Tomislav Ladan

[notenoughreasonsforclaire]

Nesto o coveku, za one koji slucajno nisu culi za njega:

Tomislav Ladan rodio se u Ivanjici 1932., godine djetinjstva i školovanja proveo u Bosni (Travnik, Bugojno, Banja Luka, Sarajevo). Diplomirao na Filozofskom fakultetu u Sarajevu. Na osobni poziv Miroslava Krleže dolazi u Zagreb 1961., od kada radi u Leksikografskome zavodu, gdje je od 1987. glavni urednik Osmojezičnoga enciklopedijskoga rječnika, a od 2001. i glavni ravnatelj zavoda. Nakon početničkih pjesama i feljtona, objavljivao kritike, eseje i prozu: od knjige Zoon graphicon (1962) do romana Bosanski grb (1990). Baveći se jezicima (živim i mrtvim) već od ranih godina preveo je više desetaka knjiga s latinskoga i grčkoga te s germanskih jezika (s engleskoga, njemačkoga, švedskoga i norveškoga). S latinskoga je preveo Augustinovo glavno djelo O državi Božjoj te Novu sveopću filozofiju F. Petrića. Ladanov najveći prevodilački pothvat je prijevod Aristotelovih glavnih djela (Metafizika, Fizika, Nikomahova etika i Politika), objavljenih zajedno s grčkim izvornikom, koji je popraćen tumačem temeljnih pojmova, oprimjerenih na starogrčkome i novogrčkome, latinskome, engleskome, francuskome, njemačkome i ruskome jeziku. Na području izučavanja hrvatskoga i stranih jezika objavljuje knjigu Riječi (2000) u obliku raznovrsnih etimologijskih eseja, nastalih na temelju tekstova pisanih za televizijske emisije.

Nije izgledao kao čovjek kojega je lako poznavati. Ponašao se ekstrovertno, govorio je blago povišenim glasom, imao teatralno držanje, koje je pomalo odavalo dojam luckastoga starinskog profesora, a pomalo salonske lude i cirkusanta. Katkad bi uživao u prostotama i lascivnostima, točnije rečeno, u nelagodi koju je stvarao finome društvu.Iako je imao savršeni sluh za jezike i čudesno lingvističko pamćenje, predstavljao se, do kraja dosljedno, jakim srednjobosanskim naglaskom. Krleža ga je kao vunderkinda doveo iz zemlje stećaka, što mora da je izazvalo lagani tremor među ovdašnjom gospodom. Ponašao se poput učenika koji iritira razred s vazda dignuta dva prsta. Takav je ostao do kraja. Uživao je u beskrajnim etimologijama, u djedovima i pradjedovima svega izgovorenog, u dalekim precima ovih naših riječi.Djelovao je kao prisan i usamljen čovjek. Nitko mu nije bio konkurencija niti je to kome on mogao bitimogao biti konkurencija. Umio je lijepo govoriti o ljudima koji su sasvim jednostavno voljeli književnost. Napisao je taj golemi i teško prohodni „Bosanski grb“, da ostane pod njegovim imenom kao posmrtni stećak u ionako mrtvoj hrvatskoj književnosti. Prevodio je antičke filozofe i pjesnike, Aristotela je znao u dušu, a godinama se prepričavala anegdota kako je naučio švedski, s kojeg je poslije prevodio genijalnog Ingmara Bergmana, stvorivši s njime neku čudnu bliskost.Ovako vele da je bilo: nekoliko mjeseci prije studijskoga putovanja u Švedsku kupio je rječnik, gramatiku i Bibliju u švedskome prijevodu, i tako naučio jezik. Ne može biti jednostavnije, zar ne? Odmah na aerodromu progovorio je s domaćinima, na što su mu se oni počeli smijati. S mojim jezikom nešto nije u redu?, zabrinuo se. Ne, samo što govorite švedski kao prorok Jeremija. Pitao sam ga je li istinita ova priča, ali mi nije htio reći. Samo se smijao. Znao je da mu se nišći duhom rugaju.Hrvatski jezik siromašniji je za svoga nadarenog govornikaBio im je desničar i Tuđmanov potrčko, ali se nikako nisu mogli sjetiti po čemu to. Općenito, slabo su pamtili što je i u koje vrijeme on radio. Bio je pametniji od njih. Prije nešto više od godinu dana jedan ga je intelektualac i javni radnik, naravno izočnog, u televizijskoj emisiji nazvao „intelektualnim patuljkom“, a njegov osmojezični rječnik besmislenom kupusarom na koju se troše pare poreznih obveznika.Dotični ga je, skupa s omanjom gornjogradskom spisateljskom bojnom, pokušavao likvidirati s čelnog mjesta u Leksikografskome zavodu, jer je tražio da se poštuju rokovi u izradi Književne enciklopedije i jer im nije vjerovao da će smisliti nešto novo i originalno o Maruliću Marku i Zoraniću Petru, kao ni o ploči bašćanskoj. Osim toga, urednik te enciklopedije bio se namjerio na njegovo mjesto, a taj nipošto nije ni patuljak, a još manje je intelektualan.Ali prođe i ta sezona uvreda, s njom je i jedno vrijeme skoro došlo svome kraju. Umro je Tomislav Ladan, a toliki rječnici ostali su bez riječi. Hrvatski jezik siromašniji je za rijetkoga svoga nadarenog govornika, niz Bosnu, Vrbas i Plivu otplovio je njegov glas.Miljenko Jergović

+ 1, 2, 3Ono sto me interesuje su njegove knjige "Riječi - značenje, uporaba, podrijetlo", "Etymologicon - Tumač raznovrsnih pojmova" i "Život riječi - Etimologija i uporaba". Hrvatsku skoro videti necu, a cak i kada bih otisao, pare koje bih morao da potrosim za kupovinu ovih knjiga za mene su skoro pa nezamislive...Stoga me i zanima - da li ih neko ima u svojoj biblioteci posto bih voleo da ih procitam, a ne vidim drugi nacin da dodjem do njih osim pozajmljivanja?

[njanja]

Etymologicon izgleda postoji u Narodnoj biblioteci, ali ne znam da li mozes da je odatle nekako dobijes.

[mioba]

etymologicon ima narodna, a tamo radi i međubibliotečka pozajmica (iznenađujuće dobro)hvala na podsećanju, ladan je nestao sa obzorjanažalost, u posedu sam samo fotokopije metafizike, ladanov prevod je bio (trebalo da bude) prekretnica u jeziku kojim se služi filozofija na bhs teritoriji

[notenoughreasonsforclaire]

etymologicon ima narodna, a tamo radi i međubibliotečka pozajmica (iznenađujuće dobro)hvala na podsećanju, ladan je nestao sa obzorjanažalost, u posedu sam samo fotokopije metafizike, ladanov prevod je bio (trebalo da bude) prekretnica u jeziku kojim se služi filozofija na bhs teritoriji

Tamo stoji "Публикација није доступна - наручено". Da li to samo tako pise ili knjiga zaista jos nije stigla do BG-a (znam da mi se prilikom pretrazivanja u Matici srpskoj nekoliko puta desavalao da pise isto ovo objasnjenje koje nije bilo tacno jer je knjiga postojala, ali baza podataka nije bila azurirana). Btw, kako funkcionise ta medjubibliotecka saradnja? Da li to znaci da bih ja mogao da je citam u Novom Sadu, preko Matice?

[Krotka]

etymologicon ima narodna, a tamo radi i međubibliotečka pozajmica (iznenađujuće dobro)

Sad mi ništa nije jasno , stanujem preko puta NBS i znam da se renovira, rokovi su probijeni odavno. Takođe i da se knjiga može dobiti, ali samo ako sa fakulteta, instituta i sl. donesete potvrdu da vam treba.Moj muž mora da piše radove iz oblasti elektrotehnike i informatike, a ne može da nađe literaturu, kako onda da dođe do knjiga ?Učlanjeni smo u BGB i lokalnu biblioteku, a on, pošto je zvanično student, može i u Univerzitetsku biblioteku Svetozar Marković.PS Izvinte što upadam u temu, ali me zanima, a vidim da Mioba zna.

[mioba]

Tamo stoji "Публикација није доступна - наручено". Da li to samo tako pise ili knjiga zaista jos nije stigla do BG-a (znam da mi se prilikom pretrazivanja u Matici srpskoj nekoliko puta desavalao da pise isto ovo objasnjenje koje nije bilo tacno jer je knjiga postojala, ali baza podataka nije bila azurirana). Btw, kako funkcionise ta medjubibliotecka saradnja? Da li to znaci da bih ja mogao da je citam u Novom Sadu, preko Matice?

u pravu si, sad tek vidim - sasvim moguće da ispis nije ažuriranpreko međubibliotečke saradnje bi trebalo da možeš da čitaš i knjige iz zagrebačkih biblioteka (moje iskustvo je iz univerzitetske i sa knjigama koje su na drugi način teško dostupne) - a matica, nbs, univerzitetska su praktično jedno telo u tri lica, kad je reč o fondovimahajde ti pitaj svoje a ja ću ove ovde pa da uporedimo rezultateedit, ne zna mioba, običan sam korisnik(a koliko znam, nbs je poluzatvorena, radi sa korisnicima - u otežanim uslovima, ali radi) Edited April 17, 2010 by mioba

[Krotka]

edit, ne zna mioba, običan sam korisnik(a koliko znam, nbs je poluzatvorena, radi sa korisnicima - u otežanim uslovima, ali radi)

Radi CIP-ovanje i možda još ponešto, ali ne znam da možeš uzeti knjigu o odneti kući ( tako nikad nije ni moglo ), a čitaonica nije sređena. Hvala u svakom slučaju ;) .

[harper]

etymologicon ima narodna, a tamo radi i međubibliotečka pozajmica (iznenađujuće dobro)hvala na podsećanju, ladan je nestao sa obzorjanažalost, u posedu sam samo fotokopije metafizike, ladanov prevod je bio (trebalo da bude) prekretnica u jeziku kojim se služi filozofija na bhs teritoriji

Aaaaaaaaa, zbog te Ladanove Metafizike sam se zamalo nozem izubadao. Skoro 4.000 fusnota, poslovenjena do koske.Istovremeno, ne pamtim da sam ikad razumnije ulozio trud u nesto.

[mioba]

+1 štob se reklo

[notenoughreasonsforclaire]

Ako neko ima nekih ažuriranih informacija glede Ladanovih knjiga u Beogradu ili ih je, blizu bilo, i video, neka piše.

[ajgor]

Ako neko ima nekih ažuriranih informacija glede Ladanovih knjiga u Beogradu ili ih je, blizu bilo, i video, neka piše.

Ako je verovati pretrazi elektronskog kataloga Biblioteke grada Beograda, tamo ima 26 naslova u kojima je Ladan ili autor ili prevodilac. Nisam češljao katalog Narodne biblioteke jer još ne rade sa publikom, ali vredelo bi pogledati i ono što ima Univerzitetska biblioteka.

[notenoughreasonsforclaire]

Ako je verovati pretrazi elektronskog kataloga Biblioteke grada Beograda, tamo ima 26 naslova u kojima je Ladan ili autor ili prevodilac. Nisam češljao katalog Narodne biblioteke jer još ne rade sa publikom, ali vredelo bi pogledati i ono što ima Univerzitetska biblioteka.

Hvala na pomoći, no, ja sam sve njih odavno proverio. U biti, interesuju me one tri knjige koje spomenuh u prvom postu, ali njih nigde nema...

[notenoughreasonsforclaire]

Ko ima mogućnosti da gleda HRT3, profesor Ladan i emisija "Iz jezične riznice" je na programu svakog dana od 11 časova sa reprizom u 16h.http://www.youtube.com/watch?v=TexTdvPOEq0http://www.youtube.com/watch?v=1ukd30t3_y4