Jump to content
IGNORED

Ispijanje kafice i trolovanje topica


Atreid

Recommended Posts

Kako zasto? Jednostavno zato, da narod shvati kako nista ne zna i da znanje usisavaiskljucivo, na za to odredjenim mjestima (Jutarnji ili neki drugi list, svejedno). Uvijek ce da se nadje neko ko tvrdi da zna vise i bolje, zatim neko ko ne zna nista,ali misli da zna, pa neko ko prepisuje od ove dvojice naizmjenicno - ovisno ko je u modi, zatim drugi prepisivac,zatim neko ko niti prepisuje, niti sta sta zna, ali moze da elegantno i nepotrebno supljirau 330 rijeci i takooo. Mora se nesto raditi, ili bar zakuhavati.U mojoj familiji odvijek vlada hrvatsko 'dvojezicje', kombinovano upadima kajkavstine,koji se nikad nisu primili na sizofrenicno tlo. Mama bi rekla ' jesi za kavicu',otac odgovorio 'moze kafa, moze'. Ona je oduvijek isla na optjinu, a on u opshtinu.Ona se penje na kat, a on se penjao na sprat. Njoj je sve bilo i jeste u tisucama,a njemu u 'iljadama. Kad bi ona prosvjedovala protiv jezika, on bi rekao, da ona nista ne znai ne razumije, jer da je njegova majka (Imocanka), govorila 'iljada' i nikad tisucai nece njega niko uciti maternjem jeziku i da ce ostalo da govori, kako on osjeca.I tako, moj brat govori kao mama, ja kao tata, moja cerka kao Ciganchica sa Gorice (naseljeodakle poticu Kusta i moja ujna), a sin, pravi mali Charshijaner. Jezik (tamo) tece i mijenja se i neka - normalno, ja isto 'tica u kafezu. Dobavila razne gramatike da vjezbam nova pravila.Ma bjaaazi. Gluho bilo, biti lektor ili kolektor, u ova zbunjena vremena.Meni dosta znanja za ove dvije posvadjane polovine mozga, a djeca, cim prije da skoce naMandarin i manu se corava posla i pravila i budalastina, zbog 20-30 miliona potencijalnih sagovornika.Koja danguba! Ko ih razumije / ili koga oni razumiju, odlicno, a ko ne, vrlo vazno.Zato nju i ne ispravljam. Osim toga, uveseljava me izvalama u dugim i hladnim nocima.Najljepse je, kad neko od raje zove i zaprica se u neznanju. Ona samo prenese ime.Tacka. Pa bona, sta je jos rekla osoba ta i ta? Ne znam, nesto svasta brzo, sto nisam 'uhvatila'.Ujevica npr., razumijem jednako kao i Tocu i nasa dva partizana.Zvijezde u visiniTin UjevicNe ljubi manje koji mnogo ćution mnogo traži, i on mnogo sluti,i svoju ljubav (kao parče kruvaza gladne zube) on brižljivo čuvaza zvijezde u visiniza srca u daljini.Ćutanje kaže: u tuđem svijetuja sanjam još o cvijetu i sonetu,i o pitaru povrh trošne grede,i o ljepoti naše svijetle bijede,i u zar dana i u plavet noćisnim: ja ću doći, ja ću doći.Prava me milina obuzela sto i Gabrijelu jos razumijem. Pucaju vidici.Nisam jos toolko zabrazdila,u bezdan neznanja. Trazila Arsenijai Gospodju mu i Tinovu pjesmu, ali los snimak...Dobro jutro ranoraniocima, lahka noc nocnima pticama.jutrohj3.jpg

Link to comment
  • Replies 999
  • Created
  • Last Reply

Top Posters In This Topic

  • elle

    261

  • slaven

    196

  • indira

    142

  • Vjekoslav

    86

Top Posters In This Topic

Posted Images

Zvijezde u visiniTin Ujevic
ma .. sve pet indira .. napose Tin koji ce valjda i za 1500 godina bit' aktuelan i lijep u svojoj r'jecitosti. nego ja 'nako sinoc .. iz cista mira >skrenuo< sa ciganjskih na neke starogradske uz plavac, zlatni .. pa mi se pricinilo da .. zato ispisah ono pitanje o razlogu tj. da skratim >ono< pitanje se nije odnosilo na jezikoslovne nedoumice vec na neke tehnicke prirode, koje mi se sve ucestalije pojavljuju kad zelim do kraja iskazati - mis'o. poz
Link to comment

@ VjekoKako ti je to uspjelo :lol: majstore?Divan danas dan, spremila fotic i idem van. (Malo do mora)A onda nazad na tekmu, rukomet Hrvatska - Francuska. Go, Croatia Go!Ljub svima koliko vas ima :heart:

Link to comment

Nisam zno gde ovo da stavim, pa reko ajde ovde.http://www.youtube.com/watch?v=ZGzjEWEAPXkMarcelo feat Edo majka. Jedan lik je napisao ovakav komentar:"Dobra pjesma al su mogli bez ovog Turcina...By The Way pjesma totalno jebe koliko je dobra"Ne znam da li da placem ili da se smejem. Koliko treba da si retardiran da odslusas pesmu, a onda napises ovako nesto?

Link to comment

Moze sve , slobodno pisite sve sto trenutno osetite pa ako je vajb , to je to,ne nije, ne vajb nego vejv , na dobrom ste mestu. Kao da postoji to dobro mesto, u kosnici..............moram da stanem..... gledam prenos...Zimonjic osvojio Ozije u miksu , sad ima sanse da i mali osvoji singl. Bravo za sportiste, oni su vredni, vredi to nagraditi.brejk.pa igramo dalje.

Link to comment

Kad sam vec u tenisvetu , nekako nije to to, mnogo se vise ceni i vrednuje singl, ne samo pobeda , cak i poraz.Vise vredi poraz u finalu singla nego titula u finalu dubla.Manifestacija nase individualnosti.A ipak tezimo dublu, sve sto odigramo singl jeste trazenje dubla.Takve su te nase veze, zahebane. Savrsenstvo je potraga za prosekom. Idealom, opstim mestom.Neka ,neka nas, toliko me put naucio do sad. Neka trazimo nemoguce u mogucem, neka zelimo nestanak u drugom postojanju, neka nasdruge nemamo osim sebe dok trazimo druge ne bi li nam oni pokazali bar neki trag koji cemo pratiti ne bi li se lakse pronasli.eto , poceo sam o filmu a evo gde sam zalutaozato se oprezni ljudi i cuvaju kaficeplase sa da se ne izgube.Ali ja ne volim da se plasim, i ne plasim se da se ne plasim.eto je opet kafica and njeni dometi.pa kad cu o filmu>?sad...

Link to comment

Ohladio se film.Sad moze da se razgovara.Dobra je ona taxi stanica u Sarajevu i ok su likovi , radnja original, scenarista zna o cemu pise i rezija i sve na podnosljivom nivou ali ima jedna prica koja cini film odlicnim.\Dete.Mali je za oskara ./ sta god to bilo/////Ne pamtim da sam video bolje dete- glumca, cak i glavni glumac u tim scenama kad komunicira sa klincem, briljira, sve ostalo je gluma ispod proseka, to mislim i za glavnu zensku ulogu.Kao da su u toj naoko sporednoj prici autori dosegli vrhunac.Utoliko je ovaj film zaista dobar, uspeo je da bude spontan ali da dotakne jednu vecitu temu. Biologiju. Krv.Mada sam se zabrinuo za trenutak u zadnjoj sceni ( dobra rezija) ipak sam znao da nece moci da ostavi malog.to moze da bude izvor mnogih tema na drustvu, nauci ili bilo gde, odnos oca i sina je toliko dobro prikazan da bih ga preporucio za skolsko stivo , prikazana pobeda svesti nad biologijom je skrivena vrednost ovog filma...........................offoffofoohoohohoja slusam Bob Dylana od kad sam se usidrio.

Link to comment

to bi bilo odvec za jedan dan ... da je jos i Hrvatska pobijedila u finalu *Alilovicu da si bar tri lopte odbraniJa u cijeloj utakmici .. Lino da si bar jednu kaznu od 2 minute izbjegao i da ona dva Spanjolca nisu u konstanti krala sve je moglo izgledati kao i prijepodne na Australian Openu **Novaku svaka cast

eto , poceo sam o filmu a evo gde sam zalutaozato se oprezni ljudi i cuvaju kaficeplase sa da se ne izgube.Ali ja ne volim da se plasim, i ne plasim se da se ne plasim.eto je opet kafica and njeni dometi.pa kad cu o filmu>?sad...
covjece ... :thumbup:
Link to comment
pitanje se nije odnosilo na jezikoslovne nedoumice vec na neke tehnicke prirode, koje mi se sve ucestalije pojavljuju kad zelim do kraja iskazati - mis'o.
Upravo se i moje razmisljanje odnosi na nedoumice, sto tehnicke, sto jezikoslovne prirode.Razlog vise da se ne osjecam pozvanom da ispravljam dijete, jer iskreno i istinskine znam - kako i sta da ispravim, jer kako stvari stoje, ono kako ja govorim (i pisem)ne postoji vise kao standard.Evo npr., kad mi kaze:" Mogu li uzeti oraSa?" ja se prvo prestravim, zatim nasmijem, zatim obradujem jeziku 'u nastanku' i u sebi pomislim - tako je to pocelo, promjene mislim.Od mene nije cula za oraSe, ali zna da imenica orah ima mnozinu - orasi. Kako to dalje ide,sta se tvori, a sta ne, gdje palatalizacija, ima li je, nema li je, ja stvarno vise ne znam.A da ne kazem kako mi mahnito i rogobatno zvuci - 'odvelo ga', 'snimilo ga', 'izabralo ga' i sl.Pa da eto, neka je sve to drugacije, od onoga sto ja govorim sad ispravno,ja imam pravo da meni bude ruzno i da se blago meni, laganice preshaltam na japanski gdje je svepravolinijski i jednostavno, bez tvorbi, zhalbi i tehnickih dilema.Sustina je, da razumijem sustinu, a za to zaista nisu neophodne nijanse.Specijalka (real, real one) za Marcela je opravdano odsutna, ali ce da doturi komentar cim se vrnesa turneje iz Uberworlda.2 pjesnik:Mali glumac odlican, podrzavam,ali Fudo taxista (Sasa Petrovic) i Sejo sljam(Hadzihafizovic) su tolikorealno skinuli doticne karaktere, da ih 'ladno ne mogu razlikovati od pravih takvih,a znam ih mnogo. Nije do-Fu samo taxista, nego reprezent jednog cijelog drustevnog sloja,koji nema izbor, ili mu se bar cinilo da nema, ako hoce da zivi bolje. Ne trazim ja opravdanjeza 1000 lokalnih hapaca, na sluzbenom putu(sjetim se ekonomske platforme Nazifa Gljive,kad je mrtav ozbiljan na tv-u izjavio nesto kao - posaljem 1000 'radnika' na sluzbeni put u mackanje;svaki ima da u drzavnu kasu donese po milju(1000); koliko je to? pa ja, oni to svakako rade, pa sto ne bi bilopod kontrolom drzave; to je bilo prije 19-20 godina; kasnije je negdje u Engleskoj pisac T. Pratchettpisao o Lopovskom Guild-u u Ankh-Morpork-u; sto bi Nazifa cinilo cistom avangardom). Fudo je levat - klasican koliko je i Himzo Polovina, klasican pjevac sevdalinki,a Sejo djubre bez karaktera. Mnogi od dijaloga su kao i Sidranovi, samo 'pokupljeni'sa ulice, iz granapa, skrpljeni i ufilmljeni. Zato prici / story line i glumi dajem vise poena, nego reziji,ali ja to sve iz laicke i 'meni se tako dopada' pozicije.Da ponovim, Sale je tako dobar, da se najezim. Mozda nije za Oscara, mozda nijepoliticka prica, mozda je skroz lokalna, mozda kazem, ali meni je odlicna, zatosto osjecam da je istinita, ili garantovano skrpljena od nekoliko istinitih prica.btw, jako mi se dopada rijec 'ardent'; kao ardent troll :)
Link to comment
Evo npr., kad mi kaze:" Mogu li uzeti oraSa?" ja se prvo prestravim, zatim nasmijem, zatim obradujem jeziku 'u nastanku' i u sebi pomislim - tako je to pocelo, promjene mislim.Od mene nije cula za oraSe, ali zna da imenica orah ima mnozinu - orasi. Kako to dalje ide,sta se tvori, a sta ne, gdje palatalizacija, ima li je, nema li je, ja stvarno vise ne znam.A da ne kazem kako mi mahnito i rogobatno zvuci - 'odvelo ga', 'snimilo ga', 'izabralo ga' i sl.Pa da eto, neka je sve to drugacije, od onoga sto ja govorim sad ispravno,ja imam pravo da meni bude ruzno i da se blago meni, laganice preshaltam na japanski gdje je svepravolinijski i jednostavno, bez tvorbi, zhalbi i tehnickih dilema.Sustina je, da razumijem sustinu, a za to zaista nisu neophodne nijanse.
mislim da je pocetak - oraj/oraja :) pa tek onda dolazi orah/oraha .. s orasima .. sa sustinom se ali slazem .. Vjekoslav je taj koji put inzistira na >standardu< makar moram primjetiti da se ni njemu to ovdje ne desava toliko cesto koliko tamono >tehnicka< greska ide na konto mog IPa tj. kompJOtera i ima vise s monah/monasi u smislu >cednosti< cjelokupnog Foruma kao takvog.
Ova fotka mi stoji kao desktop
lipa fotka
Link to comment

oraj?Uprkos galopirajuceg hlapljenja, nisam bas toolko stara, da pamtim upotrebu oraja,a vjerovatno je Shjor u pravu.Snijeg se uvijek topi... kazu ljudi, a i iskustvo. Samo se meni nekad pricinja,da je zima preduga i da me okovala u ledene okove.ledqd2.jpg

Link to comment
shanghaicover250my4.jpgDa preporucim knjigu i piscaPratim ga godinama, sto na pozornici, sto kroz njegove romane.Svjez, nepretenciozan, dobar. Lik shangajskog detektiva Zhong Fong-a jeskoro - must know. Ako nista, zato sto je David prvi zapadni reziser/direktor, koji jepostavljao 'zapadne' pisce u Kini, i veoma je dobar u opisima savremene Kine.i jos jednog domatjeg pisca. Ovo mu je jedna preporuke:Guy Gavriel Kay began his writing career working with J R R Tolkien's youngest son and literary executor, Christopher Tolkien, on the editing of JRR Tolkien's great central work of mythology, The Silmarillion, first published in 1978.Druga, mnogo veca je njegov opus, pisanje koje prelazi granice izmedju zhanrovai poslije kojih mi je veoma tesko, da nadjem nesto tako... bogato.ysabelhh3.jpgali, ali... "The Fionavar Tapestry" trilogija je klasik. Htjela bih preporuciti jos jednu, ali bolje - sve,ili sta god dodje pod ruku.
Link to comment

Škoro kandidat HDZ-a za gradonačelnikaskorowideos3.jpgMiroslav Škoro bit će nositelj liste i HDZ-ov kandidat za gradonačelnika Osijeka na predstojećim ponovljenim prijevremenim izborima za Gradsko vijeće, koji će biti održani 9. ožujka.Odluku, sugeriranu iz Zagreba, na sinoćnjoj je sjednici prihvatio i GO HDZ-a, ocijenivši da je to odličan i politički i marketinški potez. Podsjetimo, Škoro je uoči parlamentarnih izbora, 25. studenoga prošle godine, preaktivirao svoje članstvo u HDZ-u i kao peti na listi u 4. izbornoj jedinici postao saborski zastupnik.U HDZ-u su procijenili da će njegov lik biračima na još jednim izborima u Osijeku biti najprihvatljiviji od svih nositelja lista drugih stranaka, te očekuju da bi HDZ sa Škorom na čelu mogao čak biti i relativni pobjednik izbora.Škoro će zbog ove odluke morati ponovno prijaviti prebivalište u Osijeku, s obzirom na to da se zbog poslovnih obveza prije nekoliko godina preselio iz Osijeka u Zagreb. No, to neće biti prvi put da se neki kandidat za gradonačelnika vraća iz Zagreba u Osijek jer je tako bilo i prije dvije godine s čelnikom HSP-a Antom Đapićem.Jutarnji listTako je, Ivo, tako valja. U glavu. Pokazati Osjecankama i Osjecanima da je HDZ vece ratnoprofitersko govno i od Glavasevog HDSSB-a i od Djapicevog HSP-a. Ima mladih koji to ne znaju. Na koncu, sto drugo i preostaje gradjanima Osijeka nego da, konacno - propjevaju?Odnos Ive Sanadera prema Slavoncima je za izbljuvat se. On nas stvarno drzi za - kretene. Proslogodisnje Osjecko ljeto kulture otvorio je rijecima: "Pozdrav Osijeku, gradu koji je obranio Hrvatsku!". A iza njega, na stejdzu, Duke Ellington orchestra. Nije cudo sto je sa pozornice pozurio - izvizdan. Vladimir Seks, kao Predsjednik Sabora (takodjer pokrovitelj) nije se poslije tog Sanaderovog blama ni usudio izac, iako je bio najavljen. Onda je, kao prvu stvar, solistica (afroamerikanka) izvela 'Ne dirajte mi ravnicu'. To kao zahvalnost Djapicu, gradonacelniku koji ih je pozvao i 'tako lijepo sinoc u hotelu ugostio'. Odvratno. Ne samo kako je ona to otpjevala (a jadna cura, nije stigla uvjezbat, pa je ispalo 'ne džirajte mi'), vec kompletan dojam te veceri. Em sam ocekivao vise od orkestra (trube volim jedino u swing varijanti vrhunskog big benda, sto oni, to vece, nisu bili), em je los utisak pojacala i moja svadja s neopjevanim bolidom iz osiguranja. Naime, tip mi nije dopustao da sjednem u prve redove (rezervirano, a prazno, iako se moje drustvo vec tamo ubacilo, samo sam ja kasnio), a zatim ni da ispratim koncert (na otvorenom) sa strane - sjedeci na biciklu. Kojih 150 metara od bine. Bicikl je, kaze - oruzje. Parkirajte ga tamo, ispod onog drveta, pa onda mozete gledati koncert. Stvarno mi malo falilo da ga, onako napumpanog, balavog i nadasve lijepo obucenog u odijelo i kravatu - zavalim. Na stotine ljudi konstantno prolazi na 20 metara iza bine (setaliste), oni nit su ogradili mjesto za publiku, nit ista... a ja da ostavim bicikl, tamo, ispod drveta. Pitaju me kasnije ovi moji sto je to bilo na livadi. Reko' - ma nista. Nije mi 'sluzbena osoba' dala da 'srusim zakonodavnu i izvrsnu vlast'. Ipak, mislim da je dobro sto je HDZ kandidirao Miroslava Skoru za gradonacelnika Osijeka. Dobro za SDP i HNS, jer sad vise stvarno nema nikoga tko ce glumiti centar na osjeckoj politickoj pozornici. Za programe stranaka, odnosno konkretne projekte, koji bi trebali na lokalnoj razini biti vazniji od ideologije, raja ionako ne zna/ne mari....Zizice, si upjela otvorit poklon? ImageShack zna zezat/ne otvarat, pa cu ponovit za svaki slucaj. Stavi ga, vidis da ljudi traze. Lijepa ti ona morska fotografija, nabaci jos koju. I daj, please, ako ti nije tesko - pisi malo o tvom novom okruzju/okolisu. O ljudima/prirodi. Mene, a vjerujem i druge - tema 'otok zimi' zanima. ...

Ohladio se film.Sad moze da se razgovara.Dobra je ona taxi stanica u Sarajevu i ok su likovi , radnja original, scenarista zna o cemu pise i rezija i sve na podnosljivom nivou ali ima jedna prica koja cini film odlicnim.\Dete.Mali je za oskara ./ sta god to bilo/////Ne pamtim da sam video bolje dete- glumca, cak i glavni glumac u tim scenama kad komunicira sa klincem, briljira, sve ostalo je gluma ispod proseka, to mislim i za glavnu zensku ulogu.Kao da su u toj naoko sporednoj prici autori dosegli vrhunac.Utoliko je ovaj film zaista dobar, uspeo je da bude spontan ali da dotakne jednu vecitu temu. Biologiju. Krv.Mada sam se zabrinuo za trenutak u zadnjoj sceni ( dobra rezija) ipak sam znao da nece moci da ostavi malog.to moze da bude izvor mnogih tema na drustvu, nauci ili bilo gde, odnos oca i sina je toliko dobro prikazan da bih ga preporucio za skolsko stivo , prikazana pobeda svesti nad biologijom je skrivena vrednost ovog filma.
Da, sad se vec ohladilo. I 'Tesko je biti fin' i '10 items or less', kako je Braca preporucio. No ona scena klinca i Mjeseca tesko ce se ohladiti. Jedna od najboljih koju sam na filmu uopce pogledao/prozivio. Mozemo pricati o pobjedi svijesti nad biologijom, no ta mi prica nekako ne drzi previse vodu, jer i odgajanje jeste usadjivanje sebe/svojih gena u potomstvo. Bar ja tako gledam na ljudski rod/biologiju. Uostalom, i ti i ja znamo sto se iza te famozne bajke o Krvi i Tlu krije -> jedna velika laz. Bar sto se oceva i sinova tice. Kad je rijec o majkama, onda mozemo i faktografski, o kemiji i biologiji. Jednostavno, tatice nemaju snagu podici (rukama) kamion i ispod njega izvuci svoje dijete. Majke - imaju. Zato mi je u prici o bebacu bitnija stavka - pobjeda Dobra nad Zlom. Obzirom da je u pozadini/podnozju slika Sarajeva, tim vise. Ma znao sam i ja da ga nece ispustiti, samo sam se, u tom trenutku, pitao kako to rezirati/koja je slijedeca scena? I kad se mali ponovno pojavio u kadru... sto da ti pricam; dvaput film gledao, dvaput implodirao. Trenutak vjecnosti, sinkopa zivota. Kazes - taxi radnja original, reziser zna o cemu prica? Huh. Sve sa onom kartom i cackalicama po gradovima Zapadne Europe? Bogami, Toca, ako je tome tako, drz' se ti meni. Sto bi rekao Djole - i to celoj prici daje cudan ton. Uostalom, zasto bih se ja libio ovdje & sada napisati da me na (izvorno) Dobro asocirate upravo ti i Elle? Ma ne pada mi na pamet. Evo, ja rekoh. Pa ti vidi. .Nego, da ne zaboravim zahvalit Braci10itemsorlessug3.jpg.
ja slusam Bob Dylana od kad sam se usidrio.
E neka, vala. Ti Bob Dylana, a one....vincekovo1xg0.jpgIako, ni tamburasi nisu losi, da ti pravo velim. Za Vincekovo, npr. ...
Vjekoslav je taj koji put inzistira na >standardu<
Srednja škola: Više od 70 posto gimnazijalaca u Hrvatskoj ne zna pravopisStanje pismenosti učenika u Hrvatskoj vrlo je zabrinjavajuće, što pokazuju i rezultati nacionalnih ispita iz hrvatskoga jezika koje su ove i prošle godine pisali gimnazijalci kao pripremu za državnu maturu. Lani su se na ispitu iz hrvatskoga ispitivale dvije vještine (čitanje i pisanje), a ove godine ispit je uključivao i jezičnu vještinu slušanja: provjeravalo se slušanje s razumijevanjem, a prvi put učenici su pisali i diktat. Ispitu je pristupilo 2497 učenika 2. razreda gimnazije, a od maksimalnih 100, učenici su u diktatu u prosjeku ostvarili samo 10,71 posto bodova! Većina učenika, njih čak 72 posto, u diktatu je imala više od 12 pogrešaka, za što su dobili nula bodova. Upravo zato će Društvo profesora hrvatskoga jezika od novog ministra obrazovanja tražiti hitnu reformu nastave materinskog jezika u školama. Prema riječima predsjednika Društva Srećka Listeša, Društvo će se novom ministru odmah obratiti pismom u kojem će ga upozoriti na katastrofalno stanje pismenosti u Republici Hrvatskoj.Takvo se stanje, smatraju profesori hrvatskoga jezika, može zaustaviti samo povećanjem fonda sati nastave toga predmeta (od prvog osnovne do kraja srednje škole), hitnim donošenjem novih nastavnih programa za hrvatski jezik (poglavito za srednje škole), uvođenjem hrvatskoga jezika kao obveznog predmeta na sve fakultete te donošenjem jedinstvene pravopisne norme. Na nacionalnom ispitu iz hrvatskoga jezika, koji su učenici pisali u veljači ove godine, a kompletni su rezultati objavljeni ovih dana, niti jedan učenik diktat nije napisao bez pogreške. Najbolji rezultat postiglo je četvero učenika koji su diktat riješili 87,5 posto. Ne zaboravimo kako je riječ o gimnazijalcima, budućim intelektualcima, koji su, pretpostavlja se, i pismeniji od ostatka populacije. Učenici su imali zadatak pravilno napisati osam rečenica zadanih prema tekstu hrvatskoga povjesničara Ferde Šišića “Pregled povijesti hrvatskoga naroda”. Tekst je bio geografski, a diktatom se htjelo provjeriti jesu li i u kojoj mjeri gimnazijalci sposobni pravilno grafijski zapisati ono što čuju. Tekst je izgovarao profesionalni spiker, a učenici su ga slušali tri puta. Prvi put tekst su slušali cjelovito. Drugi put tekst im je diktiran po dijelovima kako bi ga mogli zapisati. Treći put tekst im je ponovno pročitan cjelovito, s pauzama, kako bi mogli provjeriti jesu li sve točno zapisali. Na kraju, učenici su imali još deset minuta vremena kako bi tekst mogli uredno prepisati. Rezultat je bio ispodprosječan. Marina Čubrić, voditeljica Stručne radne skupine za hrvatski jezik na državnoj maturi i profesorica hrvatskoga jezika u Nadbiskupskoj klasičnoj gimnaziji u Zagrebu, kaže kako je povjerenstvo očekivalo to da će učenici postići nešto lošiji rezultat iz diktata, no da će rezultat biti tako loš - nitko nije mogao predvidjeti. Posebno su zanimljive i zabrinjavajuće vrste pogrešaka koje su činili učenici. Prema analizi koju je napravila profesorica M. Čubrić, osim standardnih pravopisnih pogrešaka (nepravilnog korištenja velikog i malog slova, -ije, -je, č i ć, interpunkcijskih znakova), na vidjelo su izašli i brojni leksički, kulturološki i stilski problemi s kojima se susreću učenici. Neki gimnazijalci tako očito nikada nisu čuli za Apeninski poluotok ili rijeku Kupu. Kako, naime, drugačije protumačiti to da su umjesto Kupa neki napisali Pupa, a umjesto Apeninski polutok, peninski, pa čak i Papa Benidski poluotok.Dunav je za neke Dunaj, a Kraško gorje Traško ili Kaško. Bilo bi zanimljivo vidjeti koju ocjenu iz zemljopisa imaju učenici koji su umjesto pojma Slavonija sa Srijemom, napisali Slavonija sa Sljemenom, a jedan je učenik čak čuo i zapisao: Slavonija s crijevom. Vrlo su česte i leksičke zamjene, s tim da riječi koje su učenici pogrešno koristili uopće ne odgovaraju kontekstu, što jasno pokazuje da pojedini gimnazijalci ono što čuju i napišu uopće ne razumiju. Izvadak iz rečenice “To geografsko dvojstvo hrvatske zemlje, koje se jasno odražava u klimi, fauni i flori...”, u jednoj varijanti glasi “plimi, fauni i flori”, a drugoj “klimi, palmi i flori”. Učenici su i riječ gorovina (gorje) zapisali kao borovina, trup kao krug ili tlo, dvojstvo kao svojstvo i slično. Pokazali su i potpunu nesigurnost kad je riječ o pisanju naveska (pokretnog samoglasnika koji se piše na kraju riječi). Piše li se pravilno velik ili veliki, europskome ili europskom, alpskog ili alpskoga, većini učenika nije jasno.- Svi se opterećuju time hoće li se pisati neću ili ne ću, čak se zbog toga svrstavaju i u različite političko-socijalno-kulturno-regionalne krugove, a problem je zapravo što većina piše ‘neznam’ i ‘nemogu’, što učenici ne znaju napisati svijet, već pišu svjet, pišu rjeka, umjesto rijeka, dvje, umjesto dvije - kaže profesorica M. Čubrić. Ističe kako su njezine kolegice isti diktat svojim učenicima dale i ove školske godine. Dogodile su se, tvrdi, iste pogreške, pa se nada da će nadležne institucije, počevši od Katedre za kroatistiku na Filozofskom fakultetu Svečilišta u Zagrebu, pa nadalje, konačno nešto poduzeti. - Očito je da nešto treba mijenjati u pristupu nastavi hrvatskoga jezika, i to od prvog osnovne. Ne zaboravimo da problemi koji mogu nastati zbog loše razvijenih komunikacijskih vještina nisu samo oni vezani uz otežan nastavak školovanja, jer takvi će učenici ne samo uz više napora pratiti i svladavati nastavu koja ih očekuje u visokom obrazovanju, nego će otežano ispunjavati i svoje obveze u bilo kojoj vrsti posla - upozorava profesorica Čubrić.Prof. dr. Dunja Pavličević-Franić, profesorica na Katedri za hrvatski jezik i književnost Učiteljskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, kaže kako greške koje su činili učenici ukazuju na njihovo jezično i izvanjezično neznanje. - S tim se problemom često susrećemo i na sveučilišnoj razini. Kad mi student napiše Otrancka vrata, automatski znam da on nikada nije čuo za Otrant. Studenti pišu i ortopedske umjesto ortoepske vježbe - kaže prof. D. Pavličević-Franić. Dodaje kako takvi studenti nemaju problema sa sluhom, već im manjka temeljnoga znanja pa napišu onu riječ koja je najbliža njihovu predznanju i onda se dobije svašta. Ključnim za tu vrstu neznanja profesorica D. Pavlićević-Franić ocjenjuje to što se jezične kompetencije u školama ne rade dovoljno, a slušanje se uopće ne radi. - Komunikacija na materinskom jeziku i u dokumentima EU jedna je od osam temeljnih kompetencija. Za svih osam kompetencija jednako su važne i jezične vještine: čitanje, pisanje, slušanje i govorenje - upozorava prof. D. Pavličević-Franić te dodaje kako za takvu vrst rada s učenicima prvo treba obrazovati učitelje i profesore. - Učenici koji slušaju tako opsežan program poput gimnazijalaca moraju biti nepismeni - upozorava Srećko Listeš. Dodaje kako je problem u tome što se nastava hrvatskoga jezika u gimnazijama odvija četiri sata tjedno, a program je sastavljen za fond od pet sati. Profesori pak zbog bivšega nadzora misle da sve moraju odraditi. U drugom razredu gimnazije učenici toliko toga čitaju, od Gundulića i Dantea do Voltairea. To su sve vrhovi hrvatske i europske književnosti i kulture, no definitivno je previše djela kojima se posvećuje pažnja pa se ne stigne ništa raditi na usmenoj i pismenoj komunikaciji - upozorava Listeš. Njegov je stav da se zbog tako opširnog programa škola pretvorila u internet: daje mnogo informacija, a ne daje znanje. Profesori hrvatskoga jezika zabrinjavajućom drže činjenicu da je, u situaciji kada sve ukazuje na to da su Hrvati nepismeni, Ministarstvo smanjilo fond sati nastave hrvatskoga jezika u nižim razredima osnovnih škola. - Hrvatska je jedna od zemalja s najmanjim fondom sati nastave materinskog jezika. No, promjene moraju biti puno dublje i moraju obuhvatiti sve struke. Kad nastavnik geografije postavi pitanje koji je glavni grad Mađarske, a učenik napiše Budimpešta malim slovom, onda mu to profesor ne smije priznati kao točan odgovor. To se treba sustavno riješiti - ustvrdio je Listeš. Društvo profesora hrvatskoga jezika zbog toga će od novog ministra tražiti da se za škole propiše jedinstveni školski pravopis. Diktat će biti i sastavni dio ispita na državnoj maturi koju bi učenici po zakonu prvi put trebali polagati školske godine 2008./2009., a za koju će na proljeće 2008. biti organizirana eksperimentalna provjera na cijeloj populaciji od 13 tisuća gimnazijalaca. Marina Čubrić upozorava kako je velik problem naših učenika i rukopis. Ima, kaže, učenika koji uopće ne znaju pisati pisana slova, zbog čega su iz pojedinih škola zvali i pitali smiju li ti učenici dikatat, umjesto pisanim, pisati - tiskanim slovima.Najčešće pogreške učenika1. Kulturološke pogreške (nepoznavanje pojmova): Apeninski poluotok pisali su Peninski poluotok, peninski poluotok, Papa Benidski poluotok; rijeku Kupu, rijeka Pupa; Dunav, Dunaj; kraška gorovina, traška gorovina ili kaška gorovina; gorje Pirineja, gorje Pipineja; Slavonija sa Srijemom pisali su Slavonija sa Sljemenom i Slavonija sa crijevom. 2. Leksičke zamjene (zamjena riječi): dvojstvo su pisali svojstvo; trupu, krugu ili tlu; gorovinu su pretvorili u borovinu, fauna su pisali palma. 3. Pogrešna uporaba č i ć te velikih slova: opazit ćemo pisali su opazit čemo; već su pisali več; Rimljani su pisali malim slovom; hrvatske zemlje pisali su Hrvatske zemlje, a interpunkcijske znakove su često ispuštali. 4. Stilske pogreške: velik su pisali veliki; velikoga, velikog; Balkanskome poluotoku, balkanskom poluotoku.5. Pisani oblik riječi: odjeljen su pisali odjeljen; cijela, cjela; rijeka, rjeka; dvije, dvje; istočnoeuropske, istočno-europske ili istočno europske.Ivana Kalogjera-Brkić, Jutarnji list, 21.12.2007..
"Mogu li uzeti oraSa?"
Narod, bar ovaj u Podravini/Slavoniji, veli 'orasa'. A bogami i moja draga. Ih, nije to nista, trebate vi cuti kako ona izgovara 'mlince'. Ovo i u sredini traje par sekundi - spusta se u dravske dubine, pa onda sisne u visine, poput pare u ekspres loncu. Ja svaki put odvalim od smijeha. ...I nitko da skuzi kako je na onoj fotografiji 'opasnost od lavine' prikazana crveno-bijela brodska caklja (mezomariner)?! I to ne bilo koja/cija. Aj sto nema Vladana da prepozna kucu, ali bratjo pomorci/porjecani... nemojte mi to radit. Koncentrirajte se.
Link to comment
×
×
  • Create New...