Zemljotres od 9 stepeni Rihtera u Japanu, 11.03.2011

[Odd_Job]

Sad mi stiago sms, traže pare za Japan. Jesu nam dali autobuse, ali kako mi gologuzani njima da pomognemo?

[Shan Jan]

Pa ti ne moras ako neces.

Wall Street Journal:BERLIN—Seven nuclear reactors in Germany built before 1980 will be shut during a three-month review of nuclear-plant safety and the country's broader energy strategy, Chancellor Angela Merkel said Tuesday.Mrs. Merkel also said she wanted the Group of 20 leading and emerging nations in France to discuss international nuclear-energy standards at a summit in November, and had asked French President Nicolas Sarkozy to add the discussion to the summit's agenda.

[Agni]

Sa bloga casopisa Nature.Nuclear test ban agency has valuable radiation monitoring data from Japan nuclear accident -- but can't share them - March 14, 2011An international agency set up to monitor for nuclear tests is collecting extensive data on the levels of radionuclides in the air in and around Japan and the Asia-Pacific and transmitting this daily to its member states. The data would be of enormous public interest as it would provide a far fuller picture of the extent and spread of any current or future radioactive release from the major Japanese nuclear accident now under way. But none of these data are being released to the public, Nature has learned.The worldwide network of radionuclide particulate monitoring stations is operated by the Preparatory Commission for the Comprehensive Nuclear-Test-Ban Treaty Organization (CTBTO), a Vienna-based body setup to build a verification regime for a global ban on the testing of nuclear weapons, so that this is operational when enough of the organization's member states have ratified the treaty for it to enter force. The organization monitors radionuclide, seismic, hydroacoustic, and infrasound characteristics at stations across the globe to check for the tell-tale signals of a nuclear bomb test.The CTBTO has 60 radionuclide particulate monitoring stations currently in operation, and two of these are in Japan, near Tokyo, while there are dozens of others, often on islands, throughout the Asia-Pacific region (see map). These stations monitor the air continuously, and so will have extensive data on any radionuclides detected during the ongoing nuclear disaster that followed the 9.0-magnitude earthquake, and destructive tsunami, that hit Japan on 11 March.The CTBTO does make available its hydroacoustic and seismic data - among the most reliable and rapid around - for the purposes of tsunami warnings, and indeed these data helped contribute to the rapid alerts issued by tsunami warning systems following the 9.0-magnitude earthquake – the agency's member states agreed to this following the 2004 Indian Ocean tsunami. But the CTBTO has no mandate for making radionuclide data publicly available for the purposes of monitoring nuclear accidents, because its member states have not yet agreed for it to have this role -- it does, however, have a mandate to release radionuclide data within its mandate for detecting nuclear tests (see for example, "North Korea's ignoble blast").Yet it's radionuclide network is also well-adapted to monitoring levels of radiation in the fallout from nuclear accidents – it is still picking up background levels of radioactive Caesium-137 (which has a 30-year half-life) from the 1986 Chernobyl reactor explosion in the Ukraine, for example – and its website lists such work as one of the civilian benefits of its network of monitoring stations. Each particulate monitoring station sends one gamma ray spectrum per day, a two-dimensional plot showing which radionuclides, and how much of each, occur in its sampling – as radionuclides decay they emit specific energies of gamma radiation which act as signatures allowing radionuclides to be identified.The CTBTO's data processing is geared towards detecting the tiny quantities of radioactivity – micro to tens of Becquerels, relevant to its mandate for detecting nuclear tests. The levels from nuclear accidents relevant to public health radiation protection are many orders of magnitude higher, but its sensor network nonetheless does detect and quantify them, explains Lassina Zerbo director of the CTBTO Preparatory Commission's International Data Centre Division in Vienna.Although the Vienna centre doesn't process the nuclear accident relevant data itself, it does transmit the raw data to member states. Nuclear accidents produce a spectrum of radioactive fission products – including various radioisotopes of iodine, caesium, zirconium – and the network can pick up all of them, says Zerbo."The data is being sent continuously [to member states], and we are monitoring the situation, our people were here specifically for this over the weekend," says Annika Thunborg, chief spokesperson for the CTBTO's Preparatory Commission. The CTBTO is monitoring carefully the nuclear disaster, she adds, and has offered the Japanese government its assistance in it's areas of expertise, which also include modelling of radiation plumes under different weather patterns.But the agency, which like all intergovernmental organizations, answers to its member states, is not allowed to make data about nuclear accidents public. "We have a mandate from our 182 member states to communicate seismic data to the outside world," she says, "When it comes to this radionuclide data [for monitoring nuclear accidents], we don't have such a mandate, so I can't tell you, for example, what it is that we are finding." Even for seismic and hydroacoustic data for the purposes of tsunami warning systems, which saves lives, there were some countries that in the past resisted the idea of making it public. There has been some discussion among member states about disseminating radionuclide data more widely.Zerbo says that the CTBTO's radionuclide monitoring service would be well-placed to take on any international role in monitoring nuclear accidents for radiation protection purposes. "Japan and other countries have their own national radiation protection services, but where we could be useful is the worldwide nature of our monitoring network, because countries lack monitoring capabilities outside their own countries.," he says, "We are the only truly worldwide radionuclide monitoring network."

[odmor]

Super-jednostavno objasnjenje kako rade nuklearni reaktori, ali paznja, visoko-zarazno, posle toga sam proveo ceo dan citajuci o tomehttp://www.howstuffworks.com/nuclear-power.htm

[Takeshi]

ny times objasnjava, interaktivno:How a Reactor Shuts Down and What Happens in a Meltdown

[Zoe]

Hrvatsko nuklearno društvo, tj. nuklearni stručnjaci su danas objavili priopćenje za javnost u kojem izmedju ostalog pojasnjavaju sto se dogadja u japanskim nuklearkama. Rekla bih da je priopćenje vrlo objektivno i relativno razumljivo za nas balkanske laike, pa tko zeli, cijelo priopcenje je (zbog duzine) strpano u spoiler.

Autor Zdenko Šimić Utorak, 15 Ožujak 2011 09:49 Ovo priopćenje sastavljeno je s ciljem potpomaganja kompletnijeg informiranja javnosti vezano za nesreću u japanskim nuklearkama nakon nedavnog potresa i tsunamija. Nakon petka 11. ožujka Japan proživljava katastrofu izazvanu potresom magnitude 8,9 i posljedičnim jednako prevelikim tsunamijem. Za sada u psihološkom smislu ukupni užas povećan je i havarijama koje se događaju u tri nuklearna reaktora. Neupitno je da su četiri reaktora upropaštena, da su neki ljudi ozlijeđeni i da je isputena radioaktivnost potencijalno opasna za ljude u elektrani, a može, premda za sada u vrlo maloj mjeri štetiti i stanovni u okolini elektrana. Japan, kao jedna od najrazvijenijih zemalja, ima u pogonu 55 reaktora koji zadovoljavaju oko trećinu potreba za električnom energijom i plan to u narednih 6 godina povećati na 40%. Svi ti reaktori su građeni tako da izdrže potrese na razini koja je blizu potresa koji se nedavno dogodio i to je dokazano uspješnom obustavom nuklearne reakcije u svim reaktorima koji su radili. Nekoliko reaktora ima probleme vezane za odvođenje tzv. ostatne topline nakon tsunamija koji je bio dvostruko veći od dizajnom predviđenoga. Tako preveliki tsunami je onesposobio sve izvore električne energije u tri elektrane na sjevero-istočnoj obali. Scenarij potpunog gubitka napajanja električnom energijom se uvijek analizira i planira u svim nuklearnim elektranama. Međutim, sigurnost reaktora je planirano osigurana samo ako se rezervno napajanje električnom energijom može povratiti u roku od nekoliko sati i za te situacije svaka elektrana ima višestruke rezerve (npr. dizel agregate). Nakon obustavljanja lančane reakcije i dalje je nužno osiguravati hlađenje jezgre nuklearnog reaktora zato što se u njoj tijekom rada stvaraju tzv. fisijski produkti (tj. radioaktivni elementi kao rezultat fisije uranija i plutonija). Radioaktivnost za posljedicu ima stvaranje topline koja povećava temperaturu ukoliko se jezgra ne hladi. Nakon obustave nuklearne reakcije radioaktivnim raspadom se stvara oko 6 % nominalne toplinske snage. Prvih nekoliko dana ta se snaga eksponencijalno smanjuje i nakon tri dana pada ispod 0,5 % (konkretno to je sada oko 5 MWt u reaktoru 1 nuklearke Fukushima I Daiichi). Tri su nuklearna reaktora elektrane Fukushima I Daiichi (240 km sjeverno od Tokija, snage 4.700 MWe) posebno teško pogođena nestankom električne energije i gubitkom hlađenja. Ta elektrana ima ukupno 8 reaktora, od kojih su dva još u izgradnji, a ostala tri su bila izvan pogona na redovitom održavanju i prema tome nisu trebali predstavljati opasnost. Neki od reaktora na druge dvije ugrožene elektrane, Fukushima II Daini (10,5 km južno od Daiichi, snage 4.400 MWe) i Onogawa (100 km sjeverno od Daiichi, snage 2.274 MWe), u blizini epicentra potresa i na putu tsunamiju, imali su probleme koji su stabilizirani te više nema opasnosti od ispuštanja radioaktivnosti. Za razumijevanje problema u reaktorima nuklearke Fukushima I važno je znati što se tamo dogodilo? Nakon uspješne obustave ti se reaktori nisu dovoljno hladili i ostatna toplina reaktorske jezgre je toliko zagrijala plašt nuklearnog goriva da je cirkonij počeo reagirati s vodom i u reakciji koja oslobađa dodatnu toplinu proizvoditi vodik. Da bi se sačuvao integritet reaktorske posude i zaštitnog kontejnmenta (kruškoliki metalni oklop oko reaktora) mora se ograničavati tlak, a bez odvođenja topline iz reaktora to se može napraviti samo ispuštanjem vodene pare prvo iz reaktorske posude a zatim i izvan kontejnmenta. Međutim, ta vodena para sa sobom nosi radioaktivnost i vodik. Vodik je zapaljiv i eksplozivan u uvjetima izvan kontejnmenta tako da je upravo to uzrok ekplozija koje su raznijele gornje dijelove reaktorskih zgrada – najprije u reaktoru 1 (460 MWe) u subotu i potom u reaktoru 3 (784 MWe) u ponedjeljak, a danas (utorak) to se vjerojatno dogodilo i u reaktoru 2 (784 MWe) iako su poduzete dodatne aktivnosti da se spriječi nakupljanje vodika u gornjem dijelu zgrade (moguće je da se radi o popuštanju uslijed prevelikog tlaka). Ovdje je iznimno važno da te eksplozije nisu u reaktorima 1 i 3 oštetile kontejnment i da je ispuštanje radioaktivnosti ograničeno po iznosu i kontrolirano po trajanju. Curenjem i kontroliranim ispuštanjem u okoliš su otišle ukupne količine radioaktivnosti koje su značajno veće od normalnih ali nisu bitno opasne za populaciju van elektrane. No, za reaktor 2 je danas (utorak u 13 sati po lokalnom vremenu) službeno deklarirano da se sumnja u oštećenje kontejnmenta reaktora. Daljnji razvoj situacije u tri ugrožena reaktora može se procijeniti na temelju ocjene raspoloživih mogućnosti. Stabiliziranje je moguće najprije na način da se reaktor i reaktorska posuda potapaju vodom (morskom) i da se daljnje pregrijavanje jezgre sprječava odvođenjem topline bilo kontroliranim ispuštanjem (uz malo ispuštanje radioaktivnosti i rizik od eksplozije vodika) ili još bolje da se uspostavi neki od sustava za odvođenje ostatne topline. Reaktor 2 je trenutno najviše ugrožen reaktor jer se sumnja na oštećenje kontejnmenta. Njegovo dosadašnje relativno stabilno hlađenje je ugroženo otkazom sustava za visokotlačno ubrizgavanje vode neposredno nakon eksplozije u reaktoru 3. Uslijedilo je dužeg otkrivanja jezgre u dva navrata tijekom gubitka protoka morske vode koja ga je trebala ohladiti (prvo zbog neraspoloživosti pumpe za dodavanje vode, a zatim zbog prevelikog tlaka u reaktorskoj posudi zbog otkaza rasteretnog ventila pare). Iako je dodavanje vode trenutno uspostavljeno ograničeni stupanj oštećenja goriva je izvjestan, a spominje se i manje puštanje donjeg dijela primarnog kontejnmenta. Dodatni i pomalo drugačiji problem se pojavio jutros i u reaktoru broj 4 jer je u njemu izbila vatra koja je naknadno ugašena. Ovaj reaktor je bio u obustavi (kao i reaktori 5 i 6) kad se dogodio potres i njegovo se gorivo nalazi u bazenu za istrošeno gorivo. Ovdje je situacija posve bez problema sve dok ima vode i dok se taj bazen hladi. Stvari su se zakomplicirale izgleda nakon eksplozija vodika koje su moguće oštetile bazen. Smještaj tog bazena je u svim trenutno ugroženim reaktorskim zgradama takav da bi kod nestanka hlađenja od pregrijavanja pohranjenog goriva oslobođena radioaktivnost išla direktno u okolinu. Ako je gornji dio reaktorske zgrade reaktora 4 neoštećen za očekivati je neki oblik filtriranja atmosfere prije ispuštanja. Činjenica da je zabilježen porast radioaktivnosti u široj okolini ovog reaktora indicira da su se pojavili problemi s bazenom za istrošeno gorivo tj. a to je moguće jedino ako je gorivo ostalo otkriveno (normalno je potopljeno ispod 7 m vode). Iako nije jasno što se događa moguće je da je usljed prijašnjih eksplozija došlo do napuknuća bazena i gubitka vode. To bi mogao biti vrlo ozbiljan problem, posebno ako je pukotina veća. Daljnja predviđanja su vrlo nezahvalna bez detaljnijih informacija s lokacije, a one nisu nikako dovoljno precizne ni potpune. Mnogi detalji o tome što se dogodilo i dalje događa u ovim reaktorima su nepoznati i kvalitetna tehničko znanstvena analiza i sud nisu još mogući. Međutim, službeno je do sada ovo bila manja nesreća (u smislu predvidljivog oštećenja jezgre ali ne i ukupno oslobođene radioaktivnosti na lokaciji) od one koja se dogodila 1979. u Americi (elektrana Otok tri milje) gdje nakon topljenja trećine jezgre reaktora i malog ispuštanja radioaktivnosti u okoliš nije bilo zdravstvenih problema za stanovništva. Najnovija događanja imaju trend da ovo preraste u nesreću goru od one u SAD, ali ni u najgorem scenariju ovo ne bi trebalo slično nesreći u Černobilju. Može u ovome trenutku može zvučati neprimjereno, ali situacija u ovim reaktorima predstavlja demonstraciju robustnosti jer potres i tsunami koji su pogodili te reaktore najstarijih generacija su izvan kriterija po kojima su oni bili dizajnirani (barem 5 puta jači potres i dvostruko veći tsunami). Također je demonstrirano da noviji reaktori u elektranama Fukushima II i Onagawa nisu imali te probleme unatoč tako nevjerojatno teškim uvjetima. Činjenica je da trenutno stanje ugroženih reaktora predstavlja stanovitu opasnost za stanovništvo u neposrednoj okolini, ali to ni u kom slučaju nije opasnost za ostatak svijeta. To je tako stoga jer ispuštena relativno velika količina radioaktivnosti, ali ona ima ograničen potencijal za širenje. Na kraju za pretpostaviti je kako našu javnost posebno zanima relevantnost ove situacije po rad i sigurnost nuklearne elektrane Krško. Iznimnu sigurnost nuklearne elektrane Krško određuje činjenica da se radi o ponešto drugačijem i novijem dizajnu. NE Krško je napravljena tako da sigurno izdrži maksimalni potres koji se može pojaviti na lokaciji u vrlo rijetkom slučaju (frekvencija povrata 1 u 10000 godina). Za razliku od reaktora u Japanu Krško ima primarni i sekundarni rashladni krug i daleko veću zaštitnu zgradu koja može izdržati teže uvjete u unutrašnjosti kod bilo kakvih malo vjerojatnih poteškoća. Tome treba dodati i dobro održavanu opremu i trenirano osoblje koje je u stanju provesti i mjere savladavanja akcidenata iznad onih predviđenih projektom elektrane. Neovisno o svemu tome sva će se iskustva iz problema s NE Fukushima pomno analizirati i ustanoviti njihova eventualna relevantnost u našem slučaju. Mada evidentno, valja istaknuti da kod nas nikakav tsunami ne može prijetiti NE Krško niti teorijski, a upravo je tsunami uzrokovao većinu problema u Japanu. Za HND, prof.dr.sc. Zdenko Šimić i prof.dr.sc. Davor Grgić, u Zagrebu 15. ožujka 2011. 9:30 h

A na njihovom sajtu su, kako sami isticu, takodjer i linkovi relevantnih medjunarodnih web stranica za medije i informiranje javnosti - ovdje.

[Yoyogi]

Slati pare...niko ne moze da kaze "nemojte, ne treba" a tako je. 200 milijardi dolara koliko je za sada proracunato da ce da kosta obnova, sam Japan ima da skupi. Kobe 1995. je bio 86 milijardi dolara. Previse je to da se ostavi donacijama.SMS za donacije - pare ti ne ukradu ali ti naplate poruku da ih posaljes. Posle tsunamija u Thai 2004. drzava je na TV trazila da se ne naseda tim laznjacima. Ne secam se, bilo ih je desetak takvih, mozda su neki i pare maznjavali.

Edited March 15, 2011 by Yoyogi

[Yoyogi]

Inace Japanci su u subotu klasikovali incindent na nivo 4 u subotu (ovo je napisao REUTERS), a od tada se dosta toga desilo. Znaci ako se uzme ono sto je Yoyogi ostavio malo iznad ipak je bilo zrtava (barem jedna) nazalost.

Ta zrtva je bio radnik koji je pao sa krana, ne od radijacije.

[ndjordjevic]

Slati pare...niko ne moze da kaze "nemojte, ne treba" a tako je. 200 milijardi dolara koliko je za sada proracunato da ce da kosta obnova, sam Japan ima da skupi. Kobe 1995. je bio 86 milijardi dolara. Previse je to da se ostavi donacijama.SMS za donacije - pare ti ne ukradu ali ti naplate poruku da ih posaljes. Posle tsunamija u Thai 2004. drzava je na TV trazila da se ne naseda tim laznjacima. Ne secam se, bilo ih je desetak takvih, mozda su neki i pare maznjavali.

ovde su smsovi za japan besplatni, nema poreza, nema nicega. a mene zanima nesto drugo: sta da rade svi oni koji zele nesto da urade? u redu, pare ne treba, voda hrana, treba, ali ne moze zbog transporta, ljudstvo ne moze zbog jezicke barijere, pa bi vise bili smetnja, nego pomoc, ali sta onda moze? nemoguce da ne postoji bas nista sto bi mogli da urade svi oni koji to zele?

[Shan Jan]

Mozes da se divis velikom japanskom narodu -_-

[Div]

ovde su smsovi za japan besplatni, nema poreza, nema nicega. a mene zanima nesto drugo: sta da rade svi oni koji zele nesto da urade? u redu, pare ne treba, voda hrana, treba, ali ne moze zbog transporta, ljudstvo ne moze zbog jezicke barijere, pa bi vise bili smetnja, nego pomoc, ali sta onda moze? nemoguce da ne postoji bas nista sto bi mogli da urade svi oni koji to zele?

Možda je to najbolje rečeno ovde. Sačekajmo da kažu šta im je potrebno i kako možemo pomoći, oni to najbolje znaju.

To što se stiče utisak da Japanci ne žele pomoć iz inostranstva, pa čak ni od japanske dijaspore, takođe, je deo njihovog mentaliteta.U ovom trenutku, objašnjavaju upućeni, pomoć sa strane im smeta jer oni ne žele ljudima da kažu da dođu u Japan, a da prethodno ne znaju šta da urade sa njima.Ljude sa strane treba negde smestiti, oni ne znaju jezik, ne znaju ni gde da idu, zato Japanci prvo žele tačno da vide gde im je pomoć potrebna, pa tek onda da ih angažuju.Ove devize se pridržava i japanska dijaspora. Prvo čekaju informacije i smernice iz Japana, pa će tek onda reagovati.Japanska dijaspora poručuje: ”Oni će nam reći šta im je potrebno, a kada nam to kažu, mi ćemo se pokrenuti. Kod nas nema pokreta samo da bi bilo akcije.”

[Zmitjkoe]

Sad mi stiago sms, traže pare za Japan. Jesu nam dali autobuse, ali kako mi gologuzani njima da pomognemo?

Po radnjama su pocele nestasice flasirane vode (plasticne boce od 2L), baterija, camping gas, toalet papira.

[Yoyogi]

ovde su smsovi za japan besplatni, nema poreza, nema nicega. a mene zanima nesto drugo: sta da rade svi oni koji zele nesto da urade? u redu, pare ne treba, voda hrana, treba, ali ne moze zbog transporta, ljudstvo ne moze zbog jezicke barijere, pa bi vise bili smetnja, nego pomoc, ali sta onda moze? nemoguce da ne postoji bas nista sto bi mogli da urade svi oni koji to zele?

Haiti, koji potpuno zavisi od donacija, sam nema snage da uradi nista: godinu dana nakon zemljotresa, ni rasciscavanje rif-raf rusevina nije zavrseno. Jedino sto je izgradjeno je bio smestaj za NGO koji se u belim LandCruiserima vozaju okolo i samo smetaju. Jedini biznis koji je pokrenut je trange-frange oko opsluzivanja, ishrane i smestaja NGO osoblja. Godinu, ne nedelju, dana kasnije.

[Yoyogi]

Baterije, voda...to traze oni kojima nista ne fali, kojima nista nije sruseno, stekuju.Oni kojima treba nemaju ni nacina da to kazu, nemaju ni cime. Nije da tih proizvoda nema nego ih nema tamo gde treba. Kolega mi kaze da mu rodbina iz Yokohame trazi da im poslaje paket baterija iz Nagoje. Znaci, ima ih, imaju i oni adresu, nije im srusena kuca, ima i put i posta da to donose.Te robe ima a panika posle TV snimaka je naterala ljude u stampedo. Da svako dobije po 100kg baterija tacno bi na njima sedeli, samo da znaju da ih imaju. Te vrste stekovanja smo mi doktorirali a oni se posle 2 generacije ponovo upoznaju sa njima.

[ndjordjevic]

Haiti, koji potpuno zavisi od donacija, sam nema snage da uradi nista: godinu dana nakon zemljotresa, ni rasciscavanje rif-raf rusevina nije zavrseno. Jedino sto je izgradjeno je bio smestaj za NGO koji se u belim LandCruiserima vozaju okolo i samo smetaju. Jedini biznis koji je pokrenut je trange-frange oko opsluzivanja, ishrane i smestaja NGO osoblja. Godinu, ne nedelju, dana kasnije.

ako sam pravilno razumeo, ne treba nista?