Jump to content
IGNORED

Najveća prevara ikad


Buum

Recommended Posts

Mozda tako mora da bude.
Zasto bi moralo? Zasto moramo da imamo Fed koji naduvava balone a onda ih "blagovremeno" ispusta tako sto dize kamate? Osim kada to ne urade blagovremeno pa dobijemo jedno veliko s*anje kao sada?Slazem se da liberalni kapitalizam sjajno funkcionise. Samo centralna banka koja odredjuje kamatne stope nije bas tekovina liberalnog kapitalizma.
Link to comment
Tako uglavnom i jeste. Ako neko nije primetio, liberalni kapitalizam odlicno funkcionise, neuporedivo bolje od bilo koje alternative. Sad se svi njime bave, kad je kriza. To je slicno tvrdnji da je letenje avionom losa ideja onda kada dodje do pada nekog aviona. Ili, moderna medicina ne valja, jer eto nemamo lek za svaki oblik raka. Ekonomija je, koliko vidim, prilicno daleko od egzaktne nauke, a ekonomski agenti daleko od stoprocentno racionalnih bica, pa nije nikakvo cudo da ponekad ceo sistem ode u nepredvidjenom (i nezeljenom) smeru. Cinjenica jeste da otkad je nastupila ova kriza Kejnezijanci dizu glavu, a i kad su oni bili u punoj kontroli, imali smo booms & busts. Mozda tako mora da bude.
Ma kakav liberalni kapitalizam, kakvi bakrači ? to su sve prazne floskule. Kakve veze ima liberalni kapitalizam sa deljenjem nindža kredita? Takva socijalistička utopija nije postojala ni kod Tita, ni kod Fidela, ni kod šveđana, ma ? nigde! To je prvo.Drugo, poređenja koja si napravio nisu adekvatna, niti ja tvrdim bilo šta slično. Sve mora imati svoju meru, pa čak i ekonomski liberalizam. U suprotnom imaš neregulisano (anarhično) tržište, pa balone, pa bail-oute. A pre toga si imao jednu veliku opsenu da se stvari kreću u pozitivnom smeru, da vrednost kapitala raste, dobit se povećava...Kad sve popuca po šavovima, ljudi se nađu u čudu. A ovo je tek početak... I, ne, nimalo mi nije drago zbog toga, jer se ovi tektonski poremećaji osećaju i u najzabačenijim delovima moderne civilizacije.
Zasto bi moralo?
Zato što je američka ekonomija na trulim temeljima poslednjih 20-ak godina.Ne možeš decenijama izdvajati enormne sume iz budžeta za destrukciju (čitaj: ratove po celom svetu), a da se to kad-tad ne odrazi na celokupan finansijski sistem. Oni bre spucaju 2300 milijardi dolara iz vojnog budžeta, a da nemaju pojma na šta su ih potrošili. Ne, ovo nije iz tabloida ? CBS je preneo Ramsfeldovo priznanje.Ma koliko Amerika bila velika i moćna, ne možeš decenijama proizvoditi nekonkurentne proizvode, držati besmisleno nisku cenu benzina i izmeštati proizvodnju svuda po svetu, a da se to kasnije ne odrazi na vitalnost ekonomije.I to su samo fragmenti mega-sranja koje se polako nazire.
Zasto moramo da imamo Fed koji naduvava balone a onda ih "blagovremeno" ispusta tako sto dize kamate? Osim kada to ne urade blagovremeno pa dobijemo jedno veliko s*anje kao sada?Slazem se da liberalni kapitalizam sjajno funkcionise. Samo centralna banka koja odredjuje kamatne stope nije bas tekovina liberalnog kapitalizma.
Najobičnija farsa.
Link to comment

OK, Buume, I hear you. Na zalost, sva prica o ekonomskom liberalizmu se obicno pocne i zavrsi na USA, a ima mnogo boljih primera gde je liberalizacija ekonomije donela mnogo vise dobrog nego problema (npr. u mojoj domovini #2, Novom Zelandu). Najgore od svega je sto ce se ovaj sadasnji krah koristiti, a i vec se koristi, i za povecanje drzavnog uplitanja u ekonomiju i u zemljama koje imaju vrlo malo veze sa Amerikom. Evo sad kad, npr., proizvodjaci automobila sirom sveta vide da drzava "deli pare", ne znam sta ce ih zaustaviti...

Link to comment
Sve mora imati svoju meru, pa čak i ekonomski liberalizam. U suprotnom imaš neregulisano (anarhično) tržište, pa balone, pa bail-oute. A pre toga si imao jednu veliku opsenu da se stvari kreću u pozitivnom smeru, da vrednost kapitala raste, dobit se povećava...Kad sve popuca po šavovima, ljudi se nađu u čudu. A ovo je tek početak... I, ne, nimalo mi nije drago zbog toga, jer se ovi tektonski poremećaji osećaju i u najzabačenijim delovima moderne civilizacije.Zato što je američka ekonomija na trulim temeljima poslednjih 20-ak godina.Ne možeš decenijama izdvajati enormne sume iz budžeta za destrukciju (čitaj: ratove po celom svetu), a da se to kad-tad ne odrazi na celokupan finansijski sistem. Oni bre spucaju 2300 milijardi dolara iz vojnog budžeta, a da nemaju pojma na šta su ih potrošili. Ne, ovo nije iz tabloida ? CBS je preneo Ramsfeldovo priznanje.Ma koliko Amerika bila velika i moćna, ne možeš decenijama proizvoditi nekonkurentne proizvode, držati besmisleno nisku cenu benzina i izmeštati proizvodnju svuda po svetu, a da se to kasnije ne odrazi na vitalnost ekonomije.I to su samo fragmenti mega-sranja koje se polako nazire.Najobičnija farsa.
Ja mislim da kao se udje u regulaciju trzista opet ce se stvoriti ogromni problemi za pocetak ogromna korupcija koja bi mogla da ima gore posledice od ovoga sto imamo danas pa onda nekokurentnost. Jer u kapitalizmu dolazi u jednom trenutku do previse prozivodnje koja ne moze da se apsirbuje na trzistu ili previse novca u opticaju, sve se naduva i to mora da se vrati na normalan nivo to su tzv. ekonomski ciklusi. Ako udjes u regulaciju verovatno neces imati cikluse a to znaci poptuna neizvesnost da ce ti u jednom trenutku ponovo biti bolje. S tim sto ja mislim da manje drzave ne smeju da idu na potpuno liberalizaciju tu pre svega mislim na rasprodaju svoje drzave velikim kompanijama iz drugih zemalja a vidim da danas u svetu svi prave fondove da brane domaca preduzeca od kupovine stranaca a dok su kupovali ti isti po drugim, manje razvijenim, drzavama pricali su kako je najbolji model da se sve rasproda.Ja mislim da njima ratovi nisu izazvali ovaj problem cak sta vise i ti u daljem tekstu kazes da im je cena nafte mala sto ima veze i sa njihovim intervencijama sirom sveta. Puno su oni zaradili od tih inrevencija iako se to na prvi pogled ne vidi. Problem je nastao u SAD jos 70-tih kada su SAD isto bile u krizi i kada je pocela velika stimulacije potrosnje bez pokrica da bi se izvukli iz krize i uspeli ali su ljudi pohlepni i to se nastavilo. Zatim se na to nadovezala i globalizacija posle pada SSSR gde se prozivodnja iz SAD selila u zemlje sa jeftinijom radnom snagom pa je deficit skako kao lud. Vidim Krugman danas kao resenje navodi da se vrate fabrike u SAD, pa to isto nije resenje u stvari jeste ali da u SAD plate padnu na 500$ i manje prosecno a koliko je to realno. U suprotnom onaj ko povuce svoju fabriku iz npr. Kine imace ogromne izdatke za razliku od onoga ko nije. E sada tu moze da se ukljuci drzava i da stimulise povratak ali imam nekakav osecaj da Kinezi na to nece gledati blagonaklono a oni finansiraju puno americki dug. U ovako organizovanom svetu ne postoji pravo resenje za izlazak iz krize dugorocno. Medjutim, postoji resenje stvoriti "sile mraka" kao svojevremeno SSSR. Ja da sam na mestu SAD to bi finansirao i razmislja u tom pravcu. Edited by No7
Link to comment
OK, Buume, I hear you. Na zalost, sva prica o ekonomskom liberalizmu se obicno pocne i zavrsi na USA, a ima mnogo boljih primera gde je liberalizacija ekonomije donela mnogo vise dobrog nego problema (npr. u mojoj domovini #2, Novom Zelandu). Najgore od svega je sto ce se ovaj sadasnji krah koristiti, a i vec se koristi, i za povecanje drzavnog uplitanja u ekonomiju i u zemljama koje imaju vrlo malo veze sa Amerikom. Evo sad kad, npr., proizvodjaci automobila sirom sveta vide da drzava "deli pare", ne znam sta ce ih zaustaviti...
Taj model je "odlicno" primenjen u Irskoj i Braitaniji. Danas su to zemlje sa najvecim problemima uz Estoniju i Balticke zemlje koje su pokusale da kopiraju taj model. A to je mi nemamo nijednu domacu fabriku ni firmu, sve cemo rasprodati jer oni to bolje rade od nas. Naravno kada je dosla kriza sve starne firme povlace svoju proizvodnju i spasavaju firme u maticnim drzavama. Juce citam na BBC economy katastrofalne rezlutate britanske ekonomije, rezultati su gori od najlosijih predvidjanja, a za sledecu godinu se prognozira jos gore.Ne znam kako je u Australiji ali ne verujem da cete ostati imuni na sve ovo.
Link to comment

Buume, a sta je drzavni bankarski sistem nego jedno veliko NINJA bankarstvo? Setimo se nase cetiri banke i kako su se dodeljivali krediti za privredu.Vidis, da se ja kao fizicko lice MayDay pitam, ne bih u ovom trenutku nikoga vadila iz govana, ni investicione banke, ni automobilsku industriju, a ni gradjanstvo koje je uzimalo hipotekarni kredit za koji se nije prethodno preracunalo da li moze da ga vrati. Nakon svega, nadam se da ce ljudi ozbiljnije odmeravati rizike u koje se upustaju.

Link to comment
OK, Buume, I hear you.
No problem. ;)
Na zalost, sva prica o ekonomskom liberalizmu se obicno pocne i zavrsi na USA, a ima mnogo boljih primera gde je liberalizacija ekonomije donela mnogo vise dobrog nego problema (npr. u mojoj domovini #2, Novom Zelandu). Najgore od svega je sto ce se ovaj sadasnji krah koristiti, a i vec se koristi, i za povecanje drzavnog uplitanja u ekonomiju i u zemljama koje imaju vrlo malo veze sa Amerikom.
Ima i drugih zemalja koje su pogođene finansijskom krizom, možda čak i gore nego SAD. Recimo Island, doskora 4. zemlja po nominalnoj vrednosti GDP/capita. Zamisli te sinje kukavce koji su morali da traže bailout od Rusije! Putin & co. su pristali da ih izvuku iz go*ana, ali ne iz altruističkih razloga i ne za džabe. No7 je pomenuo ostale zemlje sa sličnim problemima.Što se tiče državnog uplitanja u ekonomske tokove, pogledaj šta sam o tome napisao u nastavku poruke.
Evo sad kad, npr., proizvodjaci automobila sirom sveta vide da drzava "deli pare", ne znam sta ce ih zaustaviti...
Sprečiće ih odjebnica koju će dobiti od vlade (ako vlastodršci imaju iole mozga) ili nedostatak novca u državnoj kasi.
Ja mislim da kao se udje u regulaciju trzista opet ce se stvoriti ogromni problemi za pocetak ogromna korupcija koja bi mogla da ima gore posledice od ovoga sto imamo danas pa onda nekokurentnost. Jer u kapitalizmu dolazi u jednom trenutku do previse prozivodnje koja ne moze da se apsirbuje na trzistu ili previse novca u opticaju, sve se naduva i to mora da se vrati na normalan nivo to su tzv. ekonomski ciklusi. Ako udjes u regulaciju verovatno neces imati cikluse a to znaci poptuna neizvesnost da ce ti u jednom trenutku ponovo biti bolje. S tim sto ja mislim da manje drzave ne smeju da idu na potpuno liberalizaciju tu pre svega mislim na rasprodaju svoje drzave velikim kompanijama iz drugih zemalja a vidim da danas u svetu svi prave fondove da brane domaca preduzeca od kupovine stranaca a dok su kupovali ti isti po drugim, manje razvijenim, drzavama pricali su kako je najbolji model da se sve rasproda.Ja mislim da njima ratovi nisu izazvali ovaj problem cak sta vise i ti u daljem tekstu kazes da im je cena nafte mala sto ima veze i sa njihovim intervencijama sirom sveta. Puno su oni zaradili od tih inrevencija iako se to na prvi pogled ne vidi. Problem je nastao u SAD jos 70-tih kada su SAD isto bile u krizi i kada je pocela velika stimulacije potrosnje bez pokrica da bi se izvukli iz krize i uspeli ali su ljudi pohlepni i to se nastavilo. Zatim se na to nadovezala i globalizacija posle pada SSSR gde se prozivodnja iz SAD selila u zemlje sa jeftinijom radnom snagom pa je deficit skako kao lud.
Moje mišljenje je da država mora da stvori siguran ambijent za normalno poslovanje. Preveliki intervencionizam je podjednako štetan kao i nedostatak regulative. Država, jednostavno, mora da obezbedi pravila igre koja su fer i mora naterati sve učesnike da ih poštuju.Da se slikovito izrazim, to ti je kao fudbalska utakmica u kojoj država ima ulogu sudije. Pravila igre su ista za sve, ali je na arbitru da proceni koliko će grubu igru dozvoliti i koliko će biti fleksibilan u tumačenju pravila.Kenzijanci, koje je Indy ranije spomenuo, bi prekidali igru na svakih par minuta (mrko si pogledao protivničkog igrača, a mog sestrića – evo ti žuti karton!), oduzimali bi loptu zbog nepropisno izvedenog auta po nekoliko puta i generalno ne bi dozvoljavali da se igra razvije. Naravno da ne treba tako.Ovi mešetari koji se kriju iza liberalnog kapitalizma bi bez problema dozvolili da se igra odvija, čak i ako bi domaći navijači uleteli na teren, odvukli protivničkog golmana sa terena i silovali ga tokom utakmice. Objašnjenje za izostanak sudijske reakcije bi bilo – golman je bio van terena, a mene ne zanima šta se dešava oko igrališta. Očigledno je da od takve anarhije ogromna većina ljudi ima štetu.
Vidim Krugman danas kao resenje navodi da se vrate fabrike u SAD, pa to isto nije resenje u stvari jeste ali da u SAD plate padnu na 500$ i manje prosecno a koliko je to realno. U suprotnom onaj ko povuce svoju fabriku iz npr. Kine imace ogromne izdatke za razliku od onoga ko nije. E sada tu moze da se ukljuci drzava i da stimulise povratak ali imam nekakav osecaj da Kinezi na to nece gledati blagonaklono a oni finansiraju puno americki dug. U ovako organizovanom svetu ne postoji pravo resenje za izlazak iz krize dugorocno.
Sam si sebi objasnio zašto je Krugmanova ideja neizvodljiva.
Medjutim, postoji resenje stvoriti "sile mraka" kao svojevremeno SSSR. Ja da sam na mestu SAD to bi finansirao i razmislja u tom pravcu.
Ne razumem šta tačno podrazumevaš pod "silama mraka", ali zvuči vrlo destruktivno. Rešenje je da SAD ponovo zauzmu lidersku poziciju kroz inovacije. Kad kažem inovacije, naravno da ne mislim na kancerogene finansijske derivate i prodaju magle zapakovanu u ukrasni papir.
Buume, a sta je drzavni bankarski sistem nego jedno veliko NINJA bankarstvo? Setimo se nase cetiri banke i kako su se dodeljivali krediti za privredu.
Ko se ovde uopšte zalaže za državni bankarski sistem?! Pu pu, daleko bilo!
Vidis, da se ja kao fizicko lice MayDay pitam, ne bih u ovom trenutku nikoga vadila iz govana, ni investicione banke, ni automobilsku industriju, a ni gradjanstvo koje je uzimalo hipotekarni kredit za koji se nije prethodno preracunalo da li moze da ga vrati. Nakon svega, nadam se da ce ljudi ozbiljnije odmeravati rizike u koje se upustaju.
Naravno da je to jedino pravedno i ispravno rešenje. Novac koji je (uludo) spiskan na bailoute će imati kratkoročno stabilizujuće dejstvo i može delimično ublažiti posledice recesije. Međutim, dugoročno može doći do inflacije ako te ogromne sume novca ne budu imale realno pokriće. Da ne pričam kakav lom Kinezi mogu da naprave ako prestanu da otkupljuju američki dug ili zatraže isplatu dužničkih obveznica. Malo je verovatno da će se to desiti jer takvom politikom Kinezi kreditiraju američku potrošnju tj. prodaju svoji proizvoda, ali niko sa sigurnošću ne može znati šta oni smeraju.Nego da se vratimo na temu.Meni nije jasno kako su američki vlastodršci dozvolili da se banke upuštaju u kreditiranje hedž fondova. Zar se iz aviona nije videlo koliki je to rizik?Kad već po prirodi stvari Security and Exchange Commission ne može da kontroliše hedž fondove (niko ne može zabraniti određenoj grupi individualnih investitora da udruže novac, znanje i vreme, te da sa zajedničkog računa investiraju novac), zašto je onda dozvoljeno da se banke uopšte petljaju sa tako "divljim" fondovima? Ne mogu da verujem da gomila PhD faca nije bila svesna takvog koncepcijskog propusta...S tim u vezi, evo jednog dobrog članka iz Biznisa.

Afera Medof - kraj ere hedž fondovaAfera nastala posle hapšenja Bernarda Medofa, američkog finansijera optuženog da je investitore oštetio za 50 milijardi dolara, mogla bi da označi kraj industrije špekulativnih hedž fondova u sadašnjem obliku, piše nedeljnik "Biznis vik" i navodi da su ti fondovi već mesecima u silaznoj putanji, zbog urušavanja tržišta i povlačenja sredstava bogatih ulagača.Zbrka koju je napravio Medof, koristeći piramidalnu šemu "dobre zarade na osnovu niskog rizika", ne daje nikakvu nadu hedž fondovima. S obzirom na podužu listu menadžera investicionih fondova, banaka, dobrotvornih ustanova i slavnih ličnosti koje je bivši predsednik elektronske berze "Nasdak" "ošišao kao ovce", poverenje ulagača palo je na rekordno niske grane, tvrdi "Biznis vik".Osim menadžera hedž fondova, koji su bez dubljih istraživanja samo ulagali novac u Medofovu firmu, takve greške činile su i banke. Francuski BNP Pariba bi, zbog dodele kredita "fondovima hedž fondova", mogla da pretrpi gubitak od 470 miliona dolara.- Finansijske institucije koje su osetile bol ne zaboravljaju brzo - kaže Čarls Gajst, profesor finansija na Menhetn koledžu, predviđajući da banke zato još dugo neće želeti da kreditiraju hedž fondove.I u Švajcarskoj će fondovi zbog Medofa pretrpeti gubitak od četiri milijarde, a u Španiji od tri milijarde dolara.Veliki se izvukliDoduše, među Medofovim žrtvama, bar zasad, nema velikih institucija koje su poštovale standardna pravila, ne dozvoljavajući menadžerima da investiraju na osnovu ličnih veza ili olakih ocena, ukazuje časopis "Forčun", uz konstataciju da Medofov stil rada ne bi prošao "nijednu valjanu kontrolu".Mogle bi da proteknu godine pre nego što se urušeno poverenje investitora koliko-toliko povrati. Globalna industrija hedž fondova, koja je 2008. počela sa ukupnom imovinom od skoro dva biliona dolara, po svoj će prilici biti daleko skromnija, manja i jeftinija nego dosad.- "Slučaj Medof" nije mogao da dođe u gore vreme - ocenjuje Sol Voksmen, osnivač "Barkliz hedža".Dosad su menadžeri fondova verovali da će se haos smiriti. Ali, malo je izgleda da se to dogodi u skorije vreme. Stotine hedž fondova sa milionskim gubicima moraće da zatvore vrata. Talas likvidacije uticaće loše na cene akcija, obveznica i sirovina.Imovina hedž fondova, već smanjena 25 odsto od početka godine, mogla bi u narednih 12 meseci da se prepolovi i padne na ispod bilion dolara, procenjuje saradnik "Biznis vika" Metju Goldstin.Sve to uvećava ozbiljne sumnje u pogledu održivosti i dugoročnih perspektiva hedž fondova u celini. Posledice će se osećati još godinama. Na kraju, industrija će se vratiti na meru i stil rada iz '80-ih godina prošlog veka.- Hedž fondovi su postali prerušen način za izvlačenje što je moguće većeg kratkoročnog profita - kaže Gajst.- To je upravo obrnuto onome što tradicionalni hedž fond treba da bude, a to je zaštita investitora od poslovnog rizika kupovinom sigurnih hartija ili sirovina.U propast zbog zabludaPoput Medofovih investitora, koji su mu verovali, ostatak sveta je, takođe, bio uveren da je američka ekonomija kao celina bila niskorizična investicija sa dobrim prinosom. To verovanje pokretalo je čitavu strukturu globalne trgovine i finansija u proteklih desetak godina. A kada je kriza sa hipotekarnim hartijama pokazala da je pretpostavka niskog rizika bila lažna, usledila je finansijska kriza, objašnjava Goldstin.Posle azijske finansijske krize iz 1997-98. godine, ostatak sveta je spremno pozajmljivao novac Americi da finansira ogromne i sve veće trgovinske deficite. Tokom protekle decenije, SAD su pozajmile ukupno pet biliona dolara od stranaca uz relativno niske kamatne stope. Bez ovog dotoka povoljnog novca u SAD, globalizacija u sadašnjem obliku ne bi bila moguća.Nije reč samo o Medofu. Procvat firmi na Vol stritu poslednjih godina, prema oceni glavnog ekonomiste "Biznis vika" Majkla Mandela, građen je na prodaji "niskorizične priče stranim investitorima".U stvari, većina finansijskih inovacija poslednjih godina išla je u pravcu da se investicije u SAD učine "bezbednijim" za strane investitore. Ogroman rast valutnih derivata omogućio je ulagačima u inostranstvu da zaštite svoje američke investicije od deviznih fluktuacija. Ta priča "nizak rizik, dobar prihod" privukla je investitore iz čitavog sveta. Propala kuća "Liman braders" prodala je, na primer, "mini-obveznice" za dve milijarde dolara hongkonškim investitorima, među kojima je bilo mnogo penzionera.Priča "nizak rizik, dobar prinos" jednostavno nije bila istinita iz dva razloga, navodi Mandel. Prvi je u tome da je američka ekonomija prestala da bude predvodnik inovacija, koje su poslednjih godina podbacile. Za razliku od druge polovine '90-ih godina prošlog veka, kada su se investicije u inovacije isplatile, pa je ekonomija cvetala, sada biotehnologija i nanotehnologija još nisu u upotrebi, a alternativna energija napreduje sporo. Zbog toga američka ekonomija nije ispunila očekivanja. Nema prihoda, a dugovi se samo gomilaju, zaključuje Mandel.Drugi razlog zašto priča o niskom riziku i dobroj zaradi nije istinita je u ukidanju regulative. Upravo je nedostatak državnog nadzora omogućio Medofovu prevaru kroz piramidalnu šemu.U uslovima pada cena svih hartija od vrednosti, za dugoročne investitore je najbolje da se drže jakih kompanija i da ne brinu zbog valutnih fluktuacija, savetuje magazin "Forčun", izdvajajući kompanije iz Kine, uključujući "Petročajnu", koje će, bez obzira na sadašnji pad akcija, nastaviti ekspanziju zahvaljujući dinamičnoj kineskoj ekonomiji.U zapadnoevropskim zemljama, investitorima se, kao najsigurnije ili najmanje rizične, preporučuju akcije farmaceutskih i telekomunikacionih kompanija, a onima koji veruju da će zemlje BRIK (Brazil, Rusija, Indija, Kina), uz druge ekonomski naprednije zemlje u razvoju, nastaviti uspon, savetuje se i ulaganje u kombinovane vrednosne hartije tog bloka.

Edited by Buum
Link to comment
Nego da se vratimo na temu.Meni nije jasno kako su američki vlastodršci dozvolili da se banke upuštaju u kreditiranje hedž fondova. Zar se iz aviona nije videlo koliki je to rizik?
Resenje je relativno jednostavno. Zabraniti fractional-reserve banking.Dakle vecina ljudi kada stavi pare na racun u banci, smatra da je to manje vise isto kao da ih je stavila u sef. Ne otvara se tekuci racun da bi se zaradjivala kamata (tekuci racuni, ako isplacuju nekakvu kamatu, ona je minorna i ne primeti se pored svega sto banka naplacuje). Tekuci racun se otvara zbog nekakve umisljene sigurnosti (bolje da stoje pare u banci nego u mom dzepu ili kuci, dakle u trezoru a ne gde neko moze lako da ih ukrade) i zbog ugodnosti (omogucava cekove, koriscenje kartica, lako prebacivanje para sa racun na racun, placanje racuna i primanje plate, itd.). Usluge tekuceg racuna se uglavnom placaju (po transakciji ili fiksno). I plus ti kazu da mozes da podignes pare kad hoces. Samo sto ne mozes. Jer kada bi svi pohrili u banku da podignemo pare, ne bi bilo dovoljno. I u tome je prevara. I zato mi onda moramo da brinemo o regulaciji banaka, koga kreditiraju, i kako.Umesto tona i tona regulacija o tome ko moze koga da kreditira, treba obavezati banke da drze rezerve od 100% svih novaca koji su na tekucim racunima.Banke bi nudile dve vrste usluga: jedno bi bile usluge skladistenja novca, ili trezora uz lagodnosti koje uz to idu - dakle tekuci racuni. I to bi se placalo kao sto se placa i sad (kada narucite cekove, to se placa, kada prebacujete pare sa jednog racuna na drugi i to se placa, itd.).Druga vrsta usluga bi bile usluge stednje, tj. investiranja. Ljudi koji stavljaju pare na takav racun, tj. takav fond, bi znali da ulazu u nesto gde mogu pare da izgube - kao kada ulazu u obveznice ili berzu. I sa tim parama, banke bi mogle da daju zajmove, kreditiraju, investiraju, itd. I ako banka pukne, te pare su mozda otisle - ali tekuci racuni su netaknuti. Banka bankrotira, ali svako sa tekucim racunom dodje i podigne svoj novac. A onaj ko je riskirao nadajuci se zaradi, on je izgubio. Ali to je tako - bar ne bi bilo prevare.
Link to comment
  • 1 year later...
Umesto tona i tona regulacija o tome ko moze koga da kreditira, treba obavezati banke da drze rezerve od 100% svih novaca koji su na tekucim racunima.Banke bi nudile dve vrste usluga: jedno bi bile usluge skladistenja novca, ili trezora uz lagodnosti koje uz to idu - dakle tekuci racuni. I to bi se placalo kao sto se placa i sad (kada narucite cekove, to se placa, kada prebacujete pare sa jednog racuna na drugi i to se placa, itd.).Druga vrsta usluga bi bile usluge stednje, tj. investiranja. Ljudi koji stavljaju pare na takav racun, tj. takav fond, bi znali da ulazu u nesto gde mogu pare da izgube - kao kada ulazu u obveznice ili berzu. I sa tim parama, banke bi mogle da daju zajmove, kreditiraju, investiraju, itd. I ako banka pukne, te pare su mozda otisle - ali tekuci racuni su netaknuti. Banka bankrotira, ali svako sa tekucim racunom dodje i podigne svoj novac. A onaj ko je riskirao nadajuci se zaradi, on je izgubio. Ali to je tako - bar ne bi bilo prevare.
Ovo lepo izgleda na papiru, ali je u praksi neizvodljivo. Banke funkcionisu tako sto koriste leveridz, ovim bi im mogucnost koriscenja leveridza vise no znacajno umanjio.
Link to comment
  • 4 years later...

Join the conversation

You can post now and register later. If you have an account, sign in now to post with your account.

Guest
Reply to this topic...

×   Pasted as rich text.   Paste as plain text instead

  Only 75 emoji are allowed.

×   Your link has been automatically embedded.   Display as a link instead

×   Your previous content has been restored.   Clear editor

×   You cannot paste images directly. Upload or insert images from URL.

×
×
  • Create New...