Jump to content
IGNORED

Arhitektura


Mr.Smith

Recommended Posts

9 hours ago, hazard said:

 

Šta ti znači ,,dokazano kao značajno"? Da je modernizam bitan stadijum razvoja arhitekture, da je istorijski značajan, da je imao ogroman uticaj na svet oko nas? Pa ja to nigde ne sporim, štaviše, sa tim se potpuno slažem. Rekoh već, i da ne sporim dobre namere arhitekata i urbanista modernista. No "značajan" ne znači isto što i ,,uspeo" (valjan, dobar, neprevaziđen, itd.) a nešto sumnjam da po pitanju ovih drugih prideva postoji konsenzus (unutar struke, kao i van).

 

Ispada sad kao da se samo meni ne sviđa, a (na Zapadu bar) je omraženost modernističke arhitekture (naročito brutalizma), da l' u obliku javnih zgrada, da l' u obliku masovnih naselja, skoro pa kliše (a ni postmoderna arhitektura nije previše omiljena).

 

Evo ga i Čiperfild npr., vidi šta navodi kao loš modernizam...

 

 

A u odnosu na bold - šta je bilo uspešno i pozitivno kada govoriš o strukturi društva? Socijalizam?

 

jasno je koji si keyword koristio kad si guglao primere:)))  u g l y (!!)  zar ne? :D

 

ti k'o princ carls! :))) 

 

Spoiler

 

 

okej, pogledacu taj video koji si okacio kad stignem. a jesi ti mozda uspeo da pogledas neke od onih iz CZKDa u vezi MOMA izlozbe? evo ti koncentrat - vladimir kulic:

 

Spoiler

 

 

elem, da ti odgovorim - pa jeste, kontekstualno, bilo je veoma uspesno. u srzi toga je prosperitet. moze da se posmatra i iz ugla da je to bilo vreme znacajnih migracija ljudi diljem jugoslavije, a pogotovo veliki influx/upliv ljudi u vece centre - trebalo je ponuditi ne samo stanove vec i propratnu infrastrukturu. (voda, struja, kanalizacija, saobracaj, ustanove...) npr, projektovanje nbg je imalo dugorocnu viziju, dakle nudilo je ne samo immediate response to housing needs (sori za neprevod!) vec se i obazrivo odnosilo na potencijale buduceg razvoja te zone. 

 

urbanisticki je bilo (i ostalo) uspesno, jer nije rezultiralo spavaonicama a la LA (kojeg navodis kao odlican primer. i problem transporta gde ne mozes da mrdnes bez auta - to nije slucaj sa novo-gradskim zonama u YU). zapravo, rezultiralo je u centre obitavanja (obuhvatajuci i sire sadrzaje) koji su vremenom zaista zaziveli kao takvi.

 

pa da zumiramo - a to se ne odnosi samo na nbg - sama arhitektura tog perioda je bila uspesna. studiozno porjektovana od strane strucnjaka koji su se ozbiljno bavili materijom i rigorozno uzimali u obzir kontekst. po stilu, bila je odraz tadasnjeg drzavnog sistema jer nije bila iskljucivo socrealisticka vec s evidentnim uplivom modernizma (npr. arhitekte tog doba uz podrsku drzave su isli na usavrsavanje kod alvar aalto-a i ako se ne varam kod mies van der rohe-a i prenosili steceno na lokalne projekte).

 

postojala je sloboda strucnog delovanja - if that makes sense.. hocu reci, ljudi adekvatnog znanja i neminovno umrezeni u kontekst naseg podneblja* su bili zaduzeni za kreiranje i razvoj naseg okruzenja. znaci sve se to odvijalo u tandemu i imalo shodan uticaj na kvalitet zivljenja - pa sad da uporedimo s ovim sto imamo danas. 

 

npr. virni malo beogradski stan (darko + milenija marusic su tu primarni) - ideja fleksibilnog/adaptivnog zivljenja: plan je omogucavao da se stan rekonfigurise prema potrebama ukucana (tlocrt je cirkularan a prostorije daju vise mogucnost pregradjivanja putem kliznih vrata etc.). dakle, ukucani imaju mogucnost da sami po dnevnim potrebama odrede privatne/intimne zone + zone okupljanja. (imala sam priliku (i zadovoljstvo!;) da zivim u 20&nekom bloku, upravo u takvom stanu, pa sam i svedok).


*al samo da se ogradim i malo prosirim pricu na BNV - it's not implicit da inostrani projektanti ne bi prozveli kontekstualno senzibilnu arhitekturu. dakle, bi ako su u pitanju dobri projektanti:)  prvo/primarno/esencijalno je da istraze i kroz istragu shvate ambijent i kontekst - sto ocigledno ni u primesama nije slucaj sa bnv. to sto oni nude su genericke kule u vazduhu.

 

Edited by roksi
Link to comment
8 hours ago, roksi said:

 

jasno je koji si keyword koristio kad si guglao primere:)))  u g l y (!!)  zar ne? :D

 

ti k'o princ carls! :))) 

 

 

Dobar je Čarls, šta mu fali :fantom::D

 

Zapravo nisam, ako mi veruješ, guglao sa "ugly", već mnogo neutralnije ("modernist architecture criticism", "modernist architecture demolition", "modernist architecture disliked" i sl.) ali članci sa "Ugly" se pojavljuju opet, i opet, i opet :D clearly it's a widely-held sentiment :fantom:

 

Ostalo gledam/čitam (hvala!) kasnije, pa odgovaram :)

Link to comment

Welwyn-Garden-City-009.jpg

 

Inace, cini mi se da bas ove godine ili tu negde pada 100 godina od pocetaka realizacije britanske varijante Bauhausa barem kada je u pitanju urbano planiranje: koncept vrtnih gradova, covek po imenu Ebenezer Howard i najbolja britanska fabijansko utopisticka tradicija.

Doduse, sam naslog Howard-ove knjige kojom je sve zapocelo, Tomorrow: A Peaceful Path to Real Reform, vise odlicno pokazuje itekavu svest autora o potrebi reformi, sto pre to bolje, pre nego na red dodju reforme silom i na silu.

Gas je dodala post-WW2 britanska vlada, zakonom iz 1946. i iz potrebe da se nesto preduzme po pitanju rasterecenja hronicno prenaseljenih gradova, narocito poslovicno neuslovnogtm za zivot Londona.

Tek, bilo kako bilo i podsecanja radi, Britanija i njeni vrtni gradovi, jos jedan neuspesan pokusaj resenja neresivog problema urbanog planiranja.

Welwyn-Garden-City-005.jpg

 

Welwyn-Garden-City-007.jpg

 

Welwyn-Garden-City-004.jpg

 

Welwyn-Garden-City-003.jpg

 

Welwyn-Garden-City-006.jpg

 

 

Link to comment
On 28.4.2019. at 20:57, palikaris said:

A sve to je moguce jedino i samo ako pravljenje profita od preprodaje stanova nije u prvom planu, nego se stanovi prave da bi se resile stambene potrebe stanovnistva, i tu se dolazi do svih danasnjih problema. Mi smo privatizovali ceo stambeni fond, i sto je jos gore, gradjevinsko zemljiste. I sada je osnovni motiv "graditelja" da iskoriste svaki pedalj zemljista, da maksimizuju profit, i tu onda nema prostora za sve ovo gore, standarde gradnje, kvalitet, bezbednost, nego udri, zbudzi sto jeftinije moguce, nabij sabij prodaj i pali dalje. Jebiga. Spekulacije, pranje para, investicije u nekretnine sa ciljem nenormalnog bogacenja, to je glavni model.

 

Evo pravi kurčev investitorski modernizam koji će sad dobiti i odgovarajući 155m visok falusni dodatak od stakla i satenskog aluminijuma.

 

3k evra kvadrat za budževinu u sred ničega, osim Sitija™, na pola puta izmedju dela ka opštini i Dunavu i dela ka blokovima i reci. Dve pometne ulice, pruga, favela, raspad poljana. Škole, vrtići, prodavnice niks. Tokom dana nema gde da se parkira, a parking mesto naplaćuju 18k. lolol

 

 

west-65-tower-beograd-3.jpg

 

 

Link to comment
On 29.4.2019. at 17:09, hazard said:

 

Pa nije jedini mogući. Imaš u Severnoj Americi potpuno kontra pristup, sa morima predgrađa. LA je megalopolis, takav je, i on funkcioniše. To ima svoje prednosti (kada je kvalitet života u svojoj kući/stanu u pitanju - svako ima dosta životnog prostora, dvorište, privatnost, svež vazduh, mnogo zelenila, garažu) i ima i svoje ogromne mane (osuđen si na automobil, masovni javni prevoz je neekonomičan, predgrađa su mrtve spavaonice koje donose svoju vrstu društvenih problema, postoji isti problem sa otuđenošću i usamljenošću koji si opisao za ovaj prvi slučaj, gužve su nesnosne po autoputevima i glavnim saobraćajnicama, ceo sistem je energetski neefekisan itd.), a opet imaš ljude koji se u to kunu i to vole, u LA-u si čak imao proteste meštane protiv raznih projekata za urbanizaciju i podizanje gustine naseljenosti.

Te suburbije po severnoj americi je nesto najgore sto moze da se uradi u smislu arcenja svih resursa kao da sutra ne postoji. Jezivo neodrziv koncept koji predvidja da zivis i po nekoliko stotina km od posla i vozis auto svaki dan tamo i nazad, koji je nastao kada je nafta bila jeftina i nije se razmisljalo ni par decenija unapred, jebalo im se za sve. Nevidjeno arcenje zemljista takodje, sprawling, unistavanje prirode, itd. Zbog malih gustina nije rentabilno graditi gradsku zeleznicu ili metro da se ta predgradja povezu sa centrom grada, itd. To je stvarno najgori moguci koncept razvoja grada.

Ima dobar dokumentarac o tome:

 

Quote

Takođe ne znam na šta tačno misliš kada kažeš da je nešto ludački skupo u smislu ,,pasivne gradnje"? Često je to samo pitanja gde i kada će se troškovi snositi...ako gradim gledajući principe npr. pasivnog grejanja i hlađenja možda će biti skuplje (mada ne vidim zašto bi nužno bilo tako), ili ako više para dam na izolaciju daću više u izgradnji, ali ću u oba slučaja značajno uštedeti na tekućim troškovima grejanja i hlađenja (najčešće se investicija isplatiti tokom veka građevine). Sistemski gledano, je li skuplje da se gradi unapred razmišljaljući o takvim stvarima, ili da se posle rokne još jedna elektrana, toplana, itd. da to novoizgrađeno greje/hladi? Da ne govorimo o emisijama CO2, zagađenju i slično.

Nismo se razumeli, nisam mislio na pasivnu gradnju generalno, nego na primenu tradicionalnih tehnika gradnje i koncipiranja prostora u cilju energetske efikasnosti zgrada. Ti si spomenuo tradicionalnu gradnju, pa sam se setio da sam poslednjih godina video bas puno analiza tih tradicionalnih tehnika, koje bi mogle da se primene i danas, pa da ne moras na primer da trosis struju na hladnjenje stanova leti. Cesto je problem je kako neke od tih koncepata primeniti u velikim razmerama. Neke od tih tradicionalnih tehnika podrazumevaju npr. primenu lokalnih materijala, a odakle ti danas tolika kolicina nekog lokalnog kamena, drveta il cega god, da izgradis ceo grad, i koliko bi to kostalo i da ga ima? Ali neke stvari su primenjive, naravno, i treba ih primenjivati.

 

Quote

Privatizacija građevinskog zemljišta i zemljišta uopšte je dobra i problem je taj što nije urađena mnogo ranije.

Ako je to stvarno tako (a slusamo od raznih domacih i stranih eksperatatm vec 30 godina da kao jeste), zasto onda nijedna uredjena i razvijena zemlja nije privatizovala gradjevinsko zemljiste? Zasto u Austriji, Holandiji, Nemackoj, Svedskoj, i sta ja znam gde sve ne, Kanadi, Japanu, Singapuru, pa cak i u jednoj ultra kapitalistickoj Engleskoj, kupis stan ali ne kupis i zemljiste, nego imas zakup (leasehold) na najvise 99 godina?

 

Nego je to je jos jedan od bullshita koji smo popusili ovde kao magarci, na foru "to nema nigde u svetu sem kod nas, investitori ne mogu da shvate kako to", proseravanja koja sluze da se ovde napravi poljana na kojoj ce ti isti investitori, domaci i strani, moci da rade sve sto u ozbiljnim zemljama ne mogu. Kao sto smo popusili i pricu o groznom socijalistickom sistemu stambene izgradnje, tim uzasnim stanarskim pravima, zamisli ljudi nemaju svoj stan ju ju strasno, da bi sada ispalo da je na primer Bec vec decenijama na vrhu liste najboljih mesta za zivot na svetu, sa 79% stanova u javnom vlasnistvu, i sa isto tolikim procentom populacije koja zivi na stanarskim pravima, placaju neprofitnu rentu, i sve sustinski funkcionise isto kao sto je funkcionisalo kod nas do 1990, bukvalno preslikan sistem. Cak se i brojevi stanova poklapaju, Wienner Wohnen (u prevodu gradsko stambeno, jel zvuci poznato?) danas upravlja sa oko 250.000 javnih stanova u Becu, isto koliko je u Beogradu privatizovano devedesetih od beogradskog Gradskog stambenog. Plus razne stambene zadruge, i ostali vidovi neprofitnog dugorocnog rentalnog stanovanja. I 20% stanova na trzistu, za expate i one koji bas hoce da imaju svoj stan, i spremni su da ceo zivot provedu otplacujuci kredit (sto je isto bilo i kod nas, mogao si i 70ih i 80ih da kupis stan ako bas hoces). Singapur takodje, verovatno najrazvijenija i najuredjenija zemlja na svetu, 31. vek u poredjenju sa bilo kojom drugom, barem koje sam ja video, takodje sustinski iskopiran sistem. I ima takvih jos koliko hoces. A zemljiste nemoj ni da pomislis da mozes da kupis, to se cuva ko oko u glavi, ko zna sta ce se desiti za 100 godina, grad zadrzava opciju da jednog dana u buducnosti menja namenu, gradi nesto drugo na tom mestu, itd. Ali jbg, nama su strucnjaci preporucili da je bolje biti kapitalisticki pakao na nivou podsaharske Afrike, efikasnije je (za lopove da se pune parama bez preteranog rizika ni cimanja).

 

 

 

 

Link to comment

Znam. Kuće su freehold, stanovi uglavnom lease. Ali je fazon da kod nas vise nemas, sve je freehold. Sada cak i kada divlju gradnju legalizujes drzava ti praktično pokloni i zemljiste koje si bespravno zauzeo.

Link to comment
On 30.4.2019. at 3:10, roksi said:

dok jos ima na jutjubu

 

 

 

Jako interesantna emisija i arhitektonski interesantan hotel. No ne znam koliko je ovo merodavno za raniju diskusiju, jer je ovo očigledno bio nekakav fensi flagship projekat, luksuz, svakako za pojmove SFRJ ali i šire. Nisu baš blokovi na NBG, soliteri u Užicu i stambena naselja u Čačku :D

 

Sad, uz ogradu da o ovom Haludovu ne znam apsolutno ništa osim ovoga što sam upravo odgledao u ovoj emisiji, moj utisak:

Sudbina hotelskog kompleksa je svakako tužna, kao i ljudi koji su tamo radili, za to bili vezani, imali uspomene itd. i doživeli da to bude raspad-ruševina. No u svemu ovome vidim zapravo poučnu priču o neodrživosti (pa onda i promašenosti?) ovakvih socijalističkih (ali ne nužno samo socijalističkih) mega-projekata:

- Hotel je svoj vrhunac imao nedugo nakon otvaranja, i to samo neku godinu-dve dok je tu bio - paz' sad - Penthausov klub. Saradnja s Penthausom se prekida jer, kako sam shvatio iz emisije, infrastrukturni zahtevi stranog partnera (da ne kažem investitora) nisu bili zadovoljeni. Postavlja se pitanje, da li je nerezonski dakle ovakav mega-kompleks posađen u malo primorsko mesto, na ostrvo koje bilo premalo/prezabačano/štaliveć za njega (poput raznih drugih ekonomski nerezonskih projekata u SFRJ), ili pak, da li socijalistička država nije bila dovoljno receptivna za i obazriva na zahteve stranog partnera (investitora), pa je partner, zaključivši da lokalci nisu ,,ozbiljni" u biznisu, digao sidro? Možda malo i jednog i drugog...pravi odgovor sigurno negde već postoji, u emisiji je to spomenuto onako ovlaš.

- Trenutni vlasnik, jermenski tajkun, želi da od Haludova napravi zatvoreni kompleks, resort. Nekako mi je to u potpuno logičkoj vezi sa činjenicom da je svoj vrhunac hotel doživeo tokom partnerstva Penthausom tj. američkim tajkunom koji je bio izdavač tog časopisa. Stičem utisak da bi meštani i bivši zaposleni bili vrlo srećni da im je došao (ili da dođe) neki Tramp, koji bi od Hadulova napravio opet elitni kompleks za džet-set turiste i tu održavao svoja takmičenja za Mis Univerzuma i slično. Tu je i podatak da je kompleks često poslovao negativno, ,,ali je ipak uvek radio" (naravno to je moglo u socijalizmu gde se nije preterano marilo da li firma pravi gubitke ako je od njega zavisio veliki broj radnih mesta). Ispada da je grandiozni hotelski kompleks građen u socijalizmu nešto što samo veliki (i strani) kapital može da spasi...

- Kompleks ima jedan deo, ribarsko selo, koje je izgrađeno da imitira tradicionalnu mediteransku arhitekturu. Entuzijastični arhitekta koji nas vodi kroz kompleks i objašnjava ideju iza njega sam kaže da je upravo ribarsko selo najviše korišćeno u promotivnom materijalu, jer je delovalo ,,najautentičnije"...pored sve grandiozne modernističke arhitekture, koja je bila studiozno isplanirana i zamišljena, za sve crpenjem inspiracije iz lokalnog konteksta itd. Meni je to nekako baš simbolično :) sa sve momentom gde jedna od preostale 24 radnice u kompleksu kaže ,,evo nas u ribarskom selu, najlepšem delu Haludova...", činjenicom da jermenski tajkun taj deo održava jer u njemu letuje sa familijom, i podatkom da, koliko shvatam, taj deo kompleksa zapravo još uvek i radi, bar delimično. Sam arhitekta-vodič se onda pita šta nam to može reći o modernoj arhitekturi, da li je nešto suviše moderno da traje...

- Na početku se priča o privatnom apartmanskom i mini-hotelskom smeštaju koji je nastao u tom mestu nakon što je hotelski kompleks propao. Kasnije, kako je novi vlasnik rasprodavao nameštaj i TVe a to kupovali ljudi za te svoje apartmane i druge smeštaje. Ja ovo zapravo vidim kao prilično pozitivan razvoj situacije. Umesto jednog velikog kompleksa od kog zavisi sudbina celog mesta, ima više manjih smeštaja koje lokalnu ugostiteljski ekonomiju čine otpornijom. Ako jedan takav smeštaj bankrotira, ništa se naročito neće desiti, neće biti katastrofa. Postoji konkurencija. Ljudi imaju mogućnost da budu preduzetnici i vlasnici a ne samo zaposleni u velikoj firmi. Itd...

Link to comment
On 27.4.2019. at 8:02, hazard said:

 

Brate, ovaj trg ne samo da nije lep, nego je užasan, jedino bager, kugla i dinamit mogu da ga poprave... :D tj., sam trg manje više, on je OK, nego ove zgrade oko njega...

 

I nije ovo što kažeš ništa posebno za naše ljude, ako išta, na Zapadu se još više ne voli ovakav stil, jer ima manje ljudi koji su odrasli po nekim Novim Beogradima i ne pate od stokholmskog sindroma :D da misle da to je lepo i humano...a i predratni urbanizam je bio razvijeniji, za razliku od Jugoslavije gde su mnogi (možda čak i većina) uskočili pravo sa sela u modernističke novosagrađene kvartove (nevezano za ovu raspravu, mišljenja sam da u Srbiji zapravo nemamo razvijenu kulturu urbanog življenja, jer su nam do pre 3 generacije urbani centri bili mali, i da zbog toga srpski gradovi liče na ovo što liče, bez obzira da li je u pitanju NBG ili Knez Mihailova).

 

Rekao bih da je estetski sud arhitektonske struke u popriličnom raskoraku od estetskog suda većine običnog sveta. To se vidi i kada pogledaš recimo privatnu kućegradnju (recimo u Sev. Americi), većina kuća je na neki tradicionalniji fazon, jedna od 10 ili 20 je moderna arhitektura a često se ispostavi da je to kuća nekog arhitekte :D

 

Hazarde, kada dodjem u Bgd, ja odmorim oci  i uzivam na NBG.

Zasto?

Mozda NBG nije lep, ali otvorenog prostora koliko volis.

 

Danas, sto bi NDBG rekli "investitorski urbanizam" dominira. Klaustrofobija u Kitu, kada jednospratnu kucu zamene desetospratnim uskim soliterom, sa 40 stanova, sa dva metra razmaka izmedju susedne zgrade, i pogled preko dvosmerne ulice na iste takve zgrade, a sve u nekoj vrsti klisure, + sve, kao, super-mega-ekstra a nijedna zgrada ne lici na susednu, samo je za bezanje.

 

Link to comment
On 29.4.2019. at 20:06, roksi said:

 

jasno je koji si keyword koristio kad si guglao primere:)))  u g l y (!!)  zar ne? :D

 

ti k'o princ carls! :))) 

 

  Hide contents

 

 

okej, pogledacu taj video koji si okacio kad stignem. a jesi ti mozda uspeo da pogledas neke od onih iz CZKDa u vezi MOMA izlozbe? evo ti koncentrat - vladimir kulic:

 

  Hide contents

 

 

elem, da ti odgovorim - pa jeste, kontekstualno, bilo je veoma uspesno. u srzi toga je prosperitet. moze da se posmatra i iz ugla da je to bilo vreme znacajnih migracija ljudi diljem jugoslavije, a pogotovo veliki influx/upliv ljudi u vece centre - trebalo je ponuditi ne samo stanove vec i propratnu infrastrukturu. (voda, struja, kanalizacija, saobracaj, ustanove...) npr, projektovanje nbg je imalo dugorocnu viziju, dakle nudilo je ne samo immediate response to housing needs (sori za neprevod!) vec se i obazrivo odnosilo na potencijale buduceg razvoja te zone. 

 

urbanisticki je bilo (i ostalo) uspesno, jer nije rezultiralo spavaonicama a la LA (kojeg navodis kao odlican primer. i problem transporta gde ne mozes da mrdnes bez auta - to nije slucaj sa novo-gradskim zonama u YU). zapravo, rezultiralo je u centre obitavanja (obuhvatajuci i sire sadrzaje) koji su vremenom zaista zaziveli kao takvi.

 

pa da zumiramo - a to se ne odnosi samo na nbg - sama arhitektura tog perioda je bila uspesna. studiozno porjektovana od strane strucnjaka koji su se ozbiljno bavili materijom i rigorozno uzimali u obzir kontekst. po stilu, bila je odraz tadasnjeg drzavnog sistema jer nije bila iskljucivo socrealisticka vec s evidentnim uplivom modernizma (npr. arhitekte tog doba uz podrsku drzave su isli na usavrsavanje kod alvar aalto-a i ako se ne varam kod mies van der rohe-a i prenosili steceno na lokalne projekte).

 

postojala je sloboda strucnog delovanja - if that makes sense.. hocu reci, ljudi adekvatnog znanja i neminovno umrezeni u kontekst naseg podneblja* su bili zaduzeni za kreiranje i razvoj naseg okruzenja. znaci sve se to odvijalo u tandemu i imalo shodan uticaj na kvalitet zivljenja - pa sad da uporedimo s ovim sto imamo danas. 

 

npr. virni malo beogradski stan (darko + milenija marusic su tu primarni) - ideja fleksibilnog/adaptivnog zivljenja: plan je omogucavao da se stan rekonfigurise prema potrebama ukucana (tlocrt je cirkularan a prostorije daju vise mogucnost pregradjivanja putem kliznih vrata etc.). dakle, ukucani imaju mogucnost da sami po dnevnim potrebama odrede privatne/intimne zone + zone okupljanja. (imala sam priliku (i zadovoljstvo!;) da zivim u 20&nekom bloku, upravo u takvom stanu, pa sam i svedok).


*al samo da se ogradim i malo prosirim pricu na BNV - it's not implicit da inostrani projektanti ne bi prozveli kontekstualno senzibilnu arhitekturu. dakle, bi ako su u pitanju dobri projektanti:)  prvo/primarno/esencijalno je da istraze i kroz istragu shvate ambijent i kontekst - sto ocigledno ni u primesama nije slucaj sa bnv. to sto oni nude su genericke kule u vazduhu.

 

 

Je l su to oni stanovi sa kuhinjom u centru sa kruznim hodnikom oko kuhinje i par soba?

To mi ni kao klincu nije delovalo funkcionalno.

 

 

Link to comment
6 hours ago, Budja said:

 

Hazarde, kada dodjem u Bgd, ja odmorim oci  i uzivam na NBG.

Zasto?

Mozda NBG nije lep, ali otvorenog prostora koliko volis.

 

Danas, sto bi NDBG rekli "investitorski urbanizam" dominira. Klaustrofobija u Kitu, kada jednospratnu kucu zamene desetospratnim uskim soliterom, sa 40 stanova, sa dva metra razmaka izmedju susedne zgrade, i pogled preko dvosmerne ulice na iste takve zgrade, a sve u nekoj vrsti klisure, + sve, kao, super-mega-ekstra a nijedna zgrada ne lici na susednu, samo je za bezanje.

 

 

Nigde nisam rekao da je to što opisuješ bolje od urbanizma NBG

Link to comment

Neyestanak-Caravanserai-Inner-Courtyard-

 

img-3598.jpg

 

Kavaje-Han-1848.jpg

 

Od Isfahana, i dalje na Istok, do plavog Jadrana.

Karavanseraji, Hanovi...

 

Владичин Хан.

 

Inn.

Edited by namenski
Link to comment

odgovori stizu- eventually! ali sticice :D  

 

u medjuvremenu, naidjoh na prvu epizodu nove sezone betoskih spavaca. pa da okacim (kao deo odgovora!) dok jos nisu uklonili s jutjuba:

 

 

Edited by roksi
Link to comment

Join the conversation

You can post now and register later. If you have an account, sign in now to post with your account.

Guest
Reply to this topic...

×   Pasted as rich text.   Paste as plain text instead

  Only 75 emoji are allowed.

×   Your link has been automatically embedded.   Display as a link instead

×   Your previous content has been restored.   Clear editor

×   You cannot paste images directly. Upload or insert images from URL.

×
×
  • Create New...