Jump to content
IGNORED

lična nuklearna elektrana


Kelt

Recommended Posts

Gejts u saradnji sa Tošibom hoće da napravi kućne nuklearne elektrane koje bi radile narednih 40 godina uz pomoć osiromašenog uranijuma
ovo nisam uspela da cujem u pola sata videa... mada, mozda mi je promaklo?
Link to comment

Meni se već neko vreme čini na osnovu onoga što se čuje u medijima da će električne mreže u budućnosti imati mešavinu velikih i malih proizvođača, tako da će mali (kućni?) proizvođači/potrošači moći i da prodaju svoj višak energije (solarne, od vetra, vode...) mreži. E sad, da li će domaćinstva budućnosti imati mini-reaktore na uranijum, pogon na vodonik, ili nešto treće što još ni ne znamo, pojma nemam. Da li je uopšte bezbedno imati nuklearni reaktor (ma koliko mini) u kući (deca, pijani roditelji itd.)? :unsure:

Link to comment

nuklearne elektrane kao pogonsko gorivo obično koriste prirodni uranijum koji se sastoji od preko 99% za fisiju beskorisnog izotopa 238U i svega ~0.7% korisnog 235U. nuklearni otpad tj. osiromašeni uranijum iz elektrana je uglavnom 238U koji je zbog svoje specifične težine odličan materijal za pravljenje projektila <_<. ideja o kojoj Gejts govori sastoji se u tome da se neizgarajući 238U, u reaktorima zahvatom neutrona, kao produkata fisije, pretvori u korisno reaktorsko gorivo plutonijum 239P. da bi se dobili fisioni neutroni, potrebno je inicirati fisiju u reaktoru dodavanjem male količine 235U. evo članka sa malo informacija o preliminarnom dizajnu privatne kompanije Intellectual Ventures za ovaj tip reaktora traveling wave reactors. ne znam koliko je ovo u bliskoj budućnosti dostižno, nuklearni fizičari - help.što se tiče Tošibe, oni rade na dizajnu Toshiba 4S (super safe, small and simple) malih reaktora, za čiju operaciju je potreban obogaćeni, a ne osiromašeni uranijum. njihovi pregovori sa Gejtsom su izgleda novi projekat, pored ovih 4S-ova. ovi mali reaktori su predviđeni za napajanje stambenih kvartova i manjih mesta tj. daleko smo od kućnih uređaja ;-).

Edited by mei
jet lag
Link to comment

A da li bi bilo opasno imati te reaktore u mestima gde države ne mogu ni da održe elementarni socijalni poredak? Da li bi bilo moguće taj uranijum iskoristiti za pravljenje atomske bombe (valjda mora da se obogaćuje pre toga :unsure:) ili makar neke odvratno-prljave konvencionalne bombe?

Link to comment
A da li bi bilo opasno imati te reaktore u mestima gde države ne mogu ni da održe elementarni socijalni poredak?
vremenski smo prilicno udaljeni od trenutka "reaktora za poneti", posto se govori o pred-dizajn fazi ako sam dobro razumela. a i cijena ce jednoga dana biti prva sitnica, pa mi je tesko zamislivo da ce to biti dostupno siromasnim i nestabilnim zemljama.sto se nuklearnog materijala tice - on podleze strogim pravilima fizicke zastite, kontrole i redovnog obracuna. u svim zemljama koje ga imaju.ono sto mene zanima, a na netu ne mogu da nadjem, je detaljniji opis eksploatacije tog i takvog goriva, odnosno gorivnog ciklusa u tim wave nr. ako neko ima neki dobar link ili clanak - molim neka okaci na temu.
Link to comment
A da li bi bilo opasno imati te reaktore u mestima gde države ne mogu ni da održe elementarni socijalni poredak? Da li bi bilo moguće taj uranijum iskoristiti za pravljenje atomske bombe (valjda mora da se obogaćuje pre toga :unsure:) ili makar neke odvratno-prljave konvencionalne bombe?
osiromašeni uranijum mogu da iskoriste za spravljanje ovih konvencionalnih projektila. što se tiče obogaćenog uranijuma koj koristi tip reaktora kakav je Tošibin 4S, ne znam koliki je tačno % 235U u njemu. ako je verovati Wikipediji, može da bude na donjoj granici koncentracije za pravljenje neefikasne nuklearne bombe (oko 20%).
kolka ce biti?oce moci da mi stane izmedju perilice za rublje i ves?ne da mi se da menjam raspored.
:Dreaktorski dizajn je cilindar prečnika ~1-2m i visine ~2-6m. ali moraće da se kopa duboko ispod kućnog podruma da bi se smestio ovaj reaktorčić (planiraju da ga smeste na 30 m ispod površine).
Link to comment

Nedavno sam gledao neku emisiju koja se bavila problemom skladištenja viška električne energije.Jedna od ideja je bila da se neutrošena električna energija vrati u distributivni sistem ("proda se" elektro-korporaciji).Prikazani primer je bio sledeći:nissan-denki-cube.jpgLinak na vest o Nissan Denki CubeOvaj auto bi se punio strujom noću, kada je manja potrošnja (i niža tarifa) a trošio danju ono što je akumulirao.Po završetku vožnje za taj dan višak električne energije bi se vraćao u sistem - po nekoj tarifi. Noću bi se opet akumulirala energija u njegove baterije.Ideja je da bi se i ostali potrošači električne energije mogli koristiti na sličan način.

Link to comment
Meni se već neko vreme čini na osnovu onoga što se čuje u medijima da će električne mreže u budućnosti imati mešavinu velikih i malih proizvođača, tako da će mali (kućni?) proizvođači/potrošači moći i da prodaju svoj višak energije (solarne, od vetra, vode...) mreži. E sad, da li će domaćinstva budućnosti imati mini-reaktore na uranijum, pogon na vodonik, ili nešto treće što još ni ne znamo, pojma nemam. Da li je uopšte bezbedno imati nuklearni reaktor (ma koliko mini) u kući (deca, pijani roditelji itd.)? :unsure:
Овде у Вирџинији већ сад има такав закон - ако правиш своју струју, струјомер ће да се окреће у рикверц када правиш више него што потрошиш (или можеш да тражиш да имаш два струјомера, у два смера), и то се уредно обрачунава као откупљено. На крају месеца се то на рачуну пребије и платиш остатак, или плате они теби.Е сад чим ћеш да правиш струју, твој проблем. Овде ће пре бити нешто на фору параболичног огледала са Стерлинговим мотором у жижи, или тако нечим, пошто сунца има доста.
Link to comment
струјомер ће да се окреће у рикверц
:thumbsup:EDIT: Boga pitaj kad će to da stigne ovde. Jes da smo socijalno napredni, ali tehnološke inovacije (posebno ako su sistemske) uvodimo tek kad su isprobane u Lihtenštajnu, Vatikanu, Saudijskoj Arabiji, i Austro-Ugarskoj. <_< Edited by crveni autobus
Link to comment
  • 10 months later...

nije lična nuklearna eletrana u pitanju, ali Kina planira da gradi torijumske reaktore. torijum je povoljan kao gorivo zato što nuklearni otpad od njegovog izgaranja ima znatno kraće vreme poluraspada od uranijumskog (nekoliko desetina godina u poređenju da hiljadama godina kod uranijmskog otpada). takođe, ima ga mnogo više od uranijuma i mogao bi da obezbedi dovoljno energije za narednih više hiljada godina.klik

Link to comment

Join the conversation

You can post now and register later. If you have an account, sign in now to post with your account.

Guest
Reply to this topic...

×   Pasted as rich text.   Paste as plain text instead

  Only 75 emoji are allowed.

×   Your link has been automatically embedded.   Display as a link instead

×   Your previous content has been restored.   Clear editor

×   You cannot paste images directly. Upload or insert images from URL.

×
×
  • Create New...