Jump to content
IGNORED

Drugi svetski rat - opsta istorija


minka

Recommended Posts

On 29.1.2019. at 20:43, Frile said:

Bane Gajić je pisao da su Nemci na Sutjesci slučajno natrčali na partizane. Kao pravili ofanzivu da bi iz nekog čudnog razloga uništili četničke jedinice kojima su prestali da veruju, tako nešto. Mimoišli se sa četnicima, slučajno naleteli na partizane, pa kad su već tu... U toj priči hrabrost partizana se ne dovodi u pitanje; ali taktički Vrhovni štab nema pojma, povlači loše poteze, žrtvuje jedinice radi vlastitog spasa, itd. To je sve potkrepio nekom knjigom (američkom) u kojoj su objavljeni nemački dokumenti o toj navodnoj ofanzivi protiv četnika; a naveo je imenom i prezimenom razočaranog partizanskog oficira koji je napisao šta je zaista bilo ali (naravno) on je skrajnut, a njegovi memoari nisu smeli da budu objavljeni do skora.

Неиспричана прича са Сутјеске је да су Немци врло вероватно користили радио-гониометрију и радио прислушкивање како би пратили кретање Врховног штаба и његове намере. У почетку им је то давало успеха, али онда је у једном тренутку Коча схватио да нешто није у реду, угасио радио станицу под изговором да је покварена, пробио се овог пута без већих проблема кроз немачке положаје у радио тишини, и по куриру позвао Тита да и они изађу из обруча.

Немачко ослањање на прислушкивање им је дало велику предност у почетку, али су управо због ослањања на њега изгубили прилику да униште ВШ. Кочин пробој су сматрали, вероватно због мањка радио порука, као мање битан пробој мање групе.

Link to comment
2 hours ago, vathra said:

Непуне две године касније у Словенији, заробљена је главнина црногорских четника, а из Београда стиже телеграм "Не заборавите на рањенике са Сутјеске."

Ovo izistinski, mislim potvrdjeno?

Ako jeste, pozlatilo im se.

Link to comment
  • 3 weeks later...

sovjetski bataljon je u najboljim uslovima imao 500 vojnika i oficira. na frontu, sto zbog zrtava ili bolesti tesko da je prelazio 400. 38 sovjetskih bataljona tesko da je bilo mnogo vise od njemacke divizije u punom sastavu 1943. omjer snaga nikako nije bio toliko na stetu njemaca i spanaca kao sto je prikazano u naslovu.

Link to comment

Ma totalno bezveze - frlja se brojevima da Bog sačuva

 

Tamo je bila ta Plava divizija (čak po sovjetskim podacima i sa manje ljudstva) i bila je 4. SS policijska divizija, koja je tada imala negdje oko 14 hiljada ljudi, znači ukupno oko 20 hiljada.

 

Na drugoj strani Sovjeti su napali sa tri pješadijske divizije, jednom brigadom i jednim tenkovskim pukom (24 tenka) - 33 hiljada ljudi .

To je bila udarna grupacija, kojoj su se kasnije trebali prudružiti  (i pridruživali su se) druge formacije iz 55. armije.

 

No tokom borbi (a borbe su trajale od početka februara do početka marta, sa jednim trosedmičnim prekidom) iz 18. armije dolazila je pomoć i Špancima i esesovcima .., djelovi raznih divizija , dio Flamanske legije, tenkovski bataljoni itd.

 

Krajnji rezultat je bio propast sovjetske ofanzive - Sovjeti (55. armija) oko 10 hiljada nepovratnih gubitaka, a Španci i esesovci 5,5 hiljada. Plava divizija je bila više nego prepolovljena.

 

Link to comment
On ‎18‎.‎2‎.‎2019‎. at 20:58, apostata said:

Španski ABC objavio afirmativni članak o "Plavoj diviziji" pod naslovom La última batalla de la División Azul: cuando unos «andrajosos» españoles frenaron a 38 batallones de Stalin.

 

https://www.abc.es/historia/abci-ultima-batalla-division-azul-cuando-unos-andrajosos-espanoles-frenaron-38-batallones-stalin-201902100216_noticia.html

 

 

А, бре Апостата, ти си стварно залудан :D: код оваквих текстова не мораш да идеш даље од наслова: видиш да су људи ишли тамо да се боре против Стаљина и стаљинизма, да ослободе народтм од бољшевичког јарма, 1 мировна, хуманитарна мисија такорећи...

Link to comment
  • 2 weeks later...

dutch-1944.jpg

Walcheren, Holandija, novembar 1944: Holandjanka udata za nemackog vojnika za vreme nemacke okupacije, prati muza - koga je odbila da napusti - na zborno mesto za nemacke ratne zarobljenike.

Link to comment

Kovno, Kaunas, Litvanija, 27. jun 1941: okupatorska, komesarska i komunjarska Crvena armija samo sto je napustila grad, daleko joj lepa kuca, da se ne vrati skoro cetiri godine, ili bolje nikada kako su se neki ponadali.

Lokalni aktivisti nacionalizma, antiboljsevizma, nezavisnosti i svake druge slobode su se dali na posao, prakticno ne cekajuci Nemce, a i zasto bi kada ta sorta uvek zna ko je kriv, ko je izdajnik...

Ili, staro dobro vreme pogroma Jevreja.

Izvodjaci su bili, ocevici se listom slazu, 'dobro obuceni muskarci, inteligentnog izgleda...', 'niko ne bi pomislio da ti mirni gradjani mogu...'

Mogli su.

Sa sve vernom publikom i uz povremenu muzicku pratnju, litvanska himna sta bi drugo, doduse silom prilika prigodno izvodjena samo na harmonici...

Takva su vremena bila...

001.jpg

 

002.jpg

Za ovog plavokosog junosu se danas, onako u pola glasa, tvrdi da je bio lokalni Nemac, 1 arijevac.

Sa sve metalnom stanglom.

003.jpg

 

004.jpg

 

005.jpg

 

006.jpg

 

Jedan nemacki oficir poprilicno visokog cina, komandant nemacke prethodnice koja je prva usla u grad i motala se po njemu, ocigledno oficir stare skole koji je i pored odradjenetm Francuske, Poljske, Jugoslavije..., ocigledno jos uvek imao neke iluzije, izjavio je da u oba svetska rata nije video nista toliko bestijalno i okrutno.

Tek ce da vidi, imace prilike onoliko...

 

Link to comment

Meni od slika iz vremena Holokausta najjaci utisak ostavljaju one gde su zrtve jos zive, a i njima jasno da nece jos dugo. Utisak toliko jak da mi se uopste ne da da ih postujem. Jedna je iz jula 1941, mesto dogadjanja Lavov/Lviv/Lwow. Poluobucenu zenu Jevrejku jure neki muskarci ili cak decurlija sa stanglama. Meni uzasnija slika cak i od onih na kojima se samozadovoljni SS dzelati smeju pored zrtve. Druga slika je iz Grcke, transport grckih Jevreja u Ausvic. Mlada zena koja cena na transport i rida, jer se do 1944. verovatno vec znalo sta ti transporti znace.

Link to comment

У Грчкој тешко да су знали. Ни у Мађарској нису знали.

Могли су да сумњају ако су имали родбину или познанике северније који су престали да се јављају.

Појам Холокауста на који смо се данас навикли је у ствари толико суманут и невероватан да и они извештаји који су допрли до савезника током рата нису били примљени са пуно поверења.

Link to comment

Znam te fotografije, citava ih je serija.

Samo, mene barem, ovde, a i na drugim fotografijama, ponajvise fascinira publika, njeno ponasanje, mir i hladna zainteresovanist, u stvari samo prisustvo.

Radi se o dojucerasnjim komsijama, ljudima sa kojima se sretalo na ulici, prdavnicama, korzou: istorija istocnoevropskih gradica verovatno nikada nece biti ispricana, a sami zlocini su toliko bezlicni da je to ono najstrasnije.

Ne radi se, naime, o ideologiji, mrznji ili pizmi prema odredjenom pojedincu koga se moglo da optuzi za nesto konkretno, radi se o bezlicnom ubijanju.

 

Traitor.jpg

Ova fotografija na kojoj zarobljeni crvenoarmejac cinkari Nemcima komesara, u skladu sa Komissarbefehl je na neki sumanut nacin vise ljudstka ili barem razumljivija: covek mozda misli da spasava glavu, iskreno mrzi komuniste, bilo sta...

Dok ce ona publika posle eventa da se razidje kucama na rucak, popodnevno spavanje...

 

Inace, Vathra je u pravu: dobar deo (ne)razumevanja za desavanja na istoku Evrope i objasnjenja za izostanak bilo kakve reakcije lezi u prostoj i danas prisutnoj cinjenici da je naprosto nezamislivo da negde neki ljudi fabricki, industrijski ubijaju milione, iz dana u dan, sistematski, sluzeci se svim sredstvima moderne visokotehnologizirane drzave.

Stavise, prvi sovjetski izvestaji o grozotama u oslobodjenim konclogorima bili su na Zapadu primljeni kao uobicajeno sirova sovjetska antinemacka propaganda i kao takvi poprilicno bagatelisani.

Onda su i Zapadni saveznici usli u razne Bergen Belsene...

Link to comment

Grcki jevreji nisu znali sta se desavalo i gde ih tacno vode. Nemci, pedantni kao i uvek, su im cak naplatili vozne karte u jednom pravcu. Obecali su da ih sele u njihovu novu zemlju.

 

U vreme rata se vec 1942 u SAD novinama povreno pisalo o fabrikama smrti. Price su bile toliko strasno da ljudi nisu mogli da veruju u to. Sve im je delovalo kao strasna ratna propaganda.

 

Cak I u danasnjem Izraelu, mladi ljudi nisu ustanju da poveruju da se sve to stvarno desavalo. Tesko im je objasniti da tu takve stvari radjene pre samo 70tak godina. Pogotovo su u odbijajucem modu ljudi koji su putovali u centralnu I istocnu evropu. Ne mogu da povezu dogadjaje iz istorije sa ljudima danas. 

 

Sto se tice gledalaca da slika, Antisemitiska otrovanost dela populacije je (bila) ogromna. Empatija prema drugom I drugacije. coveku = 0. 

 

Nazalost, toga ima I danas. U vreme Majanskog prevrata u Ukrajini, mlade junose zadojene demokratijom i ostalim pro-zapadnim vrednostima su rado napadale Ruske ali I jevrejske objekte I ljude. Ljudima je preporuceno da uklone sve jevrejske simbole. Vise grupa mladih jevreja je organizovalo cuvanje objekata od manitih.

 

Link to comment

Join the conversation

You can post now and register later. If you have an account, sign in now to post with your account.

Guest
Reply to this topic...

×   Pasted as rich text.   Paste as plain text instead

  Only 75 emoji are allowed.

×   Your link has been automatically embedded.   Display as a link instead

×   Your previous content has been restored.   Clear editor

×   You cannot paste images directly. Upload or insert images from URL.

×
×
  • Create New...