Jump to content
IGNORED

Plovila


Indy

Recommended Posts

Bernulijev princip, zamisli jedro kao krilo aviona postavljeno vertikalno.

Veliku ulogu igra i duboka kobilica, koja sprečava/smanjuje naginjanje i prevrtanje plovila.

Link to comment
  • 1 month later...
  • 2 weeks later...
On 22.5.2020. at 18:18, Peter Fan said:

@Radoye @Caligula

hvala na pojasnjenju, ja sam mislio da je jedrenje moguce samo u jednoj polusferi 

Pa nije bas neko pojasnjenje :), doduse, cim sam video da se @Caligula umesao bilo mi sumnjivo :D: uslov ze jedriti uz vetar je bio - a sta bi drugo nego - tehnoloski razvoj.

Koji se, pre svega, ogledao u razvoju jedara i jedrilja: kolevka pomorstva, Mediteran, ostace zapamcen po takozvanom latinskom jedru, lateen:

lateen-sail-antiqulateen-sail.jpg

Naravno, ova anticka i predanticka Concorde prica ima itekakve ogranke jer, naime, tehnicki problemi namecu ljudima, ma gde bili, ista ili slicna resenja, pa se tako ovo jedro, nezavisno izmisljenotm, pojavilo, a i jos ga se moze videti, na felukama i dovama po arapskim morima, pa sve do dalekih pacifickih arhipelaga.

 

Sledeci korak, donekle i paralelan, bilo je križno jedro, square rig: to je ono najcesce vidjano jedro, najvise korisceno za vakta jedrenjaka, na srpski ga se ne da prevesti :D, osim ako se nekome ne svidja krstasto jedro:

segler-001-4-jfif.jpg

Jedro svih jedara, od Vikinga preko mediteranskih galija do izlaska Evropljana na okeane i u osvajanje sveta.

Veruje se, mada istrazivanjima i rekonstrukcijama nije dokazano da su Vikinzi, ako ne savladali ono barem napipali mogucnost plovidbe ne samo niz vetar.

Galijama, tradicionalno tromim, tako nesto nije trebalo.

 

Medjutim, u izlasku na okeane, presudilo je, pored jedara nesto drugo: oblik trupa.

Na okeane su mogli samo brodovo visokih bokova rodjeni tek sa karavelama.

Prednosti samog kriznog jedra su ocigledne na fotografiji gore: moze ih se gomilatitm do ekstrema, kao sto je bio slucaj na jedrenjacima svih jedrenjaka, kliperima:

clipper2.jpg

 

Naravno, retko je bivalo da brod okaci sva jedra - to su ondasnji slikari dodavali efekta radi, ali je zato vestina jedrenja dostigla neverovatne razmere, dok su zabelezene i potvrdjene brzine dostizale i blizu 20 cvorova...

@Radoye je u pravu sa onim levo-desno: takozvanim košenjem uz vetar - koliko se moglo, naravno, i koliko su dopustale konstrukcija i stanje broda sa sve vestinom vozaca, brod je mogao donekle da jedri uz vetar:

pasat02.jpg

 

pasat01.jpg

 

Kurs mu je tada isao u takozvani cik-cak, po nekad danima, a brod je, opet po nekad danima, bio nagnut i to poprilicno upravo zbog tehnoloskih ograničenja križnih jedara.

Sa sve ljudima koji na tako nagnutom brodu rade, jedu, spavaju...

Ipak, i pored toga, veliki jedrenjaci su se, na putu iz Azije ili Australije, drzali sezonskog rasporeda, tačnije sezone monsuna: praktično 2 putovanja godisnje, tamo i natrag, ili obrnuto.

Do sada se radilo samo o jedrima koja vetar puni da tako kazem: dakle, nema plovidbe ako vetar imalo ne duva u jedra, koliko-toliko.

 

Da bi se onda pojavilo do danas neprevazidjeno - bermudsko jedro:

bermudarig.jpg

Koje je prvo omogućilo plovidbu oštro i to izistinski oštro uz vetar, pod do juce nezamislivim uglovima.

Samo, ovde je principtm bio nesto drugaciji: neko je ispravno pomenuo analogiju sa avionskim krilom, na stranu sto samo jedro omogucava relativno lako rukovanje, skracivanje, ne zahteva previse radne snage, itd, itd...

 

Naravno, svi ovi samo ovlas pomenuti primeri, su se vekovima mesali i dopunjavali, dok su bile koriscene razne vrste i kombinacije jedrilja: jedna od najlepsih, sva podredjena brzini bila je, na primer - škuna, škuner:

schooner.jpg

 

 

 

@Skyhighatrist manje sama kobilica, koliko takozvana pritivljuljna kobilica, Bilge keel:

bilgekeel.png

Dodaje se da koliko-toliko, ali prilicno redukuje ljuljanje broda (stabilizatori su za mekusce :D): kobilica je inace, prakticno nevidljiva, ona je u neku ruku kicma broda i ne treba je mesati sa onim ogromnim kobilicama na modernim jedrenjacima/jahtama:

keel.jpg

One sluze da se u njih spakuje balast, a to je opet neka druga prica.

 

 

 

 

 

  • +1 1
  • Hvala 1
Link to comment

Taj pop je vredno radio na novim pravilima za posadu. Evo najbitnijih detalja:

 

Quote

 

What will be the new normal for the crew?

The “new normal” does not look quite normal at all. The rules and regulations are quite strict and in some cases, crew who do not follow these rules can be fired.

These are some of the rules and regulations by a document presented to the crew by one cruise line.

 

2. Shorter contract length of 5 months (+1/-1 month)

3. No shore leave for the full length of the contract.

4. Some crew recreation areas will be closed to limit social gatherings until further notice.

5. Sanitation practices to be used at all times (hand sanitizer, handwashing etc.)

6. Daily temperature checks.

7. Social distancing rules in place throughout the ship.

8. Use of PPE during both working and resting hours when in guest/crew areas to be applied.

9. Lack of adherence to medical and sanitary protocols reflected in the Code of Conduct may lead for the most severe cases to dismissal.

10. Onboard security enforcement carried out in full adherence to sanitary protocols.

11. Specific rules for crew meetings, onboard trainings and communications in adherence with safety protocols and medical recommendations will be applied.

12. Increased psychological support system for crew wellbeing.

 

Dakle, robija po svim pravilima.

:isuse:

Link to comment

Ne vidim zasto se bunis, pa ako igde, u pomorstvu je tradicija keva, polako:

 

convicted-at-row-in-spanish-galley-la-re

 

Ovo doduse jeste muzejska rekonstrukcija veslaca robijasa na jednoj spanskoj galiji iz zlatnog doba, uostalom, kada je mogao i jedan Servantes... :D

  • +1 1
Link to comment
On 1.8.2020. at 18:06, ragasto said:

Taj pop je vredno radio na novim pravilima za posadu...

I ostali popovi ne zaostaju:

 

 

Carnival Corporation salje na rezanje 2 svoja broda, Carnival Fantasy i Carnival Inspiration (b. 1990, 1996)...

Aliaga, Turska, novogovorno se vise ne radi o rezanju nego o рециклирању...:D

 

Ni Royal Caribbean ne zaostaje:

royalcarribean.jpg

 

Monarch i Sovereign i Horizon, evo prva dva vec parkirana pored pomenutog...

 

Uz sva zakljinjanja o brizi za ocuvanje okoline, i nabrajanja енвиронметалистичкихтм koje su angazovane na rezanju, bice da je korona primorala i dala priliku kompanijama da penzionisu odnosno redukuju inventar, ali je ponajgore sto se nove gradnje ne pominju.

I, sva je prilika, jos poprilicno se nece pominjati..

Link to comment

@namenski

To je prilično maglovito bez informacija iznutra, naročito sada...ovi Carnivalovi brodovi pripadaju Fantasy klasi koja je najstarija u floti, i brodovi tih godišta imaju viši nivo luksuza u odnosu na novije gde se štipa svaki kvadratni centimetar. Bilo je priča i ranije o prodaji ili otpadu ali je sve funkcionisalo bez većih problema. Na primer, jedan deo stalnih putnika je svesno bukirao baš njih iako su po mnogim stvarima zaostajali za novijim i većim brodovima.

 

Ima i periodičnog lansiranja pozitivnih vesti sa ciljem rasta akcija, i to izgleda tako što neko iz kompanije da izjavu za javnost tipa "Radi se, čekamo, biće sve amazing...", akcije se malo pomere sa istorijskog minimuma, onda se nakon 48 časova skrljaju na stari nivo. 

 

(Skoro pa) istoimena korporacija se u martu služila još prljavijim trikovima, pa su popili tužbu od akcionara. Ako se ne varam, sporne tvrdnje su objavljene posle sastanka sa gosn. Faučijem:whistle:, kačio sam link na ekonomiji...

 

A isporuke brodova za naredne godine su nedavno potvrđene. Mada...ko zna šta će tu sve da se izdešava.

Edited by ragasto
Link to comment

@ragasto slabo ti ja baratam tim komercijalnim zavrzlamama, narocito kada je kruzerski biznis u pitanju.

Drzim da je jedno sigurno, bum izgradnje kruzera, za koji BTW, ja pocetkom 90-ih, kada je, otprilike poceo, nisam verovao da je moguc, a kamoli da ce dostici razmere koje je dostigao, je za - barem narednih najmanje 5 godina - gotov.

Inace, бродовласништво jedna, meni dozlaboga nerazumljiva rabota: dogadja se da pogodis izgradnju broda, za, na primer, 20 miliona US$, a da mu cena tokom gradnje, dakle prosecno cirka 2 godina, skoci na - 60 miliona US$.

Ili, sto se takodje desavalo, padne na 5 miliona...

Obaska sto je moderno pomorstvo na prst i nokat sa drzavom, sa sve paradoksom da je, opet primera radi, Amerika, svetska tehnoloska velesila, svoj prvi pravi, obican teretni brod posle vise od 40 godina izgradila - 1995.

I to tek posto je zakonom debelo stimulisala i brodograditelje i brodovlasnike...

Link to comment

@namenski

:D E, ali sada je jako zanimljivo da se prati...

 

Bum je odavno gotov, to da. Čini mi se da su glavne kompanije u pola glasa o tome govorile negde oko 2010. kada se, umesto predviđenog zaleta, izračunalo da grdosije sa 6000 putnika (plus 2000 članova posade) ipak neće biti dugoročno isplative. Tako da je izgrađeno još svega nekoliko tih mrcina, a kompanije su uglavnom odustale od te megalomanije. Ponuda je premašila potražnju, segmentacija je i zbog toga postala još bitnija a sada to spektakularno odlazi u 3PM.

 

Ovo za Ameriku ti je zanimljivo, jel' može malo više o tome?

Link to comment

A da brodovi, brodski tereti tacnije 'oce da eksplodiraju, koje zbog greske, nemara i slicno, ali i namerno, tek - verovatno apsolutni sampion:

 

On 23.7.2015. at 22:43, namenski said:

Bomba bacena na Hirosimu bila je ekvivalent cirka 20,000 tona eksploziva, onog notornog TNT-a: to se posle, lakse racunice radi, a i razmere su se promenile, zvalo 20 kt, kilotona…

 

james_sprunt_zpsomsaevtj.jpg
Ovaj brod je nosio 4,000 tona tog istog eksploziva, dakle 4 kt.
Ko moze da zamisli 4,000 tona eksploziva, moze, ko ne moze neka pokusa da zamisli kako se osecalo 69 ljudi koje posade, koje mornarickog osoblja dodeljivanog teretnim brodovima u ratna vremena, artiljercima itakoto.
Brod nov, novcat, jos farba mirisala na njemu, na prvom putovanju, Charleston – Key West – Panama Canal – Karachi, onaj pakistanski, tamo daleko, konvoj KG-123…
Liberty, 7,177 GRT, izgradjen u North Carolina Shipbuilding Co. Wilmington, North Carolina, u vlasnistvu Black Diamond SS Co, Njujork.
23. marta 1943, oko 9 satu ujutro, samo sto je minuo onaj cuveni Windward Passage, ono mora izmedju Kube i Haitija, torpedo komada 1.
Pravo u centar.
Sve je trajalo manje od 30 sekundi, ceo konvoj je bio zasut ostacima koje su nalazili i na 60-ak kilometara daleko.

 

U185A4_Maus_zpsc2aeo4ez.jpg

U-185 i Kapitänleutnant August Maus, 28 godina, jedan od asova, sunjao se za konvojem, istog jutra par sati ranije, potopio jedan brod, ratni zarobljenik, begunac iz americkog logora, ucesnik i to vrlo akitvni neispricane price o nemackim vrlo ideoloski zadojenim ratnim zarobljenicima, pobuna i bekstava u kojima su pojedinci hvatani i na svega 10-ak kilometara od meksicke granice.

 

I tako, radis, spavas, jedes, gledas okolo, dosadno ti, brod nov, nema struganja rdje i bojenja, ili samo malo, da se ostane u formi, a svakog trenutka mozes da odes u 3 lepe…

 

 

A James Sprunt po kome je brod dobio ime bio, jebem li ga, tata trgovac pamukom, bogatstvo iz doba Gradjanskog rata, crkveni covek, prezbiterijanac i industrijalac, uzorni kapitalista, sponzor verskih misija po Kini, covek koji se suprotstavio rasnim nemirima i neke svoje crne radnike spasao tako sto ih je sakrio na svojoj jahti...

 

Link to comment

Halifaks stoji.

 

Zaboravljen je, sto se eksplodiranja tice, Bari, decembra 1943, kada su Nemci u svojoj najboljoj tradiciji avionima iznenadili Angloamerikance, Italijane i po nekog nasegtm i potopili cini mi se skoro 30 brodova najvecim delom natovarenih raznoraznom municijom.

Prastalo je samo tako, ali se dugo cutalo da je moglo da bude mnogo, mnogo gore: barem na jednom od potopljenih americkih brodova nalazile su se zalihe bojnih otrova za zlu ne trebalo...

 

A kada smo kod amonijum nitrata, da se pomene i jedan potencijalno najveci incident koji je izbegnut zahvaljujuci pozrtvovanju posade norveskog broda Ocean Liberty natovarenog sa skoro 3,500 tona amonijum nitrata.

Brest, 1947, brod je poceo da gori i izvukao se iz luke, da bi eksplodirao par sati kasnije...

Sa kompletnom posadom.

Edited by namenski
Link to comment
On 7.8.2020. at 22:52, ragasto said:

Ovo za Ameriku ti je zanimljivo, jel' može malo više o tome?

Ma ta je prica jako stara i vec smrdi na daleko... :D 

Paradoks da prva svetska tehnoloska velesila, koja, na primer, jedina bez problema napravitm nosac aviona, verovatno najsofisticiraniju i najkomplikovaniju napravu koja plovi morima, ne moze da dobaci do obicnog teretnjaka...

Razlozi, naravno, nisu tehnicke prirode: masovna izgradnja obicnih teretnjaka se posle WW2 selila iz Evrope u Aziju, a kuda bi drugde.

Pa su tako svetske brodogradjevne velesile poput zapadnoevropskih zemalja, ustupale novim velesilama poput Jugoslavije, Poljske, Istocne Nemacke...

Posle je dosao Japan, pa pukao i on, zatim Juzna Koreja koja, sva je prilika, upravo puca, i naravno eto Kine...

Ko god je pokusao da sacuva sopstvenu brodogradnju, mislim na drzave, morao je debelo da zavuce ruku u dzep, sto ce reci da subvencionise brodogradnju: retke su bile pametnice poput Finaca, inace tesko pogodjenih raspadom CCCP-a, inace njihovog kupca #1, koje su se prebacile, pa i to ne bez problema, na gradnju specijalnih konstrukcija, poput ledolomaca, a i prvi - neke 1990. - moderan brod za krstarenja napravljen je u Finskoj...

Americka prica je drugacija: posle katastrofalne Reganove vladavine, zemlja, drzava je shvatila da naprosto nema sopstvenu trgovacku mornaricu.

20151017-inc168.png

 

Nema je, kada je o Americi rec, za potrebe hitnih prevoza, na primer, kao sto su vojne intervencije, nuzda da se brzo negde doturi velika kolicina materijala.

Jos iz doba Vijetnamskog rata pribegavalo se iznajmljivanju brodskog prostora sto jeste bilo dugorocno resenje, ali ne i resenje za frku.

Sto je najgore, trendtm se nastavlja, i ako je Klintonova administracija sredinom 90-ih povukla nogu i pokusala da ozivi domacu brodogradnju sto se zavrsilo, otprilike sa Klintonovom pricom, otuda onaj 1 brod koji sam pomenuo.

us01.png

 

Pribeglo se i pribegava resenjima poput, recimo, osnivanja National Defense Reserve Fleet (NDRF) i Ready Reserve Force (RRF), nekih otprilike 50-ak brodova nabavljenih i eksploatisanih od strane privatnih brodovlasnika, ali uz presudnu pomoc drzave, koji moraju, po ugovoru da se stave vladi na raspolaganje u roku od nekoliko dana, dal za rat, dal za angazovanje oko elementarnih nepogoda/katastrofa...

Danas je problem sto su pomenuti brodovi stari u proseku preko 40 godina.

Ali, sve te brodogradjevno-politicko-vojne zavrzlame na stranu, vredi pomenuti 1 brodogradjevno remek delo koje spada u ovu pricu:

denebola.jpg

 

Samo, ko bi u ovom brodu supermodernog izgleda, jednom od nekoliko istih, radi se naime o takozvanoj Algol klasi, prepoznao:

 

0954028711.jpg

 

jednog od takozvane SL-7 serije brodova izgradjenih - 1973...

Za Sea Land Services Inc, inace firmu koja je izmislilatm kontejnerizaciju od koje danas ne moze da se zivi...

Brodovi, gradjeni u Holandiji i Nemackoj, bili su, a i danas su cudo tehnike: gradjeni za brzine od 33 cvora - mislim da jedan od njih, cini mi se SeaLand McLean jos uvek drzi transatlantski rekord, onu cuvenu Blue Ribbon - dakle brzine na kojima su mogle da im pozavide sve svojevremene Kraljice...

Ali, dodje naftna kriza i jebiga...

Sic transit gloria mundi... :sleep:

 

 

 

 

 

 

 

 

 

  • Hvala 1
Link to comment

Join the conversation

You can post now and register later. If you have an account, sign in now to post with your account.

Guest
Reply to this topic...

×   Pasted as rich text.   Paste as plain text instead

  Only 75 emoji are allowed.

×   Your link has been automatically embedded.   Display as a link instead

×   Your previous content has been restored.   Clear editor

×   You cannot paste images directly. Upload or insert images from URL.

×
×
  • Create New...