se veoma brzo pokajali je sad (i ninje i prisno) džabe,

-Milošević je iz pozicije rankovićizma pokušao da vrati točak istorije unazad, što je posve razumljivo već u startu bilo osuđeno na neuspeh.

 

E ostalo je istorija.

 

Treba pomenuti i da je 90-ih bio asistent Jovanu Miriću, otud i veoma kritičan stav prema ustavu iz 1974. (pogledati knjigu koju sam kačio ovde - Mirić, Sistem i kriza (1984)). E sad, zameram nedostatak arhivskog materijala ali realno on još uvek nije dostupan. Uvek treba biti veoma obazriv prema usmenim izvorima.

 

Ja ne bih rekao da je Kardelj nužno bio slovenački nacionalista niti da kardeljevci nužno nisu bili Jugosloveni (Šuver je svakako bio Jugosloven iako je bio i kardeljevac i bakarićevac), ali je svakako njihova vizija Jugoslavije bila veoma rigidna, bila je do koske ideologizovana i nije imala šanse da opstane u realnosti. Zapravo je napor koji su ustavobranitelji ulagali da održe svoj sistem živim neverovatan.  

Link to comment

To je onaj što je rekao da SKJ ima dve jake ličnosti, Stipu Šuvara i Slobodana Miloševića, i da oni treba da se udruže?

 

Jest. Jel rekao nešto što nije istina?  :fantom:  

Link to comment

Mada preseljavanje gl gradova nije dovoljno.

Trebalo je preseljavati nešto drugo. Ljude

 

Jugoslovensko društvo poredeći ga sa onim razvijenijim bilo je zapravo jako inertno, nije čudo što je vojska ostala poslednja istinski jugoslovenska institucija (samim tim i problem kad je došlo do demokratizacije) kad su joj se činovnici toliko seljakali diljem federacije.

 

Da je takav model primenjivan i u ostalim oblastima , kakva god cena toga bila (naročito nauštrb nekakve demokratizacije i sloboda), ta država i njena jedinstvena nacija bi imale nekakvu šansu.

Citajuci ovu Jovicevu knjigu (tek sam do pola stigao) ja sam bio iznenadjen koliko je bilo malo migracije izmedju republika (a i kad je bilo to je uglavnom bilo na etnickoj osnovi, ne ekonomskoj).

 

 

Sent from my iPad using Tapatalk

Link to comment

nista cudno.zg i bg su bila dva pola jedne drzave.svi su gravitirali svom nacionalnom univerzumu i tamo trazili svoju sansu.

muslimani su isli u sa.

to je to bratstvo i jedinstvo u sfrjot

Link to comment

Citajuci ovu Jovicevu knjigu (tek sam do pola stigao) ja sam bio iznenadjen koliko je bilo malo migracije izmedju republika (a i kad je bilo to je uglavnom bilo na etnickoj osnovi, ne ekonomskoj).

 

Nema to toliko veze sa etnocentrizmom koliko sa karakterom ekonomije. Gravitiralo se iz drugih republika ka Beogradu samo u slucaju lukrativnog drzavnog posla u sistemu i to bi bilo to. Mi nismo imali ekonomiju koja je bila bazirana na stvarnim parametrima koji bi ljude terali da idu putem novca nego mini centralizovane delove drzave u kojima je bilo sigurnog posla za sve, nezavisno od realnosti.

Link to comment

Upravo. Kačio sam ja negde unazad članak koji je obrađivao upravo tu kategoriju tj. pokušavao da objasni 1 skroz netržišnu i na prvi pogled nelogičnu pojavu da je u različitim delovima zemlje postojala različita stopa nezaposlenosti, koja se nije popunjavala migracijama iz drugih krajeva. Autor je tu pojavu nazvao "socijalističkom nezaposlenošću".

 

Ustav iz 1974. je stvorio zatvorene autarhične privrede, koje su se takmičile kako među sobom tako i sa saveznom vlašću, sve više i više zatvarale u sebe i sve manje sarađivale sa drugim firmama po YU. Bukvalno sve suprotno iole tržišnoj logici.

Link to comment

nista cudno.zg i bg su bila dva pola jedne drzave.svi su gravitirali svom nacionalnom univerzumu i tamo trazili svoju sansu.

muslimani su isli u sa.

to je to bratstvo i jedinstvo u sfrjot

nisam siguran da je to na nivou nacije, vec na nivou republike

nisam citao tu knjigu koju mnogi ovde pominju, ne znam sta kaze statistika, ali onako "iz glave" sam prilicno siguran da se sa banije posle 1945 vise srba preselilo u zg nego bg, a opet mnogo vise u sisak (regionalni industrijski centar) koji je bio u ogromnoj vecini hrvatski grad

Link to comment

Ja ne bih rekao da je Kardelj nužno bio slovenački nacionalista niti da kardeljevci nužno nisu bili Jugosloveni (Šuver je svakako bio Jugosloven iako je bio i kardeljevac i bakarićevac), ali je svakako njihova vizija Jugoslavije bila veoma rigidna, bila je do koske ideologizovana i nije imala šanse da opstane u realnosti. Zapravo je napor koji su ustavobranitelji ulagali da održe svoj sistem živim neverovatan.

Ma ja za Kardelja lično mislim da jeste bio etnonacionalista, pored toga što je bio komunista, tj. da mu je program spoj te dve (inače međusobno isključive) ideologije, i to iz vizure slovenačkih interesa. Čovek je 1957. napisao "O slovenskem nacionalnem vprašanju".

 

A to drugo, meni je upravo taj deo koji navodiš iz ove perspektive neshvatljiv. Sa tom žestinom braniti dogmu koja se u praksi (još za Kardeljevog života tj. u drugoj polovini sedamdesetih) pokazala straaašnim promašajem (instant tripliranje javnog duga, paraliza (kon)federalnih institucija, povećanje admin. radnika po firmama za 40%, usporavanje stope rasta, pad BDP, nemiri na Kosovu i prizivanje Envera Hodže itd.), insistirati na tome jako i do samog kraja, to mogu samo dogmatski slepe budale i niko više.

 

Msm Milka Planinc, Bakarićev kadar i posledično ustavobraniteljka dok je bila u Hrvatskoj, kad je postala savezni premijer iz korena menja mišljenje i postaje ustavoreformator.

Link to comment

Upravo. Kačio sam ja negde unazad članak koji je obrađivao upravo tu kategoriju tj. pokušavao da objasni 1 skroz netržišnu i na prvi pogled nelogičnu pojavu da je u različitim delovima zemlje postojala različita stopa nezaposlenosti, koja se nije popunjavala migracijama iz drugih krajeva. Autor je tu pojavu nazvao "socijalističkom nezaposlenošću".

 

Ustav iz 1974. je stvorio zatvorene autarhične privrede, koje su se takmičile kako među sobom tako i sa saveznom vlašću, sve više i više zatvarale u sebe i sve manje sarađivale sa drugim firmama po YU. Bukvalno sve suprotno iole tržišnoj logici.

 

Ne videh članak ali referentno delo je napisala Suzan Vudvord - http://press.princeton.edu/titles/5710.html

Link to comment

nisam siguran da je to na nivou nacije, vec na nivou republike

nisam citao tu knjigu koju mnogi ovde pominju, ne znam sta kaze statistika, ali onako "iz glave" sam prilicno siguran da se sa banije posle 1945 vise srba preselilo u zg nego bg, a opet mnogo vise u sisak (regionalni industrijski centar) koji je bio u ogromnoj vecini hrvatski grad

 

Što na nivou republika nije loše, štaviše - imao si tako i u Srbiji male razvijene centre tipa Knjaževca, G.Milanovca a danas sve hrli u BG. 

Ali za federaciju to je pogubno, toliki broj visokoobrazovanih koji su se vraćali u svoju sredinu a da je jedina prilika koju je imao da provede više vremena sa ljudima iz druge republike jeste bilo služenje vojnog roka.

 

Mada sva ova priča je uzaludna, Druga Jugoslavija je stvorena ne kao integralna država već udruživanjem već formiranih republika, komunisti su je tako definisali i oročili na određeno vreme i iz te perspektive sve je ovo manje ili veće velikosrpstvo i žal za imperijom.

Edited by dillinger
Link to comment

Msm Milka Planinc, Bakarićev kadar i posledično ustavobraniteljka dok je bila u Hrvatskoj, kad je postala savezni premijer iz korena menja mišljenje i postaje ustavoreformator.

 

Pričala je Milka kako je s Bakarićem bila na nekom privrednom salonu u Belgiji krajem 60ih pa su pričali sa domaćinima o multietničkim zajednicama, pa je Bakarić u jednom trenutku rekao "ma dobro, Jugoslavija je neko rešenje, videćemo kako će biti ubuduće" a Milka se šokirala pa se mislila "ma što priča ovaj, šta može biti drugo sem Jugoslavije".

Link to comment

Create an account or sign in to comment

You need to be a member in order to leave a comment

Create an account

Sign up for a new account in our community. It's easy!

Register a new account

Sign in

Already have an account? Sign in here.

Sign In Now
×
×
  • Create New...