Jump to content
IGNORED

metafilozofija


angern

Recommended Posts

Dobro, hajde, poshto vidim da ne mozhe drugachije, navedi mi jednog savremenog "metafizichara", tj. filozofa koji se proslavio delima iz te "grane filozofije". Bice ti lako ako je metafizika i dan danas "filozofska disciplina pored drugih disciplina".
Ti bi izgleda samo da se svađaš. Pročitaj ponovo moj post koji si citirao i probaj da u njemu nađeš tri prezimena. Sva trojica su slavni filozofi (makar među onima koji znaju nešto o filozofiji; činjenica je da filozofi uglavnom nemaju status selebritija) i sva trojica su pisali metafizičke knjige i radove.Quine 'On What There Is'; Lewis 'On the Plurality of Worlds', Kripke 'Naming and Necessity' su samo prvi naslovi koji mi padaju na pamet. Tu su i Wigginsova knjiga 'Sameness and Substance' i Mellorova 'Real Time' (I i II). Za brojne radove zgodno prikupljene na jednom mestu možeš da pogledaš ovaj companion, na primer. To bi uglavnom bila zgodna mesta da počneš da se informišeš o savremenim radovima iz oblasti metafizike.edit: sredio link. Edited by malkin
Link to comment
  • Replies 72
  • Created
  • Last Reply

Top Posters In This Topic

  • Schmeling

    24

  • malkin

    8

  • ockham

    8

  • cyberwor/L/d

    7

Dobro, hajde da ne budemo neozbiljni. Shta oni tachno uche iz te "metafizike"? Neki autor, neka knjiga, neshto? Mislim, ako izuchavaju Spinozu, to zaista jeste metafizika, no Spinoza teshko da nam je savremenik.
Meni je filosofija bila samo izborni predmet. Ali koliko se secam pominjao se Bob Adams a on je medju zivima.
Link to comment
Ti bi izgleda samo da se svađaš. Pročitaj ponovo moj post koji si citirao i probaj da u njemu nađeš tri prezimena. Sva trojica su slavni filozofi (makar među onima koji znaju nešto o filozofiji; činjenica je da filozofi uglavnom nemaju status selebritija) i sva trojica su pisali metafizičke knjige i radove.Quine 'On What There Is'; Lewis 'On the Plurality of Worlds', Kripke 'Naming and Necessity' su samo prvi naslovi koji mi padaju na pamet. Tu su i Wigginsova knjiga 'Sameness and Substance' i Mellorova 'Real Time' (I i II). Za brojne radove zgodno prikupljene na jednom mestu možeš da pogledaš ovaj companion, na primer. To bi uglavnom bila zgodna mesta da počneš da se informišeš o savremenim radovima iz oblasti metafizike.
Prvo, trojica koju si pomenuo nisu nikad napisali niti jedno delo iz grane filozofije koja bi se zvala "metafizika", u stvari ligicki empirizam je sve samo ne metafizika, u stvarijetm logicki empirizam i logicki pozitivizam su na skroz suprotnoj strani od metafizike. Morash znati da, ako neko pishe o metafizici, ne znachi da se on bavi metafizikom. Drugo, sva trojica su sve samo ne savremeni filozofi. Trece, moja teza je da metafizika ne postoji kao "grana filozofije", a tvoja da postoji, pa prema tome ispada da si ti duzhan da nas obavestish o savremenim autorima iz grane filozofije koja se zove "metafizika". Ja iskreno ne znam nijednog.
Link to comment
Prvo, trojica koju si pomenuo nisu nikad napisali niti jedno delo iz grane filozofije koja bi se zvala "metafizika",
ne, nego je tvoje znanje o metafizici zastalo negde u srednjem veku, kod andjela na vrhu igle i nepoznatih puteva gospodnjih Edited by mioba
Link to comment
Meni je filosofija bila samo izborni predmet. Ali koliko se secam pominjao se Bob Adams a on je medju zivima.
Bob Adams je "hriscanski filozof", znaci filozof tek u najshirem smislu te rechi. Problem je shto od 100 relevantnih zivih filozofa nijedan nije "metafizicar". Naravno da ce postojati tamo neko ko je anahron.
Link to comment
ne, nego je tvoje znanje o metafizici zastalo negde u srednjem veku, kod andjela na vrhu igle i nepoznatih puteva gospodnjih
Argument posle kog zaista nema mesta daljoj raspravi.
Link to comment
Prvo, trojica koju si pomenuo nisu nikad napisali niti jedno delo iz grane filozofije koja bi se zvala "metafizika", u stvari ligicki empirizam je sve samo ne metafizika, u stvarijetm logicki empirizam i logicki pozitivizam su na skroz suprotnoj strani od metafizike. Morash znati da, ako neko pishe o metafizici, ne znachi da se on bavi metafizikom. Drugo, sva trojica su sve samo ne savremeni filozofi. Trece, moja teza je da metafizika ne postoji kao "grana filozofije", a tvoja da postoji, pa prema tome ispada da si ti duzhan da nas obavestish o savremenim autorima iz grane filozofije koja se zove "metafizika". Ja iskreno ne znam nijednog.
Mislim da stvarno ne znaš baš mnogo o ovoj temi. Ne znam zašto onda tako uporno pokušavaš da se raspravljaš.Prvo, ako ovi ljudi nisu savremeni filozofi onda ne znam ko jeste:W.V.O. Quine 1908 - 2000David Lewis 1941 - 2001Saul Kripke 1940 - ?Drugo, oni nisu (bili) logički empiristi. Nijedan od njih. Ne znam odakle ti ta ideja. I treće, ja nisam nigde napisao da su oni pisali o metafizici, nego da su pisali dela upravo iz oblasti metafizike. Najdobronamernije moguće te savetujem da pogledaš makar neke od linkova koje sam ostavio. U njima se nalaze odgovori na pitanja koja mi uporno postavljaš: i ko su savremeni filozofi koji se bave metafizikom, kao i koja su to pitanja kojima se bave (makar pogledaj sadržaj onog companiona na koji sam te uputio).Za jedan kratak i dobar osvrt na Kvajnovu filozofiju namenjen upravo onima koji nemaju neki veći filozofski background preporučujem ovo. Edited by malkin
Link to comment
Bob Adams je "hriscanski filozof", znaci filozof tek u najshirem smislu te rechi. Problem je shto od 100 relevantnih zivih filozofa nijedan nije "metafizicar". Naravno da ce postojati tamo neko ko je anahron.
Na dobrom sam putu da pocnem da sumnjam u sebe samu :lol: Mozda se Bob Adams uopste nije ni bavio tj ne bavi religijom, moralom i metafizikom? Mora da sam pogresno naucila? :lol:
Link to comment
Problem je shto od 100 relevantnih zivih filozofa nijedan nije "metafizicar".
oces samo zive filozofe?robert stalnaker, bas van fraassen, donald davidson, patrick suppes, peter van inwagen, alvin plantinga, michel loux, john earman, david armstrong, peter achinsten, eric watkins, robert fogelin, ted sider, john collins, alan hajek, adam elga, tim maudlin, elliot sober, hector-neri castenada, hartry field, ernest sosa, gilbert harman, paul noordhof, wesley salmon, huw price, peter menzies, jonathan bennett, christopher hitchcock, ned hall, jonathan lowe, nancy cartwright, helen beebee, harold noonan, james van cleve, barry loewer, paul humphreys, david kaplan, hilary putnam, nathan salmon, stephen yablo, marc lange, william harper, ned block, david chalmers, jaakko hintikka, michael tooley, jeremy butterfield, franc jackson, daniel stoljar, edward zalta, marshall swain, robert admas, brian skyrms, paul teller, sidney shoemaker, l. a. paul, terry horgan, david papineau, igal kvart, jaegwon kim, paul horwich, brian ellis, ellary eells, peter gardenfors, valerie hardcastle, harry frankfurt, richard swinburne ne znam sta je kriterijum za ulazak medju 100 relevantnih i sta nekog cini "metaficiarem", ali evo, svi ovi se bave metafizikom i relevantni su
Link to comment
Mislim da stvarno ne znaš baš mnogo o ovoj temi. Ne znam zašto onda tako uporno pokušavaš da se raspravljaš.Prvo, ako ovi ljudi nisu savremeni filozofi onda ne znam ko jeste:W.V.O. Quine 1908 - 2000David Lewis 1941 - 2001Saul Kripke 1940 - ?Drugo, oni nisu (bili) logički empiristi. Nijedan od njih. Ne znam odakle ti ta ideja. I treće, ja nisam nigde napisao da su oni pisali o metafizici, nego da su pisali dela upravo iz oblasti metafizike. Najdobronamernije moguće te savetujem da pogledaš makar neke od linkova koje sam ostavio. U njima se nalaze odgovori na pitanja koja mi uporno postavljaš: i ko su savremeni filozofi koji se bave metafizikom, kao i koja su to pitanja kojima se bave (makar pogledaj sadržaj onog companiona na koji sam te uputio).Za jedan kratak i dobar osvrt na Kvajnovu filozofiju namenjen upravo onima koji nemaju neki veći filozofski background preporučujem ovo.
Prvo, o ovoj temi, uveravam te, znam mnogo vishe od tebe, shto je i ochigledno i iz samog pogleda na tezu koju ti zastupash (da je metafizika sastavni deo savremene filozofije). Drugo, ne raspravljam se s tobom, jer rasprava podrazumeva argumente. Ovo je vishe neko nadvikivanje (za shta je kriva tvoja sujeta i neobaveshtenost). Trece, niko od pomenutih filozofa nije pisao nikakva dela iz nikakve "metafizike". Uopshte, retki su filozofi u celokupnoj istoriji filozofije koji su svesno pisali dela iz "metafizike". Morash prvo imati pojma o analitickoj filozofiji, njenom cilju, ali i o samom pojmu metafizike, da bi uopshte govorio o tome. Analiticka filozofija se bavi metafizikom utoliko ukoliko hoce da je razori, demistifikuje, unishti, stavi van zakona. Cetvrto, ne postoje nikakvi relevantni savremeni filozofi koji pisu tekstove u oblasti koja se zove "metafizika", jer takva jednostavno ne postoji. Peto, idi na sajt filozofskog fakulteta u Beogradu, tamo imash spisak predmeta koji se izucavaju u okviru studija. Metafizike nema, niti je ikad bilo. To ce ti biti dobar start. Ako ne verujesh sajtu, idi do prvog filozofskog fakulteta u mestu blizu mesta u kojem zivis, pitaj bilo kog studenta prve godine, on ce ti rado objasniti da "metafizika" nije nikakva zasebna filozofska disciplina, a ako bude raspolozen, objasnice ti i zasto je to tako. I ne pokushavaj vishe da neznanje i sujetu sakrijesh iza preporuka tipa "postavio sam ti link, pogledaj" i sl. Prelazish granicu dobrog ukusa.
oces samo zive filozofe?robert stalnaker, bas van fraassen, donald davidson, patrick suppes, peter van inwagen, alvin plantinga, michel loux, john earman, david armstrong, peter achinsten, eric watkins, robert fogelin, ted sider, john collins, alan hajek, adam elga, tim maudlin, elliot sober, hector-neri castenada, hartry field, ernest sosa, gilbert harman, paul noordhof, wesley salmon, huw price, peter menzies, jonathan bennett, christopher hitchcock, ned hall, jonathan lowe, nancy cartwright, helen beebee, harold noonan, james van cleve, barry loewer, paul humphreys, david kaplan, hilary putnam, nathan salmon, stephen yablo, marc lange, william harper, ned block, david chalmers, jaakko hintikka, michael tooley, jeremy butterfield, franc jackson, daniel stoljar, edward zalta, marshall swain, robert admas, brian skyrms, paul teller, sidney shoemaker, l. a. paul, terry horgan, david papineau, igal kvart, jaegwon kim, paul horwich, brian ellis, ellary eells, peter gardenfors, valerie hardcastle, harry frankfurt, richard swinburne ne znam sta je kriterijum za ulazak medju 100 relevantnih i sta nekog cini "metaficiarem", ali evo, svi ovi se bave metafizikom i relevantni su
Ti mora da si nesto pomesao. Spisak koji si dao je uglavnom sastavljen (letimicno sam pregledao) od imena predstavnika anglosaksonske, tzv. "analiticke filozofije". Sama pomisao da su analiticki filozofi "metafizicari" je, naravno, urnebesno smesna. Mozda si mislio na njihov svojevrsni "revolt protiv metafizike", kako ga je srochio jedan od najpoznatijih analitickih filozofa, Alfred Ejer? Zaista je u pravu onaj ko kaze da su se oni u svojim istrazivanjima bavili metafizikom, no apsolutno je smesno tvrditi da ih to cini "metafizicarima", kako ovaj "strucnjak" odozgo hoce da kaze. Dakle, da odgovorim na tvoje pitanje: ako se neko problemski bavi metafizikom, i to iskljucivo kako bi kritikovao i razorio tle na kojem se razvija metafizika, teshko da ce ga iko zdravog razuma nazvati "metafizicarem". Analogno ovome: ako se neki hemicar bavi kritikom alhemije, treba li ga zato nazivati alhemicarem?
Link to comment
Na dobrom sam putu da pocnem da sumnjam u sebe samu :lol: Mozda se Bob Adams uopste nije ni bavio tj ne bavi religijom, moralom i metafizikom? Mora da sam pogresno naucila? :lol:
Ja stvarno ocekujem od tebe jasnocu u izrazavanju, poshto gajim 1 poshtovanje prema tebi. Ovo shto si rekla imalo bi smisla da sam ja negde rekao da se "Bob Adams ne bavi religijom, moralom i metafizikom". Ali buduci da nishta slicno nisam rekao, nema ni mnogo smisla odgovarati neizrechenom. Hajde da probamo ponovo, ako zaista imash neshto da kazhesh.
Link to comment
... jer su filozofija i metafizika jedna te ista stvar.
ne volem baš filozofiju, a gajim neskrivene simpatije prema metafiziku. daklem za mene, nisu ista stvar. ću padnem u depresiju ako ih neka vlada prizna kao iste.
Link to comment
Ti mora da si nesto pomesao. Spisak koji si dao je uglavnom sastavljen (letimicno sam pregledao) od imena predstavnika anglosaksonske, tzv. "analiticke filozofije". Sama pomisao da su analiticki filozofi "metafizicari" je, naravno, urnebesno smesna. Mozda si mislio na njihov svojevrsni "revolt protiv metafizike", kako ga je srochio jedan od najpoznatijih analitickih filozofa, Alfred Ejer? Zaista je u pravu onaj ko kaze da su se oni u svojim istrazivanjima bavili metafizikom, no apsolutno je smesno tvrditi da ih to cini "metafizicarima", kako ovaj "strucnjak" odozgo hoce da kaze.
ne nisam pomesao nista. taj spisak zaista cine predstavnici analiticke filozofije i jesu iz anglosaksonskih zemalja. e sad, napravi jedan experiment. izaberi nasumicno pet od njih, izgugluj ih i vidi na njihovim web stranam cime se bave. skoro kod svih ce biti epistemology, methaphsysics, logic...al ajd da zaobidjemo za sta oni smatraju cime se bave. dakle, nisam mislio na revolt protiv metafizike jer su poslednji koji su se time bavili bili logicki pozitivisti. a kad smo kod njih. pretpostavljam da znas sta je princip verifikacije. a trebalo bi da znas da je jedna od glavnih kritika principa verifikacije sto sam nije verifikabilan. tj kriticari beckog kruga su im prosto ukazali da se u borbi protiv metafizike sami koriste metafizikom. tako da dzaba ti tvoj "argumet" da filozofija od kanta pa na dalje pokusava prevazidje metafiziku. kritika metafizike je usmerena prevashodno na naucnu praksu i sticanje empirijskog znanja.ako ti ovaj reductio nije dovoljan, ajd dalje da argumetujemo. david lewis, koji nije ziv, pa mozda prema tvojim standardima nije savremen filozof al za sve ostale to jeste, napisao je nekoliko zanimljivih knjiga, pre svega counterfactuals i plurality of worlds. glavna teza u counterfactuals je nesto sto se sada naziva lewis-stalnaker semantika mogucih svetova i govori o istinitosnim uslovima protivcinjenicnih kondicionala preko odnosa slicnosti izmedju mogucih svetova. drugo, lewisova znacajna teza je hjumovska supervenijencija, koju iznosi i u counterfactuals i plurality of worlds, a tice se odnosa svojstava, odnosno da svet nije nista nego kontingentni konglomerat prostorno-vremenski lokalizovanih cinjenica.ako to nije metafizika, ne znam sta je. stavise ne znam nikoga ko bi porekao da je to metafizika, a da ima nesto vise od srednjoskog znanja iz filozofije. niko od tih ljudi koje sam nabrojao nemaju pretenziju da razori tle na kojem se razvija metafizika niti se bave problemski metafizikom. u domenu u kojem se bave metafizikom bave se uglavnom apriori strukturom sveta i svim sto je vezano za to.
Link to comment
ne nisam pomesao nista. taj spisak zaista cine predstavnici analiticke filozofije i jesu iz anglosaksonskih zemalja. e sad, napravi jedan experiment. izaberi nasumicno pet od njih, izgugluj ih i vidi na njihovim web stranam cime se bave. skoro kod svih ce biti epistemology, methaphsysics, logic...al ajd da zaobidjemo za sta oni smatraju cime se bave. dakle, nisam mislio na revolt protiv metafizike jer su poslednji koji su se time bavili bili logicki pozitivisti. a kad smo kod njih. pretpostavljam da znas sta je princip verifikacije. a trebalo bi da znas da je jedna od glavnih kritika principa verifikacije sto sam nije verifikabilan. tj kriticari beckog kruga su im prosto ukazali da se u borbi protiv metafizike sami koriste metafizikom. tako da dzaba ti tvoj "argumet" da filozofija od kanta pa na dalje pokusava prevazidje metafiziku. kritika metafizike je usmerena prevashodno na naucnu praksu i sticanje empirijskog znanja.ako ti ovaj reductio nije dovoljan, ajd dalje da argumetujemo. david lewis, koji nije ziv, pa mozda prema tvojim standardima nije savremen filozof al za sve ostale to jeste, napisao je nekoliko zanimljivih knjiga, pre svega counterfactuals i plurality of worlds. glavna teza u counterfactuals je nesto sto se sada naziva lewis-stalnaker semantika mogucih svetova i govori o istinitosnim uslovima protivcinjenicnih kondicionala preko odnosa slicnosti izmedju mogucih svetova. drugo, lewisova znacajna teza je hjumovska supervenijencija, koju iznosi i u counterfactuals i plurality of worlds, a tice se odnosa svojstava, odnosno da svet nije nista nego kontingentni konglomerat prostorno-vremenski lokalizovanih cinjenica.ako to nije metafizika, ne znam sta je. stavise ne znam nikoga ko bi porekao da je to metafizika, a da ima nesto vise od srednjoskog znanja iz filozofije. niko od tih ljudi koje sam nabrojao nemaju pretenziju da razori tle na kojem se razvija metafizika niti se bave problemski metafizikom. u domenu u kojem se bave metafizikom bave se uglavnom apriori strukturom sveta i svim sto je vezano za to.
Evo, poshto vidim da si poshteno zainteresovan za raspravu: cela analitichka filozofija je, u principu, beg od metafizike. Optuzbe da je neko i sam zapao u metafiziku (zagrizao vishe nego shto mozhe) ne znachi da je taj neko ko je to navodno uradio metafizicar. A pogotovo ne znaci, cak i da se njegova filozofija moze oceniti kao neshto shto je bogato metafizickim repovima, da je metafizika jedna "grana filozofije". Etika, estetika, ontologija, i sve ostale grane filozofije (uslovno recheno), su sve discipline koje su naucno zasnovane, i kojima se filozofi bave sasvim svesno i tendenciozno. Daleko bilo da neko nekog optuzi da u njegovim delima ima "zaostataka estetike" pa da se zbog toga ovaj proglasi esteticarem. Znaci, postoji grana filozofije (uslovno recheno) koja se zove estetika, i u okviru nje se svesno izucavaju neki problemi. Na drugoj strani, apsolutno ne postoji grana filozofije koja se zove "metafizika". Eto. Dakle, spor nije bio u tome postoji li danas neko tamo ko se bavi metafizikom (svet u stvari vrvi od onih koji se bave metafizikom, evo ti Radovan Karadzic), spor je bio u tome postoji li filozofska disciplina koja se naziva metafizika. A ona jednostavno ne postoji. U stvari, sami analiticki filozofi su, sa vrlo malo izuzetaka, sasvim jasni kad je rech o metafizici. Tako jedan od najvaznijih filozofa ovog usmerenja, A. Ejer, govori o recenicama koje imaju smisao (imaju proverljiv empirijski sadrzaj) i onima koje su "metafizicke", odnosno sadrze nesto sto nije empirijski proverljivo (on ih naziva i besmislenim). Kao shto se da zakljuciti iz ove odredbe, koja od Ejera vazi za veliku vecinu analitickih filozofa, posao filozofije je upravo da bezhi od metafizike, tj. da se bavi smislenim, nemetafizickim iskazima, a nikako (za ime boga, nikako) da se bavi bilo kakvom metafizikom, u bilo kom pogledu. E sad, postojanje kojekakvih hriscanskih i drugih "filozofa" koji se eksplicitno izjasnjavaju kao "metafizicari", to je vishe psiholoshki i socioloshki problem, nikako filozofski. Filozofija se odavno razgranicila od metafizike kao nekakve svoje discipline. Edited by Schmeling
Link to comment

Join the conversation

You can post now and register later. If you have an account, sign in now to post with your account.

Guest
Reply to this topic...

×   Pasted as rich text.   Paste as plain text instead

  Only 75 emoji are allowed.

×   Your link has been automatically embedded.   Display as a link instead

×   Your previous content has been restored.   Clear editor

×   You cannot paste images directly. Upload or insert images from URL.

×
×
  • Create New...