Jump to content
IGNORED

Svetska Kriza 2008-....


Yonkers United

Recommended Posts

HOW TO CREATE A CRISIS... 1995: The Community Reinvestment Act is revised so that banks and thrifts are stopped from targeting the wealthy, and are forced to give home loans to low- and moderate income-households as well. In return they are allowed to re-package and sell those subprime risks to others, which Bear Sterns pioneers in 1997. ...
ovo se cesto pominje. zasto je ovo uradjeno? cemu kreditiranje kao socijala?
Link to comment
Mislim da ima bitne razlike izmedju slobodnijeg i manje slobodnog (sto, uostalom, ne vazi samo za trziste, nego i za bilo sta drugo).
ima. problem nastaje kada treba odrediti koliko moze biti slobodno a da se sistem ne urusi? i u kojoj meri je "slobodnije" moguce u demokratiji?edit: Fed je reagovao na jednu krizu '87-e (izbori 88), ovaj gore akt donesen '95-e (izbori 96). '95-e je takodje smanjena regulativa za bankarski sistem. Edited by Gandalf
Link to comment
offtopic.gif
ima. problem nastaje kada treba odrediti koliko moze biti slobodno a da se sistem ne urusi? i u kojoj meri je "slobodnije" moguce u demokratiji?
Na ta pitanja odgovore daje svakodnevna politicka i ekonomska aktivnost u demokratskim zemljama, unazad cca 100 godina. Hocu da kazem, ta nacelna pitanja se svakodnevno pojavljuju u raznim oblicima i na njih mnogi daju razlicite odgovore (u ovom ili onom obliku), 'as a matter of course'. Ne samo u momentima krize, ili tzv. krize (mi najbolje znamo da je kriza kako za koga). Znaci, ono sto je potrebno i nije saglasnost (o npr. pitanju regulacija vs deregulacija), vec dobri argumenti za svaku od suprotstavljenih strana... To jeste upravo i jedan od prilicno uspesnih primera "slobodnog trzista" (trzista ideja).... Edited by Indy
Link to comment
regulacija i supervizija finansijskog sistema ne znaci da postoji vrhovna institucija koja ce uskakati sa novcem kad nekoj banci u nevolji zatreba, vec znaci da postoji sistem jasno definisanih pravila dozvoljenog i nedozvoljenog ponasanja (regulacija) i sistem efikasnog monitoringa njihovog pridrzavanja (supervizija).
Da, ali ja nisam govorio o regulaciji detalja i statusu pojedinih finansijskih institucija sto moze da se svede pod termin samoregulacija, jer mnogi Hedge fondovi recimo su bili ekspozitura investicionih banaka itd. Ustvari, uopste ne vidim razlog zasto bi se drzava uopste mesala u status i prava raznih finansijskih institucija. Dovoljno je pogledati samo kako je organizovan Bredford and Bingli u UK i shvatiti da ima tu dosta toga sto je i suvisno. Cinjenica je da prekomerna regulativa omogucuje i netransparentnonst, tj. zbog razlicitog statusa institucija koje su medjusobno povezane nije uvek jasno gde se nalazi rizik. Medjutim, ovo nije bila moja glavna poenta. Glavna poenta jeste da moraju da postoje zakoni i regulativa koji vaze za sve podjednako kao i u svakoj pravno drzavi sto je i osnova liberalizma, ali ne i vise od toga. Ponavljam, glavni problem vidim u Fed-u i uopste celom konceptu centralnih banaka koje se mesaju u trziste i koje omgucavaju drzavi/politicarima/bankarima da njime manipulisu kako im odgovara. Monopolska pozicija i stampanje para bez pokrica deluje kao droga na ceo sistem, a sada je narkoman dosao u situaciju gde je ponestalo droge, dilera nema na vidiku, pa glavni diler odlucuje da spasi narkomana jos jednim povecanjem doze koja bi mogla da bude i fatalna.
ako se finansijska institucija deklarise kao, recimo, penzioni fond- jasno je definisana aktiva u koju moze ulagati, u kojoj srazmeri, koji procenat investicija u inostranstvu je dozvoljen, etc. disclosure zahtevi bice veliki, postoje obaveze jasnog definisanja kroz prospekt i periodicne izvestaje za siroku investicionu javnost. ako se radi o investicionom fondu, zahtevi ce biti po svim ovim kriterijumima nesto drugaciji. ako se radi o hedge fund-ovima, ovi zahtevi gotovo da nece postojati, jer po zakonom definisanim pravilima u njih mogu ulagati iskljucivo sofisticirani investitori (sofisticirani being high net worth individuals), dok obracanje siroj (opstoj) investicionoj javnosti njima nije dozvoljeno. ako se radi o banci, njoj je jasno definisano koliko im koja aktivnost 'opterecuje' kapitalnu bazu i shodno nivou rizicnosti svojih investicija ona mora imati kapitalnu pokrivenost za te svoje aktivnosti. u sustini, za svaku vrstu finansijske institucije postoji odgovarajuca regulativa, ciji nivo konzervativnosti zavisi pre svega od toga koji tip klijenata targetira ta institucija (opsta ili sofisticirana investiciona javnost) i kolika je njena sposobnost kontaminacije celog finansijskog sistema u slucaju da stvari krenu kako ne treba. takav sistem pravila i jos bitnije njihov enforcement ne moze da bude proizvod iskljucivo samoregulacije (mada ne umanjujem znacaj samoregulacije kao takve, no ona ipak ima ogranicavajuci domet).
Ne sporim potrebu za regulacijom i pravnom drzavom, ali kao sto rekoh, sumnjam u efikasnost regulatora i enforcement pravila koja nemaju smisla na slobodnom trzistu. Primeri koje sam naveo u nemackom bankarskom sistemu to i potvrdjuju.
znaci, regulacija ne znaci slobodu banke da zavuce ruku u budzet kad je situacija losa, vec znaci set jasnih i transparentnih pravila koja su usmerena na to da se smanji mogucnost greske i da se, ukoliko se ona desi, minimiziraju tj. ogranice njeni negativni uticaji na ostatak sistema.
Naravno da ne. Dosta od postojecih pravila igre bi i same banke izmedju sebe zadrzale. Glavni problem je sto u praksi, kao sto vidimo, ipak postoji socijalizacija dugova, ali ne i profita.
poenta sistemskog rizika je u tome da nema bankrota neke banke, vec bankrot neke banke plus jos nekoliko banaka, plus jos prelivanje negativnih efekata na realnu ekonomiju kroz kreditnu kontrakciju. jedna banka ima daleko siri uticaj na svoje okruzenje nego sto to ima bilo koja proizvodna ili neka druga firma i, u krajnjoj liniji, to okruzenje zasluzuje i zastitu od eventualno neodgovornog ponasanja banaka. da je situacija takva da kad propadne banka, da se to zavrsi samo na propadanju te banke, ne bi bilo ni opravdanja da se ona spasava, niti bi bilo razloga da se njeno poslovanje strogo nadgleda. medjutim, posto to nije slucaj, taj sistemski rizik je ono zbog cega, ne samo da treba da postoji sistem striktne kontrole poslovanja banaka, vec i kad se steta jednom desi, centralne banke pribegavaju njihovom spasavanju. meni je u svakom slucaju isplativija preventiva (kroz nadzor), nego bailout kao naknadna pamet.
Jasno je sta znaci sistemski rizik. Medjutim, ja tvrdim da je taj rizik samo simptom urodjenog defekta sadasnjeg sistema. Postoji nekoliko nacina da se izbegne sistemski rizik bez centralne banke i potrebe za uskakanjem drzave. Sadasnji sigurnosni fondovi banaka su smesni i pored sve regulacije jer banke znaju da postoje igraci koji su za drzavu too big to fall, zar ne? Takodje, rezerve banaka su suvise niske, a o podeli na investicione banke i normalne poslovne banke da i ne govorim. Odakle je dosla uopste ta podela? Ispostavilo se da su se Goldman Sachs i Morgan samoregulisali, tj. veoma brzo su shvatili da su im potrebni depoziti i veca sigurnost. Edited by Anduril
Link to comment
slobodno i neregulisano trziste nije nikada postojalo, nece nikada ni postojati. cista teorija, a od teorije i nema neke vajde - samo kosa da opadne.
Gresis! Americki ustav bazira na toj slobodi i sve do kraja 19. veka ta sloboda je i nacinila od SAD jednu od najmocnijih drzava na svetu. Sve do gradjanskog rata uopste nije ni poslojala bilo kakva centralna banka, a sadasnji Fed sistem je uspostavljen tek 1913. Krajem 19. veka i pocetkom 20. je zatim poceo postepen udar na tu slobodu od strane politicara i sa njima povezanog krupnog kapitala, sto rezultira u manipulacijama trzista i poslovnim ciklusima. Edited by Anduril
Link to comment
offtopic.gifNa ta pitanja odgovore daje svakodnevna politicka i ekonomska aktivnost u demokratskim zemljama, unazad cca 100 godina. Hocu da kazem, ta nacelna pitanja se svakodnevno pojavljuju u raznim oblicima i na njih mnogi daju razlicite odgovore (u ovom ili onom obliku), 'as a matter of course'. Ne samo u momentima krize, ili tzv. krize (mi najbolje znamo da je kriza kako za koga). Znaci, ono sto je potrebno i nije saglasnost (o npr. pitanju regulacija vs deregulacija), vec dobri argumenti za svaku od suprotstavljenih strana... To jeste upravo i jedan od prilicno uspesnih primera "slobodnog trzista" (trzista ideja)....
mislio sam na kompatibilnost principa "jedan covek, jedan glas" (demokratija) i principa "jedan dolar, jedan glas" (trziste). to je pitanje koje zadnjih godina postavljaju malobrojni (npr. Chomski et al), jer je neoliberalni diskurs postavio premisu da su ta dva potpuno kompatibilni - "kraj istorije" je doveo do toga da se taj neoliberalni princip postao opste prihvacen. vidis, 19-vekovni ekonomski liberali su pokazivali visok stepen skepticizma prema demokratiji. jer su smatrali da bi sirotinja, ukoliko dobije pravo glasa, srusila sistem. oni su smatrali da je jedna od posledica "slobodnog trzista" i visok stepen drustvenog raslojavanja, i da je time sirotinja gubitnik sistema. pa ima interes da ga rusi. tako da su pravo glasa dobijali samo oni koji su placali poreze, aka dobitnici sistema.otud i pitanje, otkud kreditiranje kao socijalna mera? mozda zbog toga sto je socijala u SAD postala djavolja rabota, pa su pragmaticari na vlasti zeleli to da odrade ispod zita, da se Vlasi ne dosete?
Link to comment
Gresis! Americki ustav bazira na toj slobodi i sve do kraja 19. veka ta sloboda je i nacinila od SAD jednu od najmocnijih drzava na svetu. Sve do gradjanskog rata uopste nije ni poslojala bilo kakva centralna banka, a sadasnji Fed sistem je uspostavljen tek 1913. Krajem 19. veka i pocetkom 20. je zatim poceo postepen udar na tu slobodu od strane politicara i sa njima povezanog krupnog kapitala, sto rezultira u manipulacijama trzista i poslovnim ciklusima.
falsifikovanje istorije. npr. tokom 19-tog veka, USA je imala i odrzavala visok nivo protekcionizma za domacu industriju.* jedan od osnovnih razloga za gradjanski rat je bila zelja juznjackih drzava da se smanje tarife na uvoz. tim tarifama je obezbedjivana zastita za industriju u severnim drzavama, a juznjaci su zeleli da nize tarife kako bi mogli jeftinije da uvoze i da ostvaruju vece profite. kasnije je zvanicna istorija SAD pokusala da proda pricu da se radilo o plemenitoj borbi za oslobodjenje robova. mada je Linkoln tada otvoreno govorio rekao da to nije bio slucaj.centralna banka je uspostavljena kada se javila potreba za vecom stabilnoscu. (Austrijanci imaju obicaj da svesto im se ne svidi karakterisu kao nameran udar i zaveru protiv slobode. sto cesto nema veze sa realnoscu.)naime, tokom 19-tog veka je USA imala visoku inflaciju usred stalnog stampanja novca. to je tada bilo korisno. empirijska istrazivanja pokazuju da je za zemlju u razvoju korisna visoka inflacija, do 40%. ne iznad toga. a u 19-tom veku je SAD bila zemlja u razvoju. kako bilo, zemlja koja dostigne odredjeni visi nivo razvoja treba kontrolisanu inflaciju. niza inflacija i stabilnost su potrebni i drzavi i industrijalcima.edit: *tzv. infant protection. termin prvi rabio Aleksandar Hamilton. ekonomski istoricar Pol Bairoc je cak nazvao SAD, ?the mother country and bastion of modern protectionism?. sto je malo preterano, Ameri su samo preuzeli engleski model. to su radile manje-vise sve danasnje razvijene zemlje, u ovom ili onom obliku: USA, UK, FRA, KOR, JAP, GER... princip je napustan ako i samo ako bi drzava procenila da je odredjena grana industrije dovoljno ojacala da moze da se takmici u medjunarodnoj areni. Edited by Gandalf
Link to comment
sistemski rizik, ocigledna osobina celog finansijskog sistema, je razlog zasto poslovanje finansijskih institucija jeste i mora biti predmet regulacije i supervizije. recimo, propadanje fabrike cokolada bi nastetilo kome- njenim zaposlenima, poveriocima, akcionarima. nasuprot tome, propadanje jedne banke vuce za sobom ostale finansijske institucije (cijim propadanjem se povlace ostale), sto u domino efektu ostavlja posledice i na realni sektor. zato se ni u jednoj zemlji ne regulise ili supervizira industrija cokolade, ali svaka ima nadlezne institucije za finansijski sistem. kada je ta regulacija u nekim segmentima opustena, naravno da to radja motiv medju igracima da iskoriste tu cinjenicu. kada se u tome svi zanesu, onda sledi ovo sto gledamo. a ti eufemizmi za bailout, te da li je mnogo bailout ili samo malo bailout ili nije uopste bailout, mi je samo izbegavanje da se pravom recju nazove ono sto se sad desava. mislim, preferencijalne akcije...samo se previdja sitna okolnost da preferencijalni akcionari u slucaju bankrota i raspodele likvidacione mase idu iza isplate administratora, iza isplate zaposlenih, iza isplate SVIH poverioca (i junior, senior, secured, unsecured). ustvari, oni na red dolaze jedino ispred obicnih akcionara i isplacuju se jedino ako je posle prethodnog namirivanja svih ovih ispred ostalo ista novca. to mi ne deluje nista sustinski drugacije, niti uliva dodatnu sigurnost.a do promene biznis modela ne da ce doci, nego je vec doslo. jos pre dve nedelje morgan stanley i goldman sachs, kao jedine dve preostale ciste investicione banke, su podnele zahtev da se preregistruju u finansijske institucije koje mogu uzimati depozite (cime istovremeno postaju predmet detaljnije supervizije). znaci, cisto investiciono bankarstvo je prestalo da postoji. ovo je bitno jer investicione banke, po opisu svog posla, ne uzimaju depozite od klijenata (depoziti predstavljaju jeftin izvor finansiranja) vec novac nalaze na relativno skupljem i volatilnijem trzistu kapitala. jos u nedelji kad je lehman propadao i merrill bio kupljen od strane BoA, trziste je jasno stavljalo do znanja da biznis model cistog investicionog bankarstva trenutno nije pozeljan (CDS spread-ovi morgan stanley i goldman sachsa su otisli nebu pod oblake). to takodje znaci i da cemo u vremenu koje dolazi gledati malo vise old fashioned bankarstva, bez mnogo structured products. sve dok se ne ukaze nova prilika..a da ce se poreski obveznici jos koji put otvoriti za spasavanje banaka je jednostavna izvesnost, buduci da je systemic risk neodvojiv od bankarstva. koliko cesto i u kom obimu, rekla bih da je pitanje preventive (regulacije i supervizije).
To, verovatno, znaci i kraj hedge fondova, sa ili bez regulacije, ako se biznis model zaista menja.Prosto niti ce hedge fondovi moci da se zaduzuju kod bananka niti ce imati sa cime da trguju sa njima ako se strukturni proizvodi rasture. To za privatne investitore ionako nije steta jer sve studije pokazuju da je najveci depo prinosa hegde fondova ide na fees menadzera a da ulgaci ne dobiju vise od uloga u obicni investicioni fond.To, onda, znaci i zanimljivo restruktuiranje radne snage u finansijskom sektoru.
Link to comment
a da ce se poreski obveznici jos koji put otvoriti za spasavanje banaka je jednostavna izvesnost, buduci da je systemic risk neodvojiv od bankarstva. koliko cesto i u kom obimu, rekla bih da je pitanje preventive (regulacije i supervizije).
I monetarne politike.Bez obzira na svu superviziju i regulaciju ako je lova jeftina, naci ce se novi kanal gde ce biti upumpana i gde ce se stvoriti balon.
Link to comment
Nisam siguran da li je bankama potrebna bas takva regulacija. Ako banke znaju da su prepustene same sebi, ako znaju da nece nikakva drzava ili Fed da uskoci da bi ih spasila i ako znaju da uvek postoji rizik lancane reakcije ukoliko ne posluju transparentno i racionalno, onda ce se promeniti i njihovo ponasanje i doci ce do stvarne sistemske promene, tj. banke bi se samoregulisale sto bi bilo mnogo efektivnije.
Postoji jedan teorijski problem.Model agent/pricnicpal funkcionise drugacije kod banaka nego kod preduzeca.Naime, u interesu akcionara je, zbog ogranicene odgovornosti da preduzimaju velike rizike - ako uspeju super zarada, ako ne, ionako ne odgovarju celokupnim imovinom. Stoga kreditori moraju da imaju odredjenu kontorlu kako ne bi doslo do preraraspodele bogatstva od kreditora ka akcionarima.Kada postoje milioni usitnjeninh depozitara, koji ne mogu da imaju nikakvu kontrolu nad menadzmentmo zbog svoje usitnjenosti, tu kontrolu za njihov racun preuzima drzava. Takodje, dok je po prirodi stvari akcionar odgovoran za svoja ulaganja, ne moze se ocekivati isti nivo sofisticiranosti i odgovornosti za gradjane koji biraju gde ce da stave svoju stednju po principu, ko te sisa sto nisi gledao.Kod preduzeca, koji se finansiraju bankarskim kapitalom, banka ima jace mehanizme da tu kontrolu vrsi. Stoga nema potrebe da se drzava mesa.
Link to comment
poenta sistemskog rizika je u tome da nema bankrota neke banke, vec bankrot neke banke plus jos nekoliko banaka, plus jos prelivanje negativnih efekata na realnu ekonomiju kroz kreditnu kontrakciju. jedna banka ima daleko siri uticaj na svoje okruzenje nego sto to ima bilo koja proizvodna ili neka druga firma i, u krajnjoj liniji, to okruzenje zasluzuje i zastitu od eventualno neodgovornog ponasanja banaka. da je situacija takva da kad propadne banka, da se to zavrsi samo na propadanju te banke, ne bi bilo ni opravdanja da se ona spasava, niti bi bilo razloga da se njeno poslovanje strogo nadgleda. medjutim, posto to nije slucaj, taj sistemski rizik je ono zbog cega, ne samo da treba da postoji sistem striktne kontrole poslovanja banaka, vec i kad se steta jednom desi, centralne banke pribegavaju njihovom spasavanju. meni je u svakom slucaju isplativija preventiva (kroz nadzor), nego bailout kao naknadna pamet.
Problem, kao i kod svakog rizika, je sto je sistemski rizik nemoguce tacno izmeriti. Ako se sa strahom pretera, trade-off regulacija-trziste moze biti poremecen.Opet, nije svaka banka sistemska. Ako je tako, onda je problem u pravicnosti - zasto mala banka XY moze da propadne a velika ne? To vodi do toga da menadzment velike banke moze da preuzme veci rizk, a da bi se to sprecilo to vodi do dalje regulacije.Zastita od sistemskog rizika takodje moze biti prozivoljna.Regulacija mora da postoji, no odnos depozitari/akcionari mi se cini kao uverljiviji argument od sistemskog rizika (iako su te dve stvari delimicno povezane).
Link to comment

Join the conversation

You can post now and register later. If you have an account, sign in now to post with your account.

Guest
Reply to this topic...

×   Pasted as rich text.   Paste as plain text instead

  Only 75 emoji are allowed.

×   Your link has been automatically embedded.   Display as a link instead

×   Your previous content has been restored.   Clear editor

×   You cannot paste images directly. Upload or insert images from URL.

×
×
  • Create New...