February 19, 201213 yr "Nobody has ever reached Mars but Venezuela will. It's our goal for 2030-2040."Preživeo je rak koji mu je Amerika na daljinu smestila. Degradacija nauke, nek' ga više neko ukloni.Sranje što više nema bigvlade. Edited February 19, 201213 yr by Anonymous
February 19, 201213 yr Sranje što više nema bigvlade.+1@bigvladaAko čitaš ovo, svrati bar ponekad... :) Edited February 19, 201213 yr by Jolly Roger
February 27, 201213 yr Author Jedna vizija, kako bi transportni brod za Mars,rudarska platforma za asteroide i razne mašine i instalacije na Marsu mogle da izgledaju. U par slučajeva je data projekcija troškova (cene su iz 2008. godine) kao i postojeća tehnologija koja bi bila uklopljena u planiranu opremu.mini šatl, varijacija nekog od ranijih programa, recimo sovjetske Spirale iz sedamdesetih godina. brod za transport posade na relaciji Zemlja-Mars
February 27, 201213 yr Author transportni i rudarski brodovi brod za transport posade do rudarskih kolonija rudarski brod, za iskopavanje rude sa asteroida "benzinska pumpa" u niskoj orbiti
February 27, 201213 yr Author teški lender, transportuje posadu između broda u orbiti Marsa i planete lender sa fabrikom za proizvodnju metana lender sa fabrikom za proizvodnju vodonika lender sa fabrikom za proizvodnju tečnog ugljen dioksida kargo lender
February 27, 201213 yr Author kamion transporter, na hemijski pogon i standardizovani kontejneri kakve bi mogao da nosi
February 27, 201213 yr Author autobus pokretna laboratorija, slični koncepti su korišćeni na antarktiku, strukture koje se mogu pomerati
February 27, 201213 yr Author Dva koncepta transporta materijala između rudnika i bazamonorail, transport sirovina između baza, kao i leda i suvog leda sa polova do umerenih geografskih širina dirižabl za prenos tereta
February 28, 201213 yr Author jbte, od ovoga može da se rikne Orbiter discovers evidence of primordial ocean on Mars The radar on Europe's Mars Express orbiter detected sediments beneath the red planet's surface strongly indicative of an ocean floor that formed billions of years ago, scientists announced this week. Artist's concept of the Mars Express orbiter at Mars. The thin booms visible in this image are part of the MARSIS radar instrument. Credit: ESA The sediments could have been deposited by an ocean 4 billion years ago, when Mars was warmer and supported abundant liquid water, according to researchers. Another scenario involves a temporary sea that formed when a large comet or asteroid struck Mars, melting subsurface ice and creating outflow channels draining the water into a giant basin. The material was discovered by the MARSIS radar on Mars Express. Jeremie Mouginot, a researcher at the Institut de Planetologie et d'Astrophysique de Grenoble in France and the University of California, Irvine, and colleagues analyzed more than two years of data and found that the northern plains of Mars are covered in low-density material. "We interpret these as sedimentary deposits, maybe ice-rich," Mouginot said. "It is a strong new indication that there was once an ocean here." Imagery from satellites circling Mars have shown formations resembling ancient shorelines before, but scientists using Mars Express may have found the floor of a primordial ocean. "Previous Mars Express results about water on Mars came from the study of images and mineralogical data, as well as atmospheric measurments," said Olivier Witasse, ESA's Mars Express project scientist. "Now we have the view from the subsurface radar. This adds new pieces of information to the puzzle, but the question remains: where did all the water go?" Analysis of radar data from the MARSIS instrument can reveal the density of material up to 200 feet beneath the Martian surface. The material thought to be evidence of an ancient ocean shows low radar reflectivity, and such sediments are usually granular and have a low density, according to the European Space Agency. "This work provides some of the best evidence yet that there were once large bodies of liquid water on Mars and is further proof of the role of liquid water in the Martian geological history," an ESA statement said.http://www.astronomynow.com/news/n1202/08mars/
August 11, 201212 yr startalkradio.net je mesto gde Neil Degrasse Tyson ima radio emisiju.Dvodelna o putu na Mars ("Packing for Mars"):http://www.startalkradio.net/show/packing-for-mars-part-1/http://www.startalkradio.net/show/packing-for-mars-part-2/(streaming ili download)
August 23, 201212 yr NASA planira novu misiju na Mars 2016Samo dve nedelje posle sletanja rovera "Kjurioziti" (Curiosity) na Mars, NASA je objavila da će 2016. uputiti još jedan aparat prema "Crvenoj planeti".Cilj nove misije nazvane "Insajd" (InSight - u slobodnom prevodu "Unutrašnjost") je proučavanje unutrašnjih slojeve Marsa i jezgra planete, njegove veličine, sastava i temperature. Projektom će, kao i ranije, rukovoditi NASA-ina Laboratorija za mlaznu propulziju (JLP). Direktor naučnog programa NASA-e, bivši astronaut Džon Gransfild (John Grunsfeld) kaže da će pomoću "Insajda" planetolozi po prvi put "zaviriti" unutar Marsa.U okviru aparature novog robota nalaze se i francuski seizmometar i nemačka bušilica. "Insajd" će pratiti geološke aktivnosti, eventualne "marsotrese", vibracije tla i unutrašnje temperature, čime će naučnicima biti pružena prilika da uporede geološku istoriji Marsa i Zemlje.Lansiranje lendera "Insajd" je planirano za mart 2016. a spuštanje šest meseci kasnije. Za razliku od "Kjuriozitija", u novoj misiji će biti primenjena jedna od tradicionalnih tehnika spuštanja. Ona predstavlja kombinaciju korišćenja padobrana, retroraketnih motora i stajnog trapa, kao što je to uradjeno na lenderu "Feniks" (Phoenix). Takodje, kao i "Feniks", novi robot će biti građen u pogonima kompanije "Lokid Martin", u Denveru.Tokom dvogodišnje misije, "Insajd" će pomoću nemačke bušilice bušiti rupe do dubine od gotovo 6 metara. Istovremeno, toplotni senzori na vrhu penetratora će meriti stepen zagrejanosti koja dolazi iz unutrašnjih slojeva Marsa i pomoći u boljem razumevanju toplotne dinamika Marsa.Nova misija pripada programu "Diskaveri" (Discovery). NASA je između tri misije ovog programa odabrala "Insajd" na osnovu niske cene misije (425 miliona dolara) i mogućnosti njene brze realizacije.Preostale dve misije su obuhvatale lansiranje aparata prema Titanu, najvećem satelitu Saturna, i proučavanje jedne od kometa. Odluka NASA-e da lansira još jedan aparat prema Marsu izazvala je negativne reakcije pojedinih naučnih krugova u SAD. Po njihovoj oceni, NASA pridaje preveliki značaj Marsu, dok zapostavlja istraživanja ostalih nebeska tela Sunčevog sistema.Oni podsećaju da je od 2001. kada je odobrila projekat "Nju horajzans" (New Horizons) za istraživanje Plutona, NASA u svoje programa uvrštavala samo misije na Mars.Međutim, direktor NASA-e Čarls Boulden (Charles Bolden) kaže da su istraživanja Marsa najveći prioritet kosmičke agencije. "Izborom projekta 'Insajd' nastavljamo sa otkrivanjem tajni Crvene planete i pripremama platforme za buduće letove čoveka na Mars", kaže Boulden.Zanimljivo je da je "Diskaveri" kome pripada misija "Insajd", izvan okvira NASA-inog generalnog programu istraživanja Marsa. Naime, već sledeće godine, prema Marsu će biti lansiran aparat MAVEN za praćenje uslova u gornjim slojevima atmosfere planete, sa njene orbite.Sledeći koraci NASA-e prema Marsu posle misija MAVEN i "Insajd" za sada nisu najjasniji. Zbog toga je formirana grupa stručnjaka koja će krajem avgusta predložiti sledeće korake - orbiter ili lender - sa lansiranjem 2018. ili 2020. Ovaj panel je formiran posle odluke NASA-e da napusti projekat "EgzoMars" (ExoMars). "EgzoMars" je sada evropsko-ruski projekat koji obuhvata dve odvojene misije (jednu sa orbiterom, a drugu sa roverom) a lansiranja su planirana 2016. i 2018.edit: popravka linka Edited August 23, 201212 yr by Zaz_pi
Create an account or sign in to comment