Jump to content
IGNORED

Razna pitanja


korindjar

Recommended Posts

Ekonomisti, menadžeri, japiji i bizmismeni™, može li neko ovde da mi na brzaka prežvaće kako se formiraju cene robe X na određenom tržištu, 'nači samo osnovni skelet, ništa razlomci. Fala.
Овај цланак цитам сваке две-три године испоцетка: http://www.joelonsoftware.com/articles/CamelsandRubberDuckies.html - Дзоел је лепо превео све те калкулативне небулозе на јасан језик. А цовек софтверас.
Working my way backwards, this business about segmenting? It pisses the heck off of people. People want to feel they're paying a fair price. They don't want to think they're paying extra just because they're not clever enough to find the magic coupon code. The airline industry got really, really good at segmenting and ended up charging literally a different price to every single person on the plane. As a result most people felt they weren't getting the best deal, and they didn't like the airlines. When a new alternative arose in the form of low cost carriers (Southwest, jetBlue, etc.) customers had no loyalty whatsover to the legacy airlines that had been trying to pick their pockets for all those years. And God help you if an A-list blogger finds out that your premium printer is identical to the cheap printer, with the speed inhibitor turned off.
Link to comment

ono sto sam prethodno opisala je bilo trziste u uslovima savrsene konkurencije gde svi proizvode identican proizvod. ovo sto me ti pitas podrazumeva diferencijaciju, tako da mozes da posmatras stanje kao da imas 4 razlicita trzista, trziste za A, za B, za C i za X i to tako kao da na svakom postoji samo jedan proizvodjac koji je monopolista. fora je jedino u tome sto ta 4 trzista nisu nezavisna. ako jedan monopolista krene da povecava cene to ne znaci da ce automatski da izgubi sve potrosace jer postoje neki koji su vezani za bas te njegove karakteristike koje nudi, ali ce sigurno dobar deo preci kod onog drugog. iako su proizvodi razliciti, oni su supstitutabilni u potrosnji. ako nudis visoko-kvalitetan proizvod potrosaci su manje osetljivi na promenu cene jer su bolje karakteristike koje se nude, pa mozes da im naplatis vise bez da prelete kod ovih budjavaca. koliko je to tacno koliko mozes da naplatis ti sve zavisi od proizvoda do proizvoda. morala bi da se uradi procena trzista, u smislu, odakle dolazi traznja, da li je u pitanju bogatija populacija ili siromasna koja veci akcenat stavlja na cenu nego na kvalitet, zatim kolika je to razlika u kvalitetu izmedju ovih losih i X, itd...u sustini morao bi da dobro poznajes prilike pa da kazes kolika je margina koju mozes da zaradis.

Link to comment

+ bi morao da istražiš koliko zaista ima tražnje (statistički, po jedinici, po prometu, po broju potrošača) za X proizvodom, i koliko je smisleno uložiti u promociju kako bi bar zagolicao pažnju potrošača naviklih na A, B i C. Ako sve to uklopiš u budžete i dobro podneseš tako dobijenu cenovnu poziciju - moš da probaš.

Link to comment
Živa bila! Ovo sam nekako skapirao (morao da eksiram dupli espreso da bi mozak proradio). Ako imaš vremena, još me zanima kako na tržištu potrošne robe za jednokratnu upotrebu, na kom su se već razbaškarili low quality proizvodi A, B i C plasirati kvalitetom neuporedivo superiorniji proizvod X a opet doći do profita , pošto je, jel, jasno da su troškovi proizvodnje X veći, al opet cena mora biti konkurentna da bi se X nekako nametnuo potrošačima? Šta bi se moglo smatrati za prihvatljiv profit % u takvoj situaciji?
A jel si ti proizvodjač, ili si diler, tj. preprodavac?
Link to comment
E, da, iz ugla proizvođača me zanima priča.
Pa to ti je malo lakše.Najprostije: izračunaš industrijsku cenu tvog proizvoda( u šta moraš obavezno da uključiš i fiksne i varijabilne troškove po jedinici proizvoda), na to obračunaš još i procenat koliko bi ti hteo da zaradiš kao proizvodjač, dakle dodaš industrijski margin, i dobiješ prodajnu cenu. Primera radi, imaš proizvodjače koji imaju agresivnu masakrirajuću konkurenciju, i rade sa marginom od 3-4%.Naravno, vodiš računa da ostaviš dovoljno mesta da se distributeri(osim ako ne prodaješ sam) ugrade sa svojom zaradom, i da nakon svega toga, proizvod bude u liniji sa onima na tržištu, ili ispod.Ako je proizvod nužno skuplji jer je kvalitetniji od uvozne konkurencije, i ima veće troškove proizvodnje, onda ti je potrebna jaka marketinška kampanja, da bi proizvod plasirao iako je skuplji. Naravno, ako je konkurencija made in PRC, a tvoj proizvod lokalni, i sami ljudi će vremenom uvideti da kao i mnogi made in PRC proizvodi malo koštaju, ali isto toliko i vrede.
Link to comment
  • 2 weeks later...

Susreo sam se sa nečim o čemu nemam pojma, pa da priupitam.Kod selidbe u novi stan se vlasniku položi kaucija; uobičajena praksa je da se taj novac stavi na štednu knjižicu i da ide polako kamata. E sad, meni je vlasnik zgrade ponudio izbor između toga i još jedne opcije za koju do sada nisam čuo. Ako sam dobro razumeo, on već za sebe ima neki deal sa (german) government bonds, gde je zarada veća, pa je ponudio i stanarima ko hoće. Zarada je veća u odnosu na prosto oročavanje štednje (kamata je tu ~2% ako se ne varam), ali kapiram da je onda i rizik veći. Nikad se nisam time baktao, gledao sam malo one maturity, price/yield i ostale parametre, ali nije mi sve jasno. Ima li neko objašnjenje uz komentar uraditi to ili ne?

Link to comment
Susreo sam se sa nečim o čemu nemam pojma, pa da priupitam.Kod selidbe u novi stan se vlasniku položi kaucija; uobičajena praksa je da se taj novac stavi na štednu knjižicu i da ide polako kamata. E sad, meni je vlasnik zgrade ponudio izbor između toga i još jedne opcije za koju do sada nisam čuo. Ako sam dobro razumeo, on već za sebe ima neki deal sa (german) government bonds, gde je zarada veća, pa je ponudio i stanarima ko hoće. Zarada je veća u odnosu na prosto oročavanje štednje (kamata je tu ~2% ako se ne varam), ali kapiram da je onda i rizik veći. Nikad se nisam time baktao, gledao sam malo one maturity, price/yield i ostale parametre, ali nije mi sve jasno. Ima li neko objašnjenje uz komentar uraditi to ili ne?
pa, ako ce taj bond da mature u trenutku kada tebi treba da se vrate pare, rizik ti, realno, isit koliki i za pare u banci, jer i za te pare garantuje nemacka drzava.inace, srecan si sto je tako, u engeskoj su te pare uglavnom na beskamatnom racunu, a u srbiji kod 'gazde' i on uzima svu kamatu sebi.
Link to comment

Ma mene interesuje mišljenje nekog ko to prati - da li to osciluje, ako da koliko osciluje otprilike, da li je to veći rizik ili da sednem i budem zadovoljan sa 2%. Turbulentna su vremena još pred nama i nemam pojma da li više verovati velikim nemačkim bankama ili državi. Da je sve to tako ravno, ne bi niko radio običnu štednju, nego držao pare na tome. Sa štednjom se jesam sretao, sa investment fondovima takođe, ali sa ovim nisam - pretpostavljam da se kotira negde između ove dve stvari.

Link to comment
Ma mene interesuje mišljenje nekog ko to prati - da li to osciluje, ako da koliko osciluje otprilike, da li je to veći rizik ili da sednem i budem zadovoljan sa 2%. Turbulentna su vremena još pred nama i nemam pojma da li više verovati velikim nemačkim bankama ili državi. Da je sve to tako ravno, ne bi niko radio običnu štednju, nego držao pare na tome. Sa štednjom se jesam sretao, sa investment fondovima takođe, ali sa ovim nisam - pretpostavljam da se kotira negde između ove dve stvari.
pa to ti kazem, ako kupujes papir koji mature za godinu dana, i hoces novac za godinu dana, nemacka drzava ti garantuje da ce ti isplatiti face value tog bonda + pripadajucu kamatu. ista ta drzava ti garantuje da ce ti isplatiti tvoju stednju ako banka propadne. znaci kupi papir cija je rocnost jednaka roku u kojem ces ti traziti pare nazad. ili nesto nisam razumela, oko toga sta ti se zapravo nudi :unsure:ako kupujes papire razlicite rocnosti, onda naravno spekulises. a u ova burna vremena, moze da dosta osciluje, i ja ne bih preterano verovala nikom sa njegovim prognozama. Edited by rajka
Link to comment
Ma mene interesuje mišljenje nekog ko to prati - da li to osciluje, ako da koliko osciluje otprilike, da li je to veći rizik ili da sednem i budem zadovoljan sa 2%. Turbulentna su vremena još pred nama i nemam pojma da li više verovati velikim nemačkim bankama ili državi. Da je sve to tako ravno, ne bi niko radio običnu štednju, nego držao pare na tome. Sa štednjom se jesam sretao, sa investment fondovima takođe, ali sa ovim nisam - pretpostavljam da se kotira negde između ove dve stvari.
Pa naravno da osciluje, naročito sada. Ako u momentu kad ti(ili gazda stana), kupujete te bondove za vrednost tvog depozita taj bond recimo vredi 104, a u momentu kad tebi on treba da vrati depozit 98, ko pokriva razliku? Gazda? Ako je tako, baš te briga. Ako ne, onda je bolje da se položi na depozitni račun i da dobiješ barem tu zakonsku kamatu.Drugačije ispada da su stanari(ako ima više stanova), feeder-i za gazdin account kod njegovog brokera. :lol:
Link to comment
  • 2 weeks later...
Je li neko zna ko stoji iza kompanije IKOM?
Ne znam ime ali neki je "patriota" znam da kad je bilo neko gazenje za neke kanale, on izjavljivao da "to zapadnjacko smece nikad nece u nasu distribuciju" :isuse: :isuse: :isuse: E sad naravno cije su pare i uticaj tu to je pitanje...naravno ako mislis na kablovskog distributera? Edited by Frank Pembleton
Link to comment

Join the conversation

You can post now and register later. If you have an account, sign in now to post with your account.

Guest
Reply to this topic...

×   Pasted as rich text.   Paste as plain text instead

  Only 75 emoji are allowed.

×   Your link has been automatically embedded.   Display as a link instead

×   Your previous content has been restored.   Clear editor

×   You cannot paste images directly. Upload or insert images from URL.

×
×
  • Create New...