Jump to content
IGNORED

Nauka o snobizmu


Indy

Recommended Posts

Nauka o snobizmu, Brendan O'Neill (Spiked)Dzordz Monbiot, kolumnista Guardiana i prorok kraja sveta, prosao je metamorfozu kafkijanskih proporcija zadnjih godinaU neko doba, pre otprilike pet godina, on je otisao u krevet kao histericna osoba, a probudio se pronasavsi sebe oznacenim kao covek razuma, "branilac istine", ne manje, sa pohvalama na omotu svoje poslednje knjige da poseduje "opcinjavajuce poznavanje nauke" (doduse, u pitanju je bila samo Naomi Klajn, ali ipak).Njegova metamorfoza od zelenog prezritelja svega sto je moderno u coveka sa "opcinjavajucim poznavanjem nauke" otkriva dosta u vezi politike environmentalizma i o tome kako je onda dodala sjaj naucnih fakata postojecim predrasudama srednje klase u vezi moderne masovne kulure.Pre metamorfoze, kasnih 90-tih i pocetkom 2000-tih, Monbiot je napisao sulude trakte, u kojima je rekao da je letenje preko okeana vece zlo od zlostavljanja dece (eh?) i kako ce ljudsko otkrice letenja avionom izazvati katastrofu pored koje ce "genocid i etnicko ciscenje biti sporedni program u cirkusu ljudske patnje". U to doba, Montbiot je jednostavno bio histericni glasnogovornik smesnih predrasuda zgodnih za caskanje na partiju: tipa, vozaci automobila su sebicni; plodne porodice su opasne; supermarketi su zlo; zaposleni u gradovima su robovi, a mozda cak i mentalno bolesni. Uskocite u bilo koje povecerje u olistalim predgradjima Britanije i cucete ljude kako govore vrlo slicne stvari preko glavnog jela inspirisanog Najdzelom Loson.Ipak, posle metamorfoze, on se sada dozivljava ozbiljno (od strane nekih) kao "jedan od najbolje informisanih ljudi na planeti".Metamorfoza Montbiota otkriva mnogo. Pokazuje, u malom, kako su politika i nauka environmentalizma dodali novu, legitimisucu farbu, strahovima i predrasudama elite. Najupadljivija stvar u vezi napretka i napretka (i napretka) environmentalisticke etike je kako je odradila posao masine za odrzanje u zivotuprezira politicke i kulturne elite prema nacinu zivota nizih klasa, i kako je dodala naucnu glazuru namerama vlasti da upravljaju, kontrolisu i menjaju nasa ponasanja i ocekivanja.U nase postmoderno, permisivno, Opraizirano, ne-osudjujuce doba, postalo je tesko za elite da poloze zakon o tome sta je dobro i lose, ili da izazovu krivicu ili sramotu u zabludelim masama, ili da iznose ogoljene moralne sudove o naizgled bezdusnoj, pohlepnoj, populaciji. FlagellantsNuremburgChronic.jpgUmesto toga, nesto kao naucni fakti - "dokazi" o odvratnom uticaju indivudua na njihovu okolinu - postalo su glavni nacin kroz koji nas elite mrcvare i nadziru nase ponasanje.Polagano, neizbezno, instinktivno, navodno "cinjenicama-vodjena" politika environmentalizma se prosirila da bi popunila prazninu koja je ostala posle kolapsa tradicionalnog morala.Gdegod da se pogleda, dugotrajne nadmene predrasude dobijaju naucnu glazuru; staromodna mrznja prema ponasanju masa je zamenjena sa novim, fenomenalno pogodnim, naucnim faktima koji ocito pokazuju - na kompjuterskim tabelama i grafikonima, u najmanju ruku - kako je masovno ponasanje izmerljivo, neoborivo, neupitno - stetno. Na primer, odredjena sorta burzoaskih pisaca i mislilaca je uvek mrzela potrosacko drustvo i mase koje u tome ucestvuju. Oni su pricali o pacovskoj trci i o tome kako mase bez mozga jurcaju da kupe vise i vise stvari koje im ne trebaju.Danas je postavljena nova dijagoza, naucno dokazana bolest se pojavila da opise glupost masa pod imenom "afluenca". Ozbiljni pisci, istrazivaci i kreatori politike tvrde na osnovu godina prikupljanja podataka i studija koje lice na nauku da pacovska trka i trka za stvarima cini ljude mentalno bolesnima.Slicno tome, snobovi su uvek prezirali masovni turizam, sve te hiljade bezvrednika koji gaze po plazama ili nesrecnim stranim gradovima.Kada su britanski radnici prvi put poceli da odlaze na englesko primorje 1870-tih godina, zahvaljujuci izvesnom Tomasu Kuku, jedan ljutiti pisac je izjavio: "Od svih stetnih zivotinja, najstetnija je turista".Ova predrasuda, takodje, pretvorena je u nauku. Ideja da su masovni turisti stetni, sto znaci "stete zivim bicima i zdravlju", rehabilitovana je kroz nauku o environmentalizmu. Sad su turisti bukvalno oznaceni kao stetni posto isprdjuju smog i otrove iz svojih jeftinih letova.Na slican nacin, prezir srednje klase prema supermarketima i njihovim jeftinim i sarenim robama (stari Montbiot je pisao o tome kako supermarketi izbacuju male prodavnice iz biznisa) je danas izrazen kroz naucni termin, doduse vrlo sumnjive validnosti, pod imenom "prehrambene milje": to je distanca koju prehrambeni artikli predju i meri koliko efekta imaju na zivotnu sredinu pre nego sto dodju na police radnji.Ipak, kategorija "prehrambene milje" nije naucno tacna mera uticaja proizvodnje hrane na klimat; to je moralni sud o ispravnom i pogresnom nacinu proizvodnje i konzumiranja stvari. Stari snobizam o preterano plodnim porodicama, pogotovu u trecem svetu opsednutom seksom, dobio je novi zivot u zeleno-nastrojenom jeziku demografije i nauke o trosenju resursa.Cak i prezir prema ljubiteljima fudbala sada ima naucnu potporu. U proslosti se na njih gledalo kao na uskovitlanu, uznemirenu, potencijalno nasilnu masu.Sada, ozbiljni akademici i zeleni izvestaci pazljivo mere koliko fudbalski navijaci putuju, jedu i bacaju djubreta, i izracunali su da veliki fudbalski dogadjaj moze da ostavi "ekoloski otisak" 3000 puta veci od terena na Vembliju. Zahvaljujuci nauci environmentalizma, cak i jedan od najruznijih izraza britanskog snobizma - taj protiv radnih ljudi koji uzivaju u fudbalu - pretvoren je u nauku; numericki je dokazano da su ovi ljudi jednostavno - odvratni.A sta reci o nauci o promeni klime? Nema sumnje da postoje podaci koji pokazuju da se planeta jeste zagrejala i da je ljudski rod u tome mogao imati ulogu; ipak i ova nauka se, pogodno, metamorfizirala u politicku i moralnu kampanju da se spuste ljudski horizonti i tamo i ubuduce zadrze.Nazovite me cinikom, sumnjalom, cak i nevernikom ako zelite, ne marim; medjutim, kada naucno istrazivanje konstantno i taman pogodno, gotovo magicno, "dokazuje" da su ljudi odvratni i moraju da ugase svoje zelje i promene navike - taman ono sto je elitna kasta, od svestenika do politicara, pricala decenijama - e, tada postajem sumnjicav.Novo pretvaranje snobizma u nauku je dovijanje i zelja za cenzurom. Ono govori o eliti koja je izgubila svoj duh i volju da kaze sta je moralno ispravno, a sta ne, vec se umesto toga uporno krije iza sumnjivih "fakata" da bi opravdala svoje namere.I ako bilo ko te fakte dovede u pitanje, propao je nacisto. Kada se bilo ko usprostavi i kaze da je putovati dobro, da zelja za vise stvari treba da bude zadovoljena i da je ljudska domisljatost ta koja moze planetu uciniti i ucinice je boljim mestom, taj je otpisan kao anti-naucan, lazov, odricatelj, jeretik. E pa, ako je doslo do toga da se brani ljudska ambicija od napada od strane elite naoruzane grafikonima, to je rizik koji primam na sebe: neka jeres otpocne.---Brendan O'Neill je urednik britanskog internet magazina Spiked. Brought to you by Indy
Link to comment

Huh! Kapiram da je tekst poduzi, ali nije valjda da ga bas niko nije procitao. :DMislio sam da je zanimljivo i za stanovnike Srbije, kojima bi situacija u kojoj sacici nominalno levo nastrojene elite narod nije dovoljno dobar - trebalo da je nekako poznata.Ovde sam od vidjenih poslenika forumaske reci citao o gadjenju nad konzumerizmom, niskoj i ubitacnoj zelji za stvarima, ponorima masovne kulture (seca li se jos neko topika o Balasevicu)... pa, nemojte sad zakazati. To gadjenje levo-naginjuce elite nad 1 neosvescenom masom, zeljnom stvari, putovanja, fudbala, muzike neodobrene od ultraalternativnih autoriteta, i uopste masovne potrosnje, istina preovladjuje tamo. Ono cini srz opusa 2 ili 3 najcenjenija tamosnja forumska radnika, koje neki drze za mudrace. Medjutim, daleko od toga da je i ovde slicni elitizam bez zastupnika... Prema tome, javite se. Ne mora o environmentalizmu, ako bas necete.

Link to comment

OK. Nadam se da je ipak neko procitao & zgotivio tekst, u protivnom, dzabe sam prevodio. :DNe mogu da propustim priliku da jos 1 ne reklamiram veoma zabavni blog koji na meti ima "kulturni elitizam", pod sarky imenom: Stuff white people like. (Ne propustite maestralni tekst [stuff white people like:] Comparing People to Hitler).

Link to comment
U nase postmoderno, permisivno, Opraizirano, ne-osudjujuce doba, postalo je tesko za elite da poloze zakon o tome sta je dobro i lose, ili da izazovu krivicu ili sramotu u zabludelim masama, ili da iznose ogoljene moralne sudove o naizgled bezdusnoj, pohlepnoj, populaciji. Umesto toga, nesto kao naucni fakti - "dokazi" o odvratnom uticaju indivudua na njihovu okolinu - postalo su glavni nacin kroz koji nas elite mrcvare i nadziru nase ponasanje.Slicno tome, snobovi su uvek prezirali masovni turizam, sve te hiljade bezvrednika koji gaze po plazama ili nesrecnim stranim gradovima.Ova predrasuda, takodje, pretvorena je u nauku. Ideja da su masovni turisti stetni, sto znaci "stete zivim bicima i zdravlju", rehabilitovana je kroz nauku o environmentalizmu. Sad su turisti bukvalno oznaceni kao stetni posto isprdjuju smog i otrove iz svojih jeftinih letova.Na slican nacin, prezir srednje klase prema supermarketima i njihovim jeftinim i sarenim robama (stari Montbiot je pisao o tome kako supermarketi izbacuju male prodavnice iz biznisa) je danas izrazen kroz naucni termin, doduse vrlo sumnjive validnosti, pod imenom "prehrambene milje": to je distanca koju prehrambeni artikli predju i meri koliko efekta imaju na zivotnu sredinu pre nego sto dodju na police radnji.
Ma pročitali smo, nego niko neće da ti oponira, jer zna da ćeš u boljoj varijanti postaviti trotačke i uvrijeđeno se povući, u gorem ćeš ga još i ispsovati na pasja preskakala. :lol: Ovaj text je plitak i bez imalo samoreflexije autora. Ko je ta njegova elita? Financijska korporativna elita? Pa oni nisu nikakvi environmentalisti. Oni su snobovi kod kuće i u slobodnom vremenu, van kuće žive od masovne potrošnje. Znači nisu oni. Intelektualci, akademici? Taj društveni sloj nema više društvenog ugleda ni u 1 Francuskoj, ni u bivšim socijalističkim zemljama, a kamoli na anglosaxonskom Zapadu gdje ga nikad nije ni imao. NGO, aktivisti? Ti marginalci se tu i tamo mogu ufurati u ulogu proroka, ali to ih tim više usađuje na poziciju čudaka i alternativnih gurua tipa Dr Dabića. Općenito označenje "elita" je u textu korišteno pogrdno, to su lažne elite, s očito pogrešnim samorazumijevanjem i uticajem na svijet oko sebe. Kao jedini predstavnik prave elite preostaje autor članka. On je lažnim umišljenim snobovima objasnio ko su i kakvi su zapravo. šta on uopće tvrdi osim što im se izruguje? Dalje, ne znam kako je u Engleskoj i u Australiji što se tiče snabdijevanja namirnicama, ali ovdje svi kupujemo u hiper-marketima, niža, srednja i gornja klasa. Dobro, gornja moža pošalje slugu. U to ne ulazim. Da bi srednja klasa kao prezirala supermarkete i snabdijevala se u malim prodavnicama je za mene nova vijest. Koliko procenata maloprodaje u Australiji otpada na male prodavnice i u kakvoj je to srazmjeri s veličinom srednje klase? Kad idemo na odmor smeta nam gužva i buka. Ako imamo dovoljno novca da platimo atraktivnu destinaciju gdje nema paradajz-turista, nismo snobovi, već parajlije. Snobizam bez para možeš upražnjavati u lijepoj književnosti. U životnom stilu jedino ako se baciš na askezu. Empirijska podloga, tj. ovo čemu se autor ruga, "naučnost" porasta ekološke svijesti je odraz ličnog iskustva svakog od nas. Vidimo da nas je mnogo, nemamo mira, putujemo, trošimo i da, prljamo. Text je dakle loš i slab je osnov za diskusiju. Tebi bi bilo bolje da se uključiš tamo u diskusiju s guruima environmentalistiške emancipacije. Makar ćeš naći dobro formulirane argumente za osporavanje.
Link to comment
Ma pročitali smo, nego niko neće da ti oponira, jer zna da ćeš u boljoj varijanti postaviti trotačke i uvrijeđeno se povući, u gorem ćeš ga još i ispsovati na pasja preskakala. :lol:
Dakle, nevidjeno ste dosadni sa tim trotackama i pricom o mom psovanju. Ako je to sve sto ste vi primetili od mojeg pisanija po forumima, onda nista.I u tom slucaju zaista ne morate da se zamarate sa odgovaranjem, a ja necu sa citanjem.
Link to comment
Dakle, nevidjeno ste dosadni sa tim trotackama i pricom o mom psovanju. Ako je to sve sto ste vi primetili od mojeg pisanija po forumima, onda nista.I u tom slucaju zaista ne morate da se zamarate sa odgovaranjem, a ja necu sa citanjem.
Eto, odma si se uvatio. šta će biti slijedeće, ...? Rađe napiši šta misliš o textu, ili o lajfstajl snobizmu općenito? Kupuješ u supermarketima? Voziš SUV? Sortiraš smeće? Koliko trošiš vode i struje? Primjećuješ li ikakav problem s životnom okolinom i šta misliš da nam je činiti? Ja recimo trošim i prljam kao onaj zadnji neosviješteni egzemplar, pijem kolu, pušim, vozim veliki auto na benzin i to svakog dana, ne sortiram i ne recikliram, ali sam isuviše površan da bih mijenjanjem sebe mijenjao svijet. Opet nekad sam kao zabrinut, ali više onako kao akademski s novinama uz kafu, nego da bi me baš boljela glava.
Link to comment

Tekst je pitak i provokativan, i taman dovoljno neozbiljan da moze da prodje kao dobra kolumna.Necu ulaziti u polemiku sa tekstom, jer je naprosto rekao suvise toga da bi to bilo probitacno - ali cu dodati opservaciju u vezi sa podivljalim environmentalizmom koji ume da metastazira i u rasizam.Primer: brana Tri Klisure. Kini je potrebna elektricna energija. Kina brzo raste, moze se lako napraviti analogija izmedju danasnje Kine i Evrope u doba industrijske revolucije, kada su, u Velikoj Britaniji na primer, citave regije opustosene i pretvorene u rudne kopove kako bi ekonomija zemlje, kao celina, dobila zamajac. Pitoreskna velska sela postala su pakao suspendovanih ugljenih cestica i ranog umiranja da bi Imperija izrodila danasnje drustvo u kome se, uzivajuci u antiseptickom luksuzu koji se formirao tokom vekova eksploatacije prirodnih resursa, formirala srednja klasa koja nije ni svesna koliko je luksuz u kome se brcka kostao. Takva srednja klasa izrodila je aktiviste kao sto je Daglas Adams, autor "Vodica kroz galaksiju za autostopere", koji je u zbirci eseja "Losos sumnje", sa humanistickih i environmentalistickih pozicija, imao jedan maltene rasisticki ispad protiv Kineza koji se usudjuju da upropaste stanista nekakvih divljih ptica da bi sagradili svoju glupu branetinu. Nije pomenuo raseljavanja stotina hiljada ljudi, valjda su ptice i neverovatne prirodne lepote koje treba da sluze za fotoblogove nadahnutih bekpekera mnogo bitnije od nekih tamo Kinezam. Pri tome, Adamsu ni na pamet nije palo da je cilj Kineza racionalan i jedini moguci u njihovoj poziciji: Kinezi zele da zive dobro kao Englezi, i zato grade branu - oni zele da prosire Maovu doktrinu o "jednoj ciniji pirinca dnevno" kao apsolutnom ekonomskom minimumu na - tri obroka dnevno i grejanje tokom cele zime. Tako je, nesvesno naravno, Adams pokazao da se od environmentalizma moze stici do kolonijalnog rasizma u jednom lakom koraku.

Edited by vasudeva418
Link to comment
Cak i prezir prema ljubiteljima fudbala sada ima naucnu potporu. U proslosti se na njih gledalo kao na uskovitlanu, uznemirenu, potencijalno nasilnu masu.Sada, ozbiljni akademici i zeleni izvestaci pazljivo mere koliko fudbalski navijaci putuju, jedu i bacaju djubreta, i izracunali su da veliki fudbalski dogadjaj moze da ostavi "ekoloski otisak" 3000 puta veci od terena na Vembliju. Zahvaljujuci nauci environmentalizma, cak i jedan od najruznijih izraza britanskog snobizma - taj protiv radnih ljudi koji uzivaju u fudbalu - pretvoren je u nauku; numericki je dokazano da su ovi ljudi jednostavno - odvratni.
Čitao sam skoro jedan tekst 1 naše feministkinje o štetnom uticaju fudbal-turizma, jer stvara tražnju za prostitucijom. Prenosim deo:
...predviđa se pred svetsko prvenstvo u fudbalu (leto 2006.godine) da će 40 000 žena u prostituciji posetiti Nemačku, dolazeći navodno slobodno i spontano u potrazi za poslom. Sasvim spontano se takođe grade, valjda sami od sebe, i višespratni bordeli. Organizatori (organizatori čega, fudbalskog prvenstva? :huh: Jeste, Bekenbauer pravi proračun ponude i tražnje na tržištu seksa - prim p.d. ) očekuju da će tri miliona fidbalskih navijača želeti barem jednom da budu korisnici prostitucije, a tako velika potražnja sasvim opravdava strahovanja ženskih grupa da će veliki broj žena i dece biti trafikovan baš ovim povodom. Činjenica da država aminuje čitavu akciju pokazuje njenu nemoć da se suprotstavi krupnom kapitalu ( :blink: wtf - prim p.d.), ali i degeneraciju ideala socijalne države koja bi svojim građanima/kama trebalo da garantuje osnovna ljudska prava.
Dakle, nemojte ići na svetsko prvenstvo jer možete pasti u iskušenje da jebete moldavsko dete. A i ako to ne uradite, to nije bitno - ono što je važno jeste da ste deo mase koja to radi, barem jednom, po defaultu.
Link to comment

Iz ovog debilnog teksta proizilazi da ce svaka od ovih prostitutki imati najmanje 75 koitusa tokom prvenstva, i da ce usluge prostitutki traziti bas svi, deca zene i starci.

Link to comment
Iz ovog debilnog teksta proizilazi da ce svaka od ovih prostitutki imati najmanje 75 koitusa tokom prvenstva, i da ce usluge prostitutki traziti bas svi, deca zene i starci.
Od srca preporučujem čitanje celog teksta. Može se naći u knjizi koju je priredila Adriana Zaharijević - "Neko je rekao feminizam". Na FPN, u centru za ženske studije je možeš preuzeti, besplatno. Ima još gomila sličnih ispada. Dugo nisam pročitao text sa toliko paušalnih ocena o nekakvim istraživanjima, uz to bez navedene reference.Da stvar bude još gora, kritički prikaz te knjige napisao je, a ko bi drugi, Antoan Ruho. Toliko istrgnutog konteksta, i toliko promašenih kritika, uz neverovatnu sposobnost da ne primeti ono što zaista jeste podložno kritici, uspeo je samo jednom - u nekom prikazu ne znam koje knjige peščanika. Eto, to nam je elita.
Link to comment
imao jedan maltene rasisticki ispad protiv Kineza...Tako je, nesvesno naravno, Adams pokazao da se od environmentalizma moze stici do kolonijalnog rasizma u jednom lakom koraku.
dobro je l to skoro rasizam ili jeste kolonijalni rasizam?je l tebi etiketa rasista samo lepo zvuci ili mislis/tvrdis da je neko rasista zato sto nekoj etnickoj grupi, zapravo drzavi, al baska to, zamera nesto zbog odredjenog razloga? je l daglas adams rekao da kinezi ne treba da imaju elektricnu energiju i sve sto englezi imaju zato sto su kinezi il zato sto rade nesto sto on smatra pogresnim? vidis li razliku?
Nadam se da je ipak neko procitao & zgotivio tekst, u protivnom, dzabe sam prevodio.
procitao, i da parafraziram fodora, granny misli da se preteralo s mnogo toga, izmedju ostalog s environmentalizmom
Link to comment
je l daglas adams rekao da kinezi ne treba da imaju elektricnu energiju i sve sto englezi imaju zato sto su kinezi il zato sto rade nesto sto on smatra pogresnim? vidis li razliku?
Sama činjenica da D. Adams uzima sebi slobodu da presuđuje da li 1.200.000.000. ima ili nema pravo da bira šta će raditi sa svojim klisurama i staništima divljih ptica, pri čemu nije ni za sekundu stao da ponudi nekakvu alternativu, ma kakva ona bila, je ostatak kolonijalnog rasizma.
Link to comment

ne nuzno rasizma koliko kolonijalizma. mada, i to je preterana ocena. prosto, covek je skrenuo fokus sa ljudi na ptice. nije rekao niti pomislio da sa tim ljudima treba da se dogodi ne znam sta, vec je uzeo zdravo za gotovo da ljudi valjda imaju bolje mehanizme da suprotstave gdradnji te brane od nekakvih ptica.

Link to comment
Sama činjenica da D. Adams uzima sebi slobodu da presuđuje da li 1.200.000.000. ima ili nema pravo da bira šta će raditi sa svojim klisurama i staništima divljih ptica, pri čemu nije ni za sekundu stao da ponudi nekakvu alternativu, ma kakva ona bila, je ostatak kolonijalnog rasizma.
:( znaci ne vidis razliku. nebitno je da l ih ima 1,2 ili 5 milijardi ili 5 sveukupno. rasisticka tvrdnja mora da bude motivisana odredjenim stavom u vezi rase/etnicke grupe ili koga vec. zapravo zamagljujes sustinu i tog slucaja i environmentalistickih preterivanja s tvojom opservacijom. poenta enviromentalista je da te ptice i druga bica ne pripadju nikome i da niko nema pravo da ih ugrozava. sto je teza sama po sebi sporna. iz tvojeg spominjanja daglasa adamsa ne vidimo da on ima nesto protiv kineza jer su ovakvi il onakvi, mada saznajemo da je on autor vodica kroz galaksiju za autostopere.mogao si da nadjes i blize slucajeve, kao onomad kad su hteli da grade branu, da l, na tari, pa se bunise ekoloska udruzenja. il slucaj onog sto smara po danasu i njegove porodice bistrih potoka sto se protivise izgradnji puta kroz civilizacijom nepomucenu oazu, a koji bi doveo do rudnika (tako li bese?). je l bi i to bio rasizam? il kad nema uopste rasnih elemenata, mada sumnjam da ih ima i kod autora vodica kroz galaksiju za autostopere, da l je onda u redu da se radi ptica i zelenila sprecava ekonomski boljitak? kako opseriviramo te slucajeve?kad je rec o daglasu, mozda su u pitanju licemerje, dvostruki arsini i slicne nemani, ali porediti danasnji odnos prema ekologiji s odnosom u doba industrijske revolucije potpuno je promaseno jer se ekoloski problemi sada drugacije opserviraju nego tada. s razlogom.
Link to comment

Join the conversation

You can post now and register later. If you have an account, sign in now to post with your account.

Guest
Reply to this topic...

×   Pasted as rich text.   Paste as plain text instead

  Only 75 emoji are allowed.

×   Your link has been automatically embedded.   Display as a link instead

×   Your previous content has been restored.   Clear editor

×   You cannot paste images directly. Upload or insert images from URL.

×
×
  • Create New...