Jump to content
IGNORED

Stambeni krediti


pacey defender

Recommended Posts

Zasto bi zabranila kredite u svajcarcima, a ostavila kredite u evrima? Valutni rizik postoji u oba slucaja.

 

Problem nije u kreditima u svajcarcima, nego u bankama koje su nezakonito podigle kamate. Drzava u ovom slucaju ne treba da uradi nista vise od onoga sto mora - natera banke da vrate ukradene pare sa zateznom kamatom, a valutni rizik treba da snose kupci.

Pricamo o dva razlicita slucaja koja ne mora da su povezana.

Dizanje kamatne stope je dzukacki, nbs je reagovala i sa time se prestalo i retroaktivno ce se verovatno primeniti na vecinu kredita.

 

Sa svajcarcima je problem sto se unapred znalo kako ce se ta prica zavrsiti i upucenijima je bilo jasno o kakvoj klopki se radi, sto se jasno vidi iz preporuka. Sa druge strane, postojala je debata o tome da li da se dozvole krediti u chf i posle dosta lobiranja banke su dobile svoj toksicni proizvod. Recimo preko Parivodica se guralo da drzava obezbedjuje takve kredite, da bi taj isti Parivodic onda savetao ljude da se sjebu, dobro znajuci o cemu se tu radi. Naravno Parivodic je kao nagradu dobio lifetime membership u upravnim odborim banaka.

Dakle, ako se znalo da ce biti lose za gradjane zasto drzava nije reagovala? Pa zbog kesa koji je dobio deo drzavnih sluzbenika.

 

A iskreno iritira ta vasa prica "ovce su same krive za sisanje", pogotovo u situaciji kada ljudima propadaju zivoti zbog podvale sa ocekivanim ishodom i korumpirane drzave, pa tek onda njihove licne gluposti.

 

Ono sto ja ne razumem ovde je cemu to odbijanje da se pomogne ljudima koji su zajebani, a i zajebali su se. Ipak ovo nije zepterovo posudje, vec ozbiljan novac koji moze otbiljno da sjebeva porodice. I drzava u takvim situacijama treba da reaguje, ako vec ima mandat zastite gradjana od neeticnih poslovnih praksi.

Edited by Ravanelli
Link to comment

I drzava u takvim situacijama treba da reaguje, ako vec ima mandat zastite gradjana od neeticnih poslovnih praksi.

Ne treba i nece. Sud je medijator u sporu izmedju dve strane i to je to.

Link to comment

država ima obavezu da štiti građane od neetičnih poslovnih praksi. imaš npr zakon o zaštiti potrošača. a ovaj toksičan proizvod se mogao sprečiti da je država preventivno reagovala i da se ovakav proizvod ne odobri, ali su imali dobar lobi. iz okruženja imamo primere država koju retroaktivno zaštitile ljude.

 

ono o čemu možemo da diskutujemo je da li je to neetično što su uradile banke. ja kažem da jeste, a opet imamo primere iz okruženja gde su države reagovale kao da je to što je urađeno bilo štetno po ljude.

Edited by Ravanelli
Link to comment

Pricamo o dva razlicita slucaja koja ne mora da su povezana.

Dizanje kamatne stope je dzukacki, nbs je reagovala i sa time se prestalo i retroaktivno ce se verovatno primeniti na vecinu kredita.

 

Sa svajcarcima je problem sto se unapred znalo kako ce se ta prica zavrsiti i upucenijima je bilo jasno o kakvoj klopki se radi, sto se jasno vidi iz preporuka. Sa druge strane, postojala je debata o tome da li da se dozvole krediti u chf i posle dosta lobiranja banke su dobile svoj toksicni proizvod. Recimo preko Parivodica se guralo da drzava obezbedjuje takve kredite, da bi taj isti Parivodic onda savetao ljude da se sjebu, dobro znajuci o cemu se tu radi. Naravno Parivodic je kao nagradu dobio lifetime membership u upravnim odborim banaka.

Dakle, ako se znalo da ce biti lose za gradjane zasto drzava nije reagovala? Pa zbog kesa koji je dobio deo drzavnih sluzbenika.

 

A iskreno iritira ta vasa prica "ovce su same krive za sisanje", pogotovo u situaciji kada ljudima propadaju zivoti zbog podvale sa ocekivanim ishodom i korumpirane drzave, pa tek onda njihove licne gluposti.

 

Ono sto ja ne razumem ovde je cemu to odbijanje da se pomogne ljudima koji su zajebani, a i zajebali su se. Ipak ovo nije zepterovo posudje, vec ozbiljan novac koji moze otbiljno da sjebeva porodice. I drzava u takvim situacijama treba da reaguje, ako vec ima mandat zastite gradjana od neeticnih poslovnih praksi.

Baš su toliki ljudi uzeli kredite u chf jer ih je savetovao Milan Fakin Parivodić. Uzeli su iz a) neznanja, neinformisanosti b) potrebe, jer su u chf mogli da se više zaduže a to je više kvadrata=dečija soba... c) pohlepe = niža kamatna stopa.  Pričamo striktno o porastu švajcarca, promene kamatne stope ne treba ni komentarisati. Dakle, problem je u porastu chfa? Odmah sledi pitanje gde je granica? 5 posto, 20 posto, 50 posto? Šta treba da kažu svi oni koji su uzeli kredite indeksirane u evrima? Svi smo znali da evro može samo da raste u odnosu na dinar, nije to neka nauka. Treba li i njima izaći u susret ako sutra evro ripi na 200?

Link to comment

država ima obavezu da štiti građane od neetičnih poslovnih praksi. imaš npr zakon o zaštiti potrošača. a ovaj toksičan proizvod se mogao sprečiti da je država preventivno reagovala i da se ovakav proizvod ne odobri, ali su imali dobar lobi. iz okruženja imamo primere država koju retroaktivno zaštitile ljude.

 

ono o čemu možemo da diskutujemo je da li je to neetično što su uradile banke. ja kažem da jeste, a opet imamo primere iz okruženja gde su države reagovale kao da je to što je urađeno bilo štetno po ljude.

Pa to ti kazem, svi ste potpuno uvereni da je prekrsen ne jedan nego vise zakona. Prilicno jednostavna i cista situacija. Sigurno dobijaju na sudu. Edited by djeneralche
Link to comment

država ima obavezu da štiti građane od neetičnih poslovnih praksi. imaš npr zakon o zaštiti potrošača. a ovaj toksičan proizvod se mogao sprečiti da je država preventivno reagovala i da se ovakav proizvod ne odobri, ali su imali dobar lobi. iz okruženja imamo primere država koju retroaktivno zaštitile ljude.

 

ono o čemu možemo da diskutujemo je da li je to neetično što su uradile banke. ja kažem da jeste, a opet imamo primere iz okruženja gde su države reagovale kao da je to što je urađeno bilo štetno po ljude.

 

zakon o zaštiti potrošača se uglavnom odnosi na skrivanje informacija, cene i slično. u ovom slučaju banka ništa ne skriva, jer niko ne može sa 100% sigurnošću reći da će chf da poludi. ima smisla zaštiti građane, ali onda sve sa valutnom klauzulom mora da se zabrani. i firme međusobno koriste deviznu klauzulu, da li i to treba zabraniti ?

 

nekako bi idealno bilo da stručnjaci kroz medije i neke državne institucije pokušaju da objasne rizike, a da je opet na pojedincu da izabere. verovatno ima i onih koji su dobro prošli uzimajući chf kredit.

 

a tu je i vathrino objašnjenje, koji kaže da se banka držala dogovora, sam skok chf ne bi bio poseban problem. što bi se onda zabranjivao takav kredit ?

 

ono što je van rasprave, ali znajući forum ipak ću napisati, treba nekako banke debelo kazniti za to samoinicijativno povećanje kamata, nepoštovanje libora i ostala sranja

Edited by Lezilebovich
Link to comment

ono što je van rasprave, ali znajući forum ipak ću napisati, treba nekako banke debelo kazniti za to samoinicijativno povećanje kamata, nepoštovanje libora i ostala sranja

 

Наравно да треба јер су скотови покушали да украду око 100 милиона евра од грађана флагрантним кршењем закона.

Значи не ради се о неким дискутабилним финтама типа "2% трошкови обраде кредита", него у тренутку кад либор падне за 2%, они одлуче да повећају неки леви коефицијент за 2% како би вратили каматну стопу на 5%.

Link to comment

Baš su toliki ljudi uzeli kredite u chf jer ih je savetovao Milan Fakin Parivodić. Uzeli su iz a) neznanja, neinformisanosti b) potrebe, jer su u chf mogli da se više zaduže a to je više kvadrata=dečija soba... c) pohlepe = niža kamatna stopa.  Pričamo striktno o porastu švajcarca, promene kamatne stope ne treba ni komentarisati. Dakle, problem je u porastu chfa? Odmah sledi pitanje gde je granica? 5 posto, 20 posto, 50 posto? Šta treba da kažu svi oni koji su uzeli kredite indeksirane u evrima? Svi smo znali da evro može samo da raste u odnosu na dinar, nije to neka nauka. Treba li i njima izaći u susret ako sutra evro ripi na 200?

 

Ја сам узео кредит пре 10 година, али на свега 12 година. Због тога ме није толико погодила пљачка од стране банке, али ипак довољно да ју је вештак проценио на 5 хиљада. У мом случају је кредит у швајцарцима био испод 10% повољнији од оног у еврима. Они који су узимали кредит на дужи период су имали још повољнији кредит у односу на евре, међутим они су касније далеко више погођени.

 

Али опет да се вратимо на либор који је тренутно у минусу за швајцарце. Шта то значи, ево на практичном примеру:

- неко је узео кредит пре 10 година, индексиран у ЦХФ, са периодом отплате од 25 година, каматна стопа 5%.

Због пада либора на -0,8, та каматна стопа би данас била свега 2%, и његова рата би пала за неких 16%, чиме се донекле покрива скок швајцарца за 35%.

Ако је неко узео на краћи период, разлика је наравно мања.

 

Оно што се десило да је 2008. либор за ЦХФ се јако брзо стрмопиздио за 2%, што су банке одлучиле да покрију тиме што ће самоиницијативно да повећају стопу за исти износ. То се није приметило у прво време, али кад је почео да скаче швајцарац је било приметно.

Због тих скокова каматне стопе је и главница постала већа, тако да доста грађана плаћа нешто већу рату у цхф.

 

Овде не говоримо о некој имагинарној граници 20, 30, 50 одсто скока швајцарца, већ просто о томе да су банке незаконито покрале грађане за велик износ. Цео овај проблем би био далеко мање видљив да је поступано по закону.

Link to comment

Meni je i dalje neverovatna mogućnost povećanja glavnice, i ne mogu da verujem da neko pri zdravoj svesti može da je povećava. Kakve glavnica ima veze sa kamatnom stopom i njenim povećanjem, ako može neko da mi objasni?

Edited by zgembo
Link to comment

Baš su toliki ljudi uzeli kredite u chf jer ih je savetovao Milan Fakin Parivodić. Uzeli su iz a) neznanja, neinformisanosti b) potrebe, jer su u chf mogli da se više zaduže a to je više kvadrata=dečija soba... c) pohlepe = niža kamatna stopa.  Pričamo striktno o porastu švajcarca, promene kamatne stope ne treba ni komentarisati. Dakle, problem je u porastu chfa? Odmah sledi pitanje gde je granica? 5 posto, 20 posto, 50 posto? Šta treba da kažu svi oni koji su uzeli kredite indeksirane u evrima? Svi smo znali da evro može samo da raste u odnosu na dinar, nije to neka nauka. Treba li i njima izaći u susret ako sutra evro ripi na 200?

parivodić sam prvo spomenuo kao čoveka koji je nabavio potrebna odobrenja za te kredite. nisam rekao da su krediti uzimani zbog njega. i rekao sam da je tu ima ulogu imalo i neznanje. odobrenja koja je parivodić obezbedio uključuje i ono da nacionalna korporacija treba da obezbeđuje te kredite. kasnije je nagrađen je sa upravnim odborima od strane banaka. ja ipak smatram da je dosta velika stvar kada vd ministra za finansije savetuje uzimanje kredite za koje cela stručna javnost zna da su toksični. verujem da je to moglo da ohrabri neke u uzimanju tih kredita, ali opet ne kao primaran razlog uzimanja tih kredita. ovo tvoje su dobri i osnovni razlozi zašto je neko uzeo takve kredite, ali ne mislim da ih treba jebati zbog toga jer su uleteli u ovu prevaru sa krajem koji je bio dobro poznat onima koji su kreirali ovakav proizvod. 

 

što se tiče evra - cela ekonomija ti je vezana za evro, toliko da smo sada i počeli da u ugovore o radu stavljamo cifre izražene u evrima. skoro sve što misliš da proceniš/uložiš/kupiš ti je indeksirano u evrima. dakle nije isti rizik. chf je iščupan samo jer se znalo da je na minimumu, zato su i dali tako niske kamate - da navuku ljude.

 

ako pogledamo praksu iz inostranstva, reklo bi se da su neke države registrovale chf kredite kao prevaru i onda su reagovale.

 

po meni se svodi na to da se unapred znalo kako će se ova priča završiti i da je proizvod kreiran sa namerom da odere ljude, pa time i država treba da reaguje da zaštiti te ljude koji su se zajebali.

Edited by Ravanelli
Link to comment

Meni je i dalje neverovatna mogućnost povećanja glavnice, i ne mogu da verujem da neko pri zdravoj svesti može da je povećava. Kakve glavnica ima veze sa kamatnom stopom i njenim povećanjem, ako može neko da mi objasni?

Gde si video ovo za povecanje glavnice?
Link to comment

Glavnica se ne povećava, naravno, osim ako je računaš u evrima a ne švajcarcima. Što se povećanja kamatne stope tiče, banke su do 2011. godine u skoro svim ugovorima o kreditu navodile nešto tipa "banka, shodno svojoj poslovnoj politici, može izmeniti visinu kamatne stope". Onda je decembra 2011. godine donet Zakon o zaštiti korisnika finansisjkih usluga koji je zabranio bankama povećanje neodredivog dela kamatne stope (marže). Odredivi deo kamatne stope su Libor, Euribor, Belibor na čiju promenu banka ne može da utiče.

 

Međutim, 2011. godine nije rešeno pitanje povraćaja novca ljudima kojima su banke neosnovano podizale kamatu. Onda su prošle godine u martu donete izmene istog zakona i podzakonski akti i bankama je naloženo da isplate tu razliku ljudma i one su to bile u obavezi da učine, ne u kešu već kroz prevremenu otplatu kredita. Dakle glavnica duga je umanjena tačno onoliko koliko su banke naplatile korisnicima kredita neosnovano povećanje kamatne stope.  

 

Prema tome, problem koji korisnici švajcaraca imaju danas je isključivo zbog kursnih razlika i divljanja švajcarca, povećanje kamate nema veze s tim pošto je ljudima u međuvremenu vraćen novac koji banke uzele.

Edited by Drug Chabor
Link to comment

Ради се о следећем, ако је банка у неком тренутку подигла каматну стопу и рата кредита је већа - главница се спорије отплаћује.

Значи неком је почетна рата била 500 швајцараца, они су је подигли на 550 и тако је држали неко време.

У односу на почетни план отплате кредита, после истог временског периода ће онај ко је плаћао више имати више главнице да отплати.

 

После доношења закона о заштити потрошача наложено је да се укине варијабилна каматна стопа, и камата врати на првобитну.

То није значило да ће и рата да се врати на исту, него је већа зато што је главница већа.

Link to comment

Join the conversation

You can post now and register later. If you have an account, sign in now to post with your account.

Guest
Reply to this topic...

×   Pasted as rich text.   Paste as plain text instead

  Only 75 emoji are allowed.

×   Your link has been automatically embedded.   Display as a link instead

×   Your previous content has been restored.   Clear editor

×   You cannot paste images directly. Upload or insert images from URL.

×
×
  • Create New...