Jump to content
IGNORED

Stanje u zdravstvu(TM)


JozoMujica

Recommended Posts

On 18.8.2020. at 16:28, Tale said:

Ima i toga, ljudi dođu u posetu (dok je bilo dozvoljeno) i tek tako saznaju.

sad tek čitam ovu temu i ugledah ovo

 

ja sam tako saznala za smrt oca. došla u posetu

lekar se tad vadio da je eto, netom pre nego što sam ja došla, on umro

tada nije bilo mobilnih, moguće da je govorio istinu, ali je užasno iskustvo, svejedno

Link to comment

Jedan tekst iz 2018. o finansijama.

 

 

Hronične bolesti srpskog zdravstva

 

Quote

„Nova ekonomija" će tokom 2018. godine objavljivati seriju tekstova o funkcionisanju zdravstvenog sistema Srbije, u okviru EU projekta podrške medijskim slobodama. Istraživaćemo kako se raspolaže novcem koji građani uplaćuju na ime zdravstvene zaštite, kakav je kvalitet zdravstvenih usluga koje zauzvrat dobijaju, kako se Srbija u ovoj oblasti kotira u odnosu na razvijene evropske zemlje, a kako u odnosu na zemlje u okruženju i šta se može uraditi da se racionalnijom potrošnjom podigne nivo zdravstvene zaštite u interesu svih građana.

 

 

 

mart-2018-fb2.jpg

Edited by eumeswil
Link to comment
  • 3 weeks later...

Pre neki dan sam završio na urgentnom, i na izveštaju piše da uradim neka snimanja i da se ponovo javim kod istog dr. 

Da li to znači da idem ponovo u UC, ili u kliniku na kojoj radi pri KCS?, pretpostavljam da svi oni samo dežuraju u UC, povremeno. 

Edited by El Guapo
Link to comment

Doktori najčešće dežuraju u UC jednom, ili dva puta nedeljno. Ostatak radnog vremena su u svojim matičnim klinikama. Tako da na kontrolu ideš kod istog dr na Kliniku u kojoj  radi. 

Mislim da ti treba i uput.

Edited by Filozof manijak
nepismen
Link to comment
  • 3 weeks later...
Smenilo Braciku Trifunovića sa mesta načelnika opšte hirurgije VMA. Bio potpisnik onog apela pre koji mesec inače, ne znam koliko to ima veze. Lol.
 
pa ako je obichaj po ratovima da se smenjuje usred borbe :unsure:

sent from bubamoto

Link to comment
  • 2 months later...

Najebali smo kad nas ovi optimizuju™.

 

 

Kako do specijaliste u domu zdravlja
 

Quote

Mogućnost da pacijenti u domovima zdravlja obave više specijalističkih pregleda nego što je trenutno slučaj, odlazak izabranih lekara u kućne posete, veća uloga i odgovornost medicinskih sestara – neke su od ideja koje bi trebalo da postanu stvarnost nakon usvajanja Plan optimizacije mreže ustanova zdravstvene zaštite.

Prema nacrtu ovog dokumenta, o kome javne konsultacije traju do 22. februara, reforme će započeti integracijom zdravstvenih ustanova tako da u budućnosti umesto sadašnjih 313 postoji 117. Ovo spajanje između ostalog znači da bi studentske poliklinike bile pripojene domovima zdravlja (vidi okvir), kao i zavodi za medicinu rada.

Kako je rečeno na prezentaciji nacrta, jedan od osnovnih ciljeva jeste racionalizacija troškova, maksimalno korišćenje postojećih kapaciteta, te šansa da sistem odgovori na potrebe sve starijeg stanovništva.

Konkretnije, tvorci plana veruju da će na ovaj način biti spašene desetine hiljada života obolelih od recimo malignih bolesti s obzirom da je Srbija u neslavnom evropskom vrhu ako se posmatra odnos mortaliteta i incidencije raka.

Ono što se izdvaja kao najznačajnije iz plana za pacijente jeste da u domovima zdravlja ubuduće mogu da reše 85 odsto svih zdravstvenih problema. Umesto da se kod izabranog lekara ide po uput za specijalistički pregled, specijalisti bi trebalo da budu dostupni u domovima zdravlja i to tako što bi dolazili iz bolnica sa kojom se primarna zaštita integrisala.

S obzirom na trenutnu preopterećenost pojedinih specijalista, postavlja se pitanje hoće li ovakav plan biti moguće ostvariti i u praksi. Doktor Georgios Konstantinidis, predsednik Komore zdavstvenih ustanova, jedne od organizacija koja je konsultovana tokom izrade plana, kaže da Srbija ima ozbiljan manjak doktora i medicinskih sestara na 100.000 stanovnika u poređenju sa EU prosekom.

– Pored toga naši zdravstveni radnici, pre svega lekari su ljudi starijeg srednjeg doba (prosečna starost pedijatara je oko 55 godina). Moraće da se razmišlja o mnogo masovnijem školovanju specijalista, uz minimalan odliv u inostranstvo, kao i o ravnomernoj raspodeli specijalista među regionima, što ovaj plan i pokušava da reši. Opterećenost doktora specijalista se veoma razlikuje od mesta do mesta i od ustanove do ustanove, a novim planom preraspodela posla pokušava da se ujednači – navodi Konstantinidis. On dodaje da i pored toga što je neizvesno u kojoj meri će određeni delovi plana moći da zažive, sama činjenica da je ovaj dokument napravljen predstavlja pomak.

– Nama je ovakav plan kao strateški dokument koji određuje pravce daljeg razvoja zdravstva bio potreban pre najmanje 15 godina, i u tom kontekstu mislim da su učesnici u ovom projektu uradili važan posao. Ovo je prvi korak koji mora da se napravi jer što duže čekamo sa reorganizacijom to će taj posao biti bolniji i teži – ističe Konstantinidis.

Plan nove mreže trebalo bi da se ostvari kroz faze u narednih 15 godina a Dragoslav Popović, konsultant za javno zdravlje, kaže da je dat dug rok jer će jedna od najvećih izazova pored obezbeđivanje nedostajućeg kadra biti i stvaranje uslova da specijalisti ostanu u manjim mestima.

– Ostvarenje plana zahtevaće obezbeđivanje većeg broja pojedinih specijalista, promenu načina obrazovanja i angažovanja kadra, pre svih medicinskih sestara i tehničara, ali i njihovu ravnomernu raspodela po Srbiji, što otvara pitanje – na koji način će država uspeti da zadrži specijaliste u manjim mestima, van univerzitetskih centara, tako da oni mogu da ostvare i profesionalnu i akademsku karijeru – napominje Popović.

On ističe da ovo nije prvi put da se pokušava optimizacija mreže, ali da sada postoji i prilika da se ostvari jer vlada i ministarstvo imaju punu podršku u parlamentu.

– Svaka promena nosi sa sobom željene i neželjene efekte, i tek kada neka reforma zaživi u praksi mogu da se vide pozitivne strane kao i problematična mesta koja treba rešavati. Mreža zdravstvenih ustanova može da se promeni za nekoliko meseci, to nije posao koji zahteva značajna ulaganja, međutim sama reforma traje duži vremenski period – zaključuje Popović.

O projektu

Izradu Plana optimizacije vodilo je Ministarstvo zdravlja u saradnji sa Svetskom bankom, uz tehničku podršku stručnog tima međunarodnog konzorcijuma koji čine kompanije IBF (Belgija), Delta Haus (Hrvatska) i NALED (Srbija).

 

https://www.optimizacijazdravstva.rs/

Link to comment

imaju hrvati neshto slichno, to im jeste donelo neke promene koje su bile korisne za neke kategorije pacijenata, ali im se istovremeno generisalo masivno odjebavanje pacijenata za tercijarne usluge, koji su zbog toga trpeli prilichna kashnjenja i posledichne shtete (npr zena ima hronichno stanje i potrebna joj je intervencija i ne moze da je dobije godinama, onda se onesvesti u novom sadu na drushtvenom dogadjaju i dobije u kamenici snimak sa svake mashine koja je radila u tom trenutku, vrati se kuci, tamo joj kazu pobogu gospodjo ko vam je ovo radio, a onda u prvi utorak i telefonski poziv za hitnu intervenciju). npr patronaza im je drastichno popravljena za neke kategorije, sela su im tu i tamo popravljena sa nekim putujucim sluzbama (ona sela koja su nekad imala crkvu prodavnicu veterinara ambulantu za ljude i poshtu, a sad imaju samo crkvu) i josh neke stvari, ali zdravstveni sistem im nije drastichno popravljen u smislu opshte dostpunosti, plus su imali seriju skandala i prevara sa dopunskim osiguranjem (npr razboli se chovek na kancer, ali mu odbiju osiguranje, jer nisu ochekivali, pa im je mnogo skupo da finansiraju :isuse: )

 

ali, kod hrvata ne vladaju radikali, za koje mogu da dam delove tela da merache lokacije domova zdravlja, kao i sve drugo drzavno/narodno shto je na zgodnom mestu, a ne uteruje im pare u privatne dzepove.

 

a i kad vidim naled... samo fali g17+ :dry:

Edited by gospa buba
  • +1 1
Link to comment

Ovo su ordinarne gluposti koje neće doneti nikakvo dobro - pošto su adresirani manji problemi u zdravstvenom sistemu. Da sam zloban ko što jesam rekao bih da se ovde priprema prostor za upliv privatnog zdravstvenog sistema. 

Glavni problemi našeg zdravstva su obogaljena primarna zdravstvena zaštita, nepostojanje protokola za bilo šta i očajan raspored specijalizovanog dela zdravstvenih radnika. 

Ti problemi mogu da se reše samo korenitom promenom zdravstvenog sistema koju će ova nesposobna marva odraditi na sveti nikad. 

Link to comment

Nije uvek loše uplivavavanje privatluka u zdravstveni sistem, samo što je ovo Srbija i jbg, nemamo mi kapaciteta da ga odradimo kako valja. Ruku na srce, nismo ga imali ni pre 10 ni 20 godina, nego će kao i sve, kad se totalno raspadne, zakrpiti jeftinim selotejpom i proglasiti pobedu.

Link to comment
  • 4 weeks later...

Jutros me sin doziva iz sobe, kroz plač mi objašnjava da ga jako boli desna strana vrata. Vidim da leži na leđima, noge su mu savijene u kolenima, glava okrenuta na levu stranu.

Polako ga smirujem i pokušavam da utvrdim šta je. Lagano mu izvlačim jastuk ispod glave i konstatujem da mu je bol na ivici vrištanja.

Zovem 194, prebacuju me na pedijatriju. Doktorka mi daje savet da mu dam 400mg Brufena (ima 10 godina i oko 32 kg) i 2mg Bensedina. Kažem joj da nemam Bensedin, odgovara mi da apoteke rade i da idem da kupim (tako, bez recepta), da mu dam to i da joj se javim za 1h.

Dao sam mu Brufen, matori se snašao za 1,5mg Bromazepama u komšiluku. Posle promišljanja dao sam mu i to.

1h kasnije se stanje ne popravlja, zovem 194 ponovo i tražim da dođu. Doktorka mi kaže da ne mogu da dođu već da ga odvedem kod lekara na snimanje (?!). Ponavljam joj da vrišti od bola na bilo kakav pokret i da mi je nemoguće da ga odvedem, da mi je potrebno da dođu i da ga pregledaju i obezbole ako je potrebno da ga i na leđima nosim gde treba. Doktorka menja glas, pita me da li sam svestan kakva je situacija i da nema slobodnih ekipa. Odgovaram joj da radim u pogrebnom preduzeću, da mi supruga radi u bolnici i da sam bolno svestan situacije koju pominje.  Na to mi drhtavim glasom ponavlja da nema ekipa koje mogu da dođu.

Pitam je smireno šta je to što ja mogu dalje da uradim, da li može da mi kaže koja privatna klinika ima pedijatre i ekipu koja može da dođe i pomogne. Dala mi je savet da mu dam još 200mg Brufena i da joj se javim za 1h.

Popio je još tih 200mg (na suvo), vidim da Bromazepam počinje da deluje i da ga hvata san.

Brzo razmišljam, zovem njegovog dečijeg lekara koji ga je vodio od rođenja do škole. On kaže da može da dođe nešto kasnije ukoliko se ništa ne promeni u međuvremenu.

Dečak je zaspao, sedim pored njega i čekam da se probudi i da mu bude bolje.

20ak minuta kasnije se budi, pokreti glave su mu malo slobodniji. Dajem mu da jede, uspevam da ga pridignem: uočavamo da je bol blaži i da je došao trenutak da što pre krenemo u DZ.

Doktorka konstatuje Torticollis, šalje nas kod fizijatra.

Fizijatar kaže da mora na "struju i lampu", da ga dovodimo narednih par dana. Kaže i da su primetili da se javlja taj grč kod dece ali da ne znaju tačno zašto. Za 3 dana prolazi sa terapijom, za 5 bez.

Dobili gel i savet da grejemo bolnu oblast.

 

194 više nisam zvao.

  • +1 6
  • Tužno 1
Link to comment

Dobro je sada, ima još uvek samo blago ograničen pokret glavom ali i to će proći nakon terapija kod fizijatra.

Najgore je bilo dok se nije znalo šta je a pomoć ne može da dođe. Paklenih 2 sata.

  • +1 6
Link to comment

IMG-67bd10bab345ee13a15d170b083a02a4-V.thumb.jpg.014e0816b0fa4d1e0393ea22631340bf.jpg

 

Raspored dežurstava za infarkte u području Beograda do Novog Sada i Kragujevca, koji su sledeći stemi centri je u prvoj koloni. Druga kolona je dežurstvo ekipa iz u koloni navedenih centara u Bataji. 

 

Dežurna ekipa za stemi u matičnoj kući je 2 interventna kardiologa(nekad 1 radiolog i 1 kardiolog), tri instrumentarke i tri rtg tehničara, 24 sata.

 

Dežurna ekipa u Bataji je 2 lekara, 2 sestre i jedan tehničar, 24 sata.

 

U jednom preduzeću od navedenih, redovan radni dan tri angiosale je pokriven sa 5-7 tehničara, 6-8 sestara i slično toliko lekara. Na spisku zaposlenih je 12 rtg tehničara i 15ak sestara.

 

Za stanje u zdravstvu se valja zapitati kojom alhemijom napraviti raspored rada.

 

Edit

Bonus zajebancija, zapadnosrpski nazivi mjeseca

 

 

Edited by desboj
  • Tužno 1
Link to comment

Join the conversation

You can post now and register later. If you have an account, sign in now to post with your account.

Guest
Reply to this topic...

×   Pasted as rich text.   Paste as plain text instead

  Only 75 emoji are allowed.

×   Your link has been automatically embedded.   Display as a link instead

×   Your previous content has been restored.   Clear editor

×   You cannot paste images directly. Upload or insert images from URL.

×
×
  • Create New...