Jump to content
IGNORED

Integracija, asimilacija, segregacija...


cyberwor/L/d

Recommended Posts

Koji se ljudi vode kao stranci? Da li i oni koji imaju (i) svedsko drzavljanstvo, a tamnoputi su (kako se ti lepo izrazi "vanevropski" zgledaju :) )?
Pogresno sam ti odgovorila prosli put. Posle kada sam proverila podatke Zavoda za statistiku ispada da se strancima racunaju svi koji su rodjeni van Svedske. Sto se drzavljanstva tice, ma njih koji imaju drzavljanstvo a ne znaju svedski. Ovde se to ne proverava pri davanju drzavljanstva.
Link to comment
  • Replies 597
  • Created
  • Last Reply

Top Posters In This Topic

  • cyberwor/L/d

    105

  • Indy

    56

  • bus

    51

  • Yoyogi

    39

Pogresno sam ti odgovorila prosli put. Posle kada sam proverila podatke Zavoda za statistiku ispada da se strancima racunaju svi koji su rodjeni van Svedske. Sto se drzavljanstva tice, ma njih koji imaju drzavljanstvo a ne znaju svedski. Ovde se to ne proverava pri davanju drzavljanstva.
Ja u Nemackoj nikako da shvatim ko ulazi u te statistike za strance.Mislim da je problem u Evropi (Svedska,Nemacka,Holandija) taj sto nikako nece da se pomire s tim da su useljenicke zemlje.Sve bi bilo mnogo jednostavnije ako bi ljudi koji se useljavaju vec u domicilnoj drzavi polagali ispite za jezik,ako bi te drzave smisljeno i ciljano (kao sto to rade klasicne zemlje tipa USA.CA i AU) trazile ljude i profile koji su impotrebni ali i pozeljni. Ovako je sve nesto s brda s dola, pri cemu ti dosljaci Svedsku ili Nemacku ne smatraju svojomnovom domovinom, ali ni one njih.
Link to comment

Podsetiste me na nešto što skoro pročitah u The Economist-u. Mislim da ne bi bilo naodmet da prenesem celi tekst za one koji ga nisu videli.

Nordic labour marketsWhere bosses will be your friendsApr 3rd 2008 | COPENHAGENFrom The Economist print editionA desperate plea for skilled workers who can bear to stayIT MIGHT be the endless pine forests, the locals beating themselves with birch twigs in the sauna or the odd notion of golfing in the snow. Whichever it is, the Finnish labour ministry's promotional video to attract skilled foreign workers has a ring of desperation. The video (which is available in English, Polish and Romanian) seeks to brand the country as ?the cool attic of Europe? and lists Finland's attractions: high quality of life, clean air, good schools and ?managers who treat workers almost like friends?. The Finns and their Nordic neighbours have reason to worry. Figures from Eurostat show that unemployment in all the Nordic countries is well below the European Union average. In Denmark the seasonally adjusted jobless rate of around 2% is the lowest since the early 1970s. In Norway unemployment is also just over 2% (see chart). With economies throughout the region expected to slow soon, low unemployment is not necessarily a bad thing. On the other hand, employers across the Nordic region are complaining of labour shortages and fretting about wage inflation and reduced export competitiveness.The Swedish response has been the most radical: a proposal that will virtually guarantee entry to any non-EU worker with a job offer from a Swedish employer. Residence and employment permits, initially valid for two years, can be extended for an extra two, with the possibility of permanent status afterwards. The labour minister, Tobias Billstrom, says foreign workers are needed to counter a greying population and shrinking labour force. ?We've had a one-track immigration policy. The only way to get into Sweden since the 1970s has been as an asylum seeker,? he notes. Norway has also simplified the rules. Previously, foreign workers faced weeks of waiting to have their papers processed. Now they can start work as soon as they have lodged their properly filled out applications.Yet opening doors and cutting paperwork might not be enough. All Nordic countries have a big problem attracting and retaining the most skilled foreign workers. Some 120,000 foreigners have jobs in Norway, for example, but only a small minority are highly skilled. The directorate of immigration can let in 5,000 highly skilled workers from outside the EU every year, but the annual quota has never been filled. The Danes, too, have difficulties attracting skilled workers. Denmark's new plan to introduce a points-based green-card scheme might woo some engineers and IT wizards, but will it induce them to stay? New figures from the Danish Economic Council, a government-sponsored think-tank, show that 20% of foreign workers leave within a year, and 40% go within two years. Observers' explanations for this range from the prosaic (dismal weather, difficult languages) to the political (perceptions of hostility to foreigners). But it adds up to the same conclusion: enticing skilled foreigners to the Nordics is a tough job.
http://www.economist.com/displaystory.cfm?story_id=10960117
Link to comment
Podsetiste me na nešto što skoro pročitah u The Economist-u. Mislim da ne bi bilo naodmet da prenesem celi tekst za one koji ga nisu videli.
Prema Zavodu za statistiku u Svedskoj je nezaposlenost bila 7,7% 2007. Nezaposlenost medju strancima je oko 30% sto znaci da je svaki treci stranac nezaposlen. 30% nezaposlenih stranaca je mnogo. U isto vreme lekari, zubari, neki inzinjeri i IT-srucnjaci se uvoze.edit: U nekim raportima se kaze da je fakticka nezaposlenost u zemlji 17% ali prema statistici ispadne samo 7% jer statistika ne racuna latentno nezaposlene; znaci, svi oni koji su prijavljeni na birou rada a biro ih upregne da idu na neke kurseve posle kojih i onako nece dobiti posao. Edited by cyberwor/L/d
Link to comment
Prema Zavodu za statistiku u Svedskoj je nezaposlenost bila 7,7% 2007. Nezaposlenost medju strancima je oko 30% sto znaci da je svaki treci stranac nezaposlen. 30% nezaposlenih stranaca je mnogo. U isto vreme lekari, zubari, neki inzinjeri i IT-srucnjaci se uvoze.edit: U nekim raportima se kaze da je fakticka nezaposlenost u zemlji 17% ali prema statistici ispadne samo 7% jer statistika ne racuna latentno nezaposlene; znaci, svi oni koji su prijavljeni na birou rada a biro ih upregne da idu na neke kurseve posle kojih i onako nece dobiti posao.
Ne racunaju se ni oni koji ne rade puno radno vreme a vecina zaposlenih u trgovini i zdravstvu, obdanistima, itd. (uglavnom zene) rade max oko 80% radnog vremena. Do sada su razliku (do punog radnog vremena) godinama dobijali iz sindikalne kase ali je nova Vlada napravila radikalni zaokret tako da ni toga vise nema. Nije neuobicajeno da se istovremeno radi u vise firmi i obavlja vise razlicitih poslova jer, recimo, negde dobijes samo 50% radnog vremena.Inace, kad vec pomenu te kurseve. Isti su "prosipanje iz supljeg u prazno" i zacepljivanje rupa u statistickim podacima, lokal-politicki projekti za trosenje para i slicno. Na istima se vecito i uvek uce svedski (?), engleski (?), poznavanje drustva (?), i slicno, posalje negde na praksu... i retko ko da je dobio posao posle zavrsenog kursa. A da nebi bilo zabune: isti se organizuju i za "doseljenike" (generacije te i te, bez obzira sto su ovdasnji drzavljani uvek se naglasava ono "doseljenik") i za domace ali skoro uvek ispadne da su isti grupisani bas tako: doseljenici za sebe, domacini za sebe.Za mene je ovdasnji skolski sistem totalno nerazumljiv (i to se menja novim zakonima) jer deca se ne ocenjuju u osmogodisnjoj skoli (zaboravila sam do kog razreda) kako se nebi stvarale razlike medju njima, zbog toga sto to lose utice na decju psihu... U sredjoj skoli i oni koji dobiju neprolazne ocene dobijaju diplomu da su zavrsili istu. E, posto sa neprelaznim ocenama ne mogu da se upisu na vise skole onda znanje kompletiraju u skolama za odrasle (KOMVUX ili ti opstinska skola za odrasle). Ti kursevi u svemu u mnogome lice na gore pomenute kurseve za nezaposlene. Potom, pre otprilike decenije je uveden grupni rad u skolama. To znaci da u jednoj grupi nekoliko osoba uci a ostatak se provlaci i onda svi prolaze. Cak i posle zavrsenih studija ne znaci da je neko zaista osposobljen za zanimanje za koje se skolovao. Najnovije je da su ustanovili da nastavnici uopste ne poseduju potrebno znanje tako da su za njih organizovali doskolovavanje. No, slaba vajda jer malo njih se prijavilo za iste.Kako smo poceli ispade da u ovoj nasoj dezeli nista ne valja :) No, nije bas tako. Verovatno ce mo u ovoj nasoj prici doci i do toga. Edited by leptirica
Link to comment

Mozda je moguce da na ovom topiku diskutujemo (tema topika je univerzalna) malo i o drugim i problemima ali i narodima. Svedsku smo valjda do u "najsitinija crevca" prostudirali.Danas je nemacki ministar unutrashnjih poslova inicirao samit sa svojim EU kolegama sa predlogom da se u EU drzavamadodeli azil hriscanima iz Iraka. O ovom problemu i uzasnim progonima ( ubistvima,prinudom prelaska u islam),maltretiranju,ali i ubistvima hriscana u Iraku jako se malo pishe,cuje,izvestava.Sef nemackih protestanata Huber u intervjuu FAZ (Frankfurter Allgeimeine Zeitung) kaze da inicijativa potice od katolickei protestantske crkve u Nemackoj ( te dve crkve nisu inache u velikoj ljubavi, ali i ne vode ratove ;) )Nemacko zakonodavstvo ne predvidja da azil moze da se dobije na osnovu religiozne pripadnosti. Ali se vremena menjaju(sto naravno niko pre nekoliko decenija nije mogao da pretpostavi) ,tako da se sada i progoni zbog religije podvode pod Zenevsku Konvenciju o izbeglicama.U Nemackoj postoje vec godinama crkvene zajednice hriscana sa Bliskog Istoka koje okupljaju te starohriscanske crkve,kao sto su Kopti,na primer ali i hriscnaska crkva iz Sirije.Iskustva sa tim ljudima u pogledu integracije jako su pozitivna jer su hriscani od prvog momenta spremni i violjni da sepotpuno integrishu u nemacko drustvo. Ljudi islamske veropispovesti zele da zadrze svoje obicaje,i ne samo religoozne, i takose opiru integraciji, to prenose i na svoju decu,unuke.

Link to comment
Za mene je ovdasnji skolski sistem totalno nerazumljiv (i to se menja novim zakonima) jer deca se ne ocenjuju u osmogodisnjoj skoli (zaboravila sam do kog razreda) kako se nebi stvarale razlike medju njima, zbog toga sto to lose utice na decju psihu... U sredjoj skoli i oni koji dobiju neprolazne ocene dobijaju diplomu da su zavrsili istu. E, posto sa neprelaznim ocenama ne mogu da se upisu na vise skole onda znanje kompletiraju u skolama za odrasle (KOMVUX ili ti opstinska skola za odrasle). Ti kursevi u svemu u mnogome lice na gore pomenute kurseve za nezaposlene. Potom, pre otprilike decenije je uveden grupni rad u skolama. To znaci da u jednoj grupi nekoliko osoba uci a ostatak se provlaci i onda svi prolaze. Cak i posle zavrsenih studija ne znaci da je neko zaista osposobljen za zanimanje za koje se skolovao. Najnovije je da su ustanovili da nastavnici uopste ne poseduju potrebno znanje tako da su za njih organizovali doskolovavanje. No, slaba vajda jer malo njih se prijavilo za iste.
Deca se prvi put ocenjuju u 8. razredu i to je za niih mnogo veci sok nego da su ocene dobijali vec u ranijim razredima. U gimnaziji je najveci smer - individualni smer (na koji odlaze oni koji nisu dobili prelaznu ocenu iz matematike, svedskog i engleskog). Pa ti vidi koliko njih izadje iz osnovne sa nedovoljnim znanjima. Uprkos tome sto je uveden individualno usmeren rad. U gimnaziji su vec mnogo bolji, zreliji i svesniji. Statisticki zavod kaze da 35% (svedjana) upise fakultet. Stari nastavnici koji su se skolovali po nekadasnjim reformama nemaju neke delove pedagogike koje danasnje generacije imaju. Promenili su i dogradili i studije za vaspitacice. Doduse njih vise ne sme da se zove vaspitacice nego predskolske uciteljice.
Kako smo poceli ispade da u ovoj nasoj dezeli nista ne valja :) No, nije bas tako. Verovatno ce mo u ovoj nasoj prici doci i do toga.
Ja uvek kazem da je ovo zemlja u kojoj uvek postoji jos jedna sansa za sve. A to je lepo. :)
Link to comment
Mozda je moguce da na ovom topiku diskutujemo (tema topika je univerzalna) malo i o drugim i problemima ali i narodima. Svedsku smo valjda do u "najsitinija crevca" prostudirali.Danas je nemacki ministar unutrashnjih poslova inicirao samit sa svojim EU kolegama sa predlogom da se u EU drzavamadodeli azil hriscanima iz Iraka. O ovom problemu i uzasnim progonima ( ubistvima,prinudom prelaska u islam),maltretiranju,ali i ubistvima hriscana u Iraku jako se malo pishe,cuje,izvestava.Sef nemackih protestanata Huber u intervjuu FAZ (Frankfurter Allgeimeine Zeitung) kaze da inicijativa potice od katolickei protestantske crkve u Nemackoj ( te dve crkve nisu inache u velikoj ljubavi, ali i ne vode ratove ;) )Nemacko zakonodavstvo ne predvidja da azil moze da se dobije na osnovu religiozne pripadnosti. Ali se vremena menjaju(sto naravno niko pre nekoliko decenija nije mogao da pretpostavi) ,tako da se sada i progoni zbog religije podvode pod Zenevsku Konvenciju o izbeglicama.U Nemackoj postoje vec godinama crkvene zajednice hriscana sa Bliskog Istoka koje okupljaju te starohriscanske crkve,kao sto su Kopti,na primer ali i hriscnaska crkva iz Sirije.Iskustva sa tim ljudima u pogledu integracije jako su pozitivna jer su hriscani od prvog momenta spremni i violjni da sepotpuno integrishu u nemacko drustvo. Ljudi islamske veropispovesti zele da zadrze svoje obicaje,i ne samo religoozne, i takose opiru integraciji, to prenose i na svoju decu,unuke.
Ma, nismo je prostudirali "do najsitnijih crevaca" ;) Imalo bi tu da se pise i pise. Nego interesantno bi bilo cuti i iskustva iz drugih zemalja jer iz ove nase dezele znamo o njima koliko i vi o nasoj.Sto se tice iskustva u pogledu integracije o kojoj govoris mislim da je slicno i ovde. Bar koliko sam informisana iz javnih glasila a i po neke price. Ovde kod nas ima puno opiranja integraciji a cak i ubistava rodjene dece koja pokusaju da zive zivotom Evropljana/Svensona.
Link to comment
Ja uvek kazem da je ovo zemlja u kojoj uvek postoji jos jedna sansa za sve. A to je lepo. :)
Neosporno da postioji ali zavisi kakva je ta sansa iz "mog" ugla gledano. Ipak smo mi, u krajnjoj liniji, individualisti sa raznim potrebama.
Link to comment
Mozda je moguce da na ovom topiku diskutujemo (tema topika je univerzalna) malo i o drugim i problemima ali i narodima. Svedsku smo valjda do u "najsitinija crevca" prostudirali.
Posetila sam Kreuzberg (iz radoznalosti) kada sam bila u Berlinu. Turaka koliko ti dusa zeli. A i inace je puno stranaca. Segregacija par exellance. Siromasno do zla boga. Da li ljudi tamo zive zato sto hoce ili zato sto moraju? Zivela sam u Augsburgu i tamo su postojale cetvrti prepune Turaka. Na nekim mestima su cak ziveli u stanovima sa zajednickim kupatilom u hodniku. Veoma, veoma jeftini stanovi. Nemci su govorili da Turci tako zive jer na taj nacin ustede puno para pa grade kuce u Turskoj. Ne znam.
Link to comment
Posetila sam Kreuzberg (iz radoznalosti) kada sam bila u Berlinu. Turaka koliko ti dusa zeli. A i inace je puno stranaca. Segregacija par exellance. Siromasno do zla boga. Da li ljudi tamo zive zato sto hoce ili zato sto moraju? Zivela sam u Augsburgu i tamo su postojale cetvrti prepune Turaka. Na nekim mestima su cak ziveli u stanovima sa zajednickim kupatilom u hodniku. Veoma, veoma jeftini stanovi. Nemci su govorili da Turci tako zive jer na taj nacin ustede puno para pa grade kuce u Turskoj. Ne znam.
Meni je nemoguce da govori o Turcima jer jes da zive blizu mene, a i pazarim povrce i meso u njihovim radnjama,ali se nasha komunikacija svodi na neko prijatno zezanje.U Nemackoj zive i ljudi iz moje istocne Srbije (Vlasi) koje niko i ne primecuje, jer su totalno fizicki integrisani,ali i oni prave te kucerine i zive tako kao da ce se sutra i vratiti, a nikada se ne vracaju.
Link to comment
Danas je nemacki ministar unutrashnjih poslova inicirao samit sa svojim EU kolegama sa predlogom da se u EU drzavama dodeli azil hriscanima iz Iraka. O ovom problemu i uzasnim progonima (ubistvima, prinudom prelaska u islam),maltretiranju, ali i ubistvima hriscana u Iraku jako se malo pishe, cuje, izvestava.
Мени су стакло на колима мењала двојица Халдејаца из Ирака. Међутим, било ми је баш бљутаво, скоро гадно, којом су брзином истакли да су хришћани. Само сам питао који је то језик, јер нисам успео да погодим...Питам се да ли бих могао да добијем азил у Немачкој јер сам овде, као, прогоњен због вероисповести (тј зато што је немам :lol: ).
Link to comment
Мени су стакло на колима мењала двојица Халдејаца из Ирака. Међутим, било ми је баш бљутаво, скоро гадно, којом су брзином истакли да су хришћани. Само сам питао који је то језик, јер нисам успео да погодим...Питам се да ли бих могао да добијем азил у Немачкој јер сам овде, као, прогоњен због вероисповести (тј зато што је немам :lol: ).
Lako je i jeftino zayebavati se na racun izbeglica,ljudi kojima je zbog vere zivot ugrozen.A njima mora da su jako ugrozeni zivoti obzirom da se zakon o azilu malo menja bash zbog njihi razgovara se o tome koja drzava (EU) koliko ljudi moze da primi. Ne znam zasto je to toliko bljutavo sto su rekli da su hriscani. Sigurno da imaju neki svoj razlog.Sto ih nisi pitao kojim jezikom govore ako te je to zanimalo?
Link to comment
Lako je i jeftino zayebavati se na racun izbeglica,ljudi kojima je zbog vere zivot ugrozen.A njima mora da su jako ugrozeni zivoti obzirom da se zakon o azilu malo menja bash zbog njihi razgovara se o tome koja drzava (EU) koliko ljudi moze da primi.
Мени је тотално блентаво да се било шта ради због религије - нечије лично убеђење о томе како ради свемир не би требало да доводи до физичких последица по било кога.Нисам имао проблема због тога што сам безбожник, бар не било шта очигледно и доказиво. Само неугодан осећај у хиљаду прилика. Само лагахан притисак на децу ту и тамо.Иначе, чуо сам да овде, на испиту за држављанство никако не треба рећи да си атеиста, такве одбијају. Агностик, то још може, мада и то попреко гледају. Нема везе што су 18% Амера безбожници, већина је власник Америке и тачка.
Ne znam zasto je to toliko bljutavo sto su rekli da su hriscani. Sigurno da imaju neki svoj razlog.Sto ih nisi pitao kojim jezikom govore ako te je to zanimalo?
Бљутаво ми је што су мислили да мени морају да се правдају, да јесу Ирачани али нису муслимани, само зато што сам белац. Стварно сам их само питао који је то језик, и савршено ме боли ћошак да ли верују у нешто или не. Не морате мене ни у шта да убеђујете, момци.Кад мало боље размислим, ко зна шта су доживљавали. Ово је војно-туристичко место, и осим туризма главни извор хлеба за мештане је неких 5-6 војних база. Ко зна колико њих је познавало неког ко је погинуо или осакаћен тамо, а већ сам доживљавао провале тог синдрома, "ти твоји су побили толико и толико, њих не можемо да ухватимо али ти си ту, сад има да чујеш" (или неки гори глагол на крају).
Link to comment

Join the conversation

You can post now and register later. If you have an account, sign in now to post with your account.

Guest
Reply to this topic...

×   Pasted as rich text.   Paste as plain text instead

  Only 75 emoji are allowed.

×   Your link has been automatically embedded.   Display as a link instead

×   Your previous content has been restored.   Clear editor

×   You cannot paste images directly. Upload or insert images from URL.

×
×
  • Create New...