Jump to content
IGNORED

Fizika


PitBull

Recommended Posts

to hipotetično vreme odražava neku česticu koja se izvan ovoga sveta kreće konstantnom brzinom, neumoljivo ravnomerno uvećavajući stalno svoj veličinu - pređeni put. poput brojača u digitalnoj tehnici.
ta hipoteticna cestica bi opisivala apsolutno vreme iz klasicne fizike. u SRT/ORT apsolutno vreme ne postoji, tj. prostor i vreme nisu nezavisni entiteti. kao sto je vec pomenuto ranije, vremenski intervali mereni u razlicitim referentnim sistemima se medjusobno mogu razlikovati.
primećujem da oscilatorni kružni časovnik ima sledeće manjkavosti:
prostorno-vremenski interval Δs se moze izracunati duz proizvoljno izabrane putanje u prostor-vremenskom kontinuumu integracijom infinitezimalnog intervala ds duz te putanje. nije mi najjasnije sta tacno podrazumevas pod slozeno spiralnim casovnikom? inace, casovnici u jednom referentnom sistemu moraju biti sinhronizovani, tako da pokazuju isto vreme (+ precizni, dugovecni, stabilni).
  • kako stvari stoje sa pokretnim sistemima reference?
  • da li je putanja s(t) invarijantna u pokretnim sistemima reference?
  • ne čini li ti se da OTR prostorno vremenski interval promoviše brzinu "c" u lažnoga boga?

pomenuti invarijantni prostorno-vremenski interval se odnosi na sve sisteme reference: i pokretne i nepokretne.ne bih se slozila sa kvalifikacijom da je u pitanju promovisanje brzine c u "laznog boga", mozda to tako moze da izgleda - gledano iz sveta malih brzina koji neposredno dozivljavamo. na primer, u eksperimentima sa cesticama koje se krecu relativistickim brzinama, relativisticki efekti dolaze do izrazanja, i nikako ne mogu biti zanemareni.
i time bih, za sada, iscrpeo zapažanja, o vremenu u fizici. imaš li štogod da dopuniš ili staviš pod lupu?
ono sto je vazno za svaku teoriju je da bude formulisana tako da njena predvidjanja mogu biti podvrgnuta eksperimentalnoj proveri. za sada predvidjanja relativisticke teorije nisu eksperimentalno opovrgnuta. naravno, uvek postoji mogucnost za alternativne teorije, i alternativni modeli postoje (sad se setih jednog primera -modela sa promenljivom brzinom svetloscu, gde se svetlost kretala brze u ranijim fazama razvoja svemira, pa usporila)- ali one moraju proci testove i davati predvidjanja koja je moguce eksperimentalno proveriti.razmatrati razlicite modele jeste zanimljivo (recimo neki bi da nam uvedu visak prostornih dimenzija, izvinjavam se na skretanju teme sa vremena ;-)). iznenadjenja su uvek moguca. moguce je, recimo, da neki buduci eksperimet opovrgne postulat o invarijantnosti recimo CPT simetrije (postoje eksperimenti sada koji pokusavaju da testiraju CPT). ukoliko bi se ovo poslednje desilo, moralo bi doci do velikog up-grade-a teorije.
Link to comment
prostorno-vremenski interval Δs se moze izracunati duz proizvoljno izabrane putanje u prostor-vremenskom kontinuumu integracijom infinitezimalnog intervala ds duz te putanje. nije mi najjasnije sta tacno podrazumevas pod slozeno spiralnim casovnikom?
ja te još upitah da li je pređeni put invarijantan u pokretnim referentnim sistemima. ti ne odgovori. naprimer, pređeni put tačke koja se nalazi u centru pokretnog sistema (a koga vuće za sobom) je nula. pređeni put iste materijalne tačke drugi referentni sitemi drugačije opisuju, ili ne?spiralno kretanje: pa lepo, tvoj se časovnik okreće sa zemljom, zamlja oko sunca, mesec oko zemlje,,, svi ti efekti će se odslikati u radu časovnika. i ako ih ne izuzmeš, može se desiti da pripišeš efekat pojavi koju opisuješ tim časovnikom? a ako ih izuzmeš kako treba: :Hail: komplikovano dakle. Edited by billadni
Link to comment
ne bih se slozila sa kvalifikacijom da je u pitanju promovisanje brzine c u "laznog boga", mozda to tako moze da izgleda - gledano iz sveta malih brzina koji neposredno dozivljavamo. na primer, u eksperimentima sa cesticama koje se krecu relativistickim brzinama, relativisticki efekti dolaze do izrazanja, i nikako ne mogu biti zanemareni.
evo što mi smeta kod relativističkog boga "c" :
  1. šta će mo ako postoje fizičke pojave sa bržom propagacijom od svetlosne? jesul one opisive ovim Δs2 OTR intervalom?
  2. osim toga OTR povezuje percepciju sveta sa nepoznatim mehanizmom propagacije em talasa. zašto baš njih? npr, pretpostavlja se da svetlost ne gubi energiju. pa se crveni pomak objašnjava doplerovim efektom usled "širenja" univerzuma. a šta ako talasni paket ipak izgubi deo energiji na kosmičkom putovanju.
  3. 1/c2je jedna konstanta u talasnoj jednačini smeštena uz parcijalan izvod po vremenu, a talasna jednačina je samo aproksimacija, koja daje dobra rešenja, ali bez konačnog pravog odgovora.
  4. iza c i t se upravo krije lažiranje fizičkih pojava: "t" ne postoji. a za "c" ne znamo šta tačno predstavlja. pa će se, iza celog Δs2 intervala, matematičkim formalizmom, sakriti priroda polja/interakcije.

Edited by billadni
Link to comment
ja te još upitah da li je pređeni put invarijantan u pokretnim referentnim sistemima. ti ne odgovori. naprimer, pređeni put tačke koja se nalazi u centru pokretnog sistema (a koga vuće za sobom) je nula. pređeni put iste materijalne tačke drugi referentni sitemi drugačije opisuju, ili ne?
da, tako je - predjeni put zavisi od izbora referentnog sistema i u klasicnoj i u relativistickoj fizici.
spiralno kretanje: pa lepo, tvoj se časovnik okreće sa zemljom, zamlja oko sunca, mesec oko zemlje,,, svi ti efekti će se odslikati u radu časovnika. i ako ih ne izuzmeš, može se desiti da pripišeš efekat pojavi koju opisuješ tim časovnikom? a ako ih izuzmeš kako treba: :Hail: komplikovano dakle.
uvek se moze naci referentni sistem u odnosu na koga casovnik miruje. posmatrac na suncu koji vidi kako se neki casovnik na zemlji krece usled rotacije zemlje oko svoje ose i oko sunca ima svoje sopstveno vreme koje se razlikuje od vremena izmerenog casovnikom na zemlji. u jednom istom referentnom sistemu, casovici moraju biti sinhronizovani. takodje, relativisticki efekti moraju biti obracunati ukoliko zelimo da koristimo merenja vremena iz nekog drugog referentnog sistema (videti nize primer sa GPS-om).
evo što mi smeta kod relativističkog boga "c" :
  1. šta će mo ako postoje fizičke pojave sa bržom propagacijom od svetlosne? jesul one opisive ovim Δs2 OTR intervalom?
  2. osim toga OTR povezuje percepciju sveta sa nepoznatim mehanizmom propagacije em talasa. zašto baš njih? npr, pretpostavlja se da svetlost ne gubi energiju. pa se crveni pomak objašnjava doplerovim efektom usled "širenja" univerzuma. a šta ako talasni paket ipak izgubi deo energiji na kosmičkom putovanju.
  3. 1/c2je jedna konstanta u talasnoj jednačini smeštena uz parcijalan izvod po vremenu, a talasna jednačina je samo aproksimacija, koja daje dobra rešenja, ali bez konačnog pravog odgovora.
  4. iza c i t se upravo krije lažiranje fizičkih pojava: "t" ne postoji. a za "c" ne znamo šta tačno predstavlja. pa će se, iza celog Δs2 intervala, matematičkim formalizmom, sakriti priroda polja/interakcije.

ukoliko postoje fizicke pojave koje se prenose brzinom >c, u tom slucaju teorija reativnosti gde je brizna svetlosti c maximalna i konstantna brzina prenosa informacija ne opisuje celukupnu realnost. interval izmedju ovakvih dogadjaja se ne moze opisati prethodno navedenom definicijom. vec sam navela gore samo jedan od modela, gde je brzina svetlosti usporila tokom evolucije kosmosa - tu se objasnjava crveni pomak i niz drugih efekata "usporavanjem" svetlosti usled faznih prelaza (nesto slicno ovome sto ti navodis). verovano postoji mnogo takvih modela, ne mogu da ih diskutujem trenutno jer nisam dovoljno upoznata sa njima.svaka teorija je podlozna kritici: najbolje teorije tim kritikama odolevaju duze i imaju predvidjanja koja ne samo korespondiraju posmatranoj realnosti, vec daju neka nova predvidjanja koja se eksperimentom mogu proveriti. bilo koji efekat koji je u koliziji sa trenutnom teorijom dovodi do napretka u nasem razumevanju fizickih procesa tj. do neke nove teorije koja aproksimativno (blize istini od prethodne teorije) opisuje prirodu. fizicari su svesni da dosadasnje teorije opisuju oblasti niskih energija i da ce najverovatnije, koliko u ovoj deceniji, doci do otkrica pojava za cije objasnjenje ce biti potrebni mehanizmi neke Nove fizike (na primer LHC).
navedi najvažnije?
recimo dilatacija vremena (vec sam pomenula konkretan primer sa mionom). u kolajderima se proizvode nestabilne elementarne i kompozitne cestice (taon, mion, top-kvark, pion...) cije vreme raspada (a time i predjeni put u detektoru) zavisi od energije (ili ekvivalentno brzine kretanja) te cestice. rekonstruisane energije i impulsi produkata reakcija su u saglasnosti sa relativistickom teorijom (na primer kineticka energija cestice T, nije T=mv2/2 kao u klasicnoj fizici, tj. oblasti malih brzina, vec T=mc2(1/(kvadratnikoren(1-v2/c2))-1). Standardni Model (SM) fizike cestice je relativisticka teorija. predvidjanja SM-a (osim Higgs-a) u oblasti energija, koje su do sada bile dostupne, su potvrdjena sa izvrsnom preciznoscu u ponovljenim i razlicitim ekperimentima. medjutim, treba napomenuti da gravitacioni efekti i opsta teorija relativnosti jos uvek nisu ukljuceni u kvantnu teoriju polja- na ovom poslednjem se radi, neki kandidati su ekstradimenzionalne teorije (na primer, teroja struna). takodje, relativisticki efekti su obracunati u sinhronizaciji casovnika na satelitima GPS-a. to su pokretni casovnici u odnosu na posmatraca na zemlji i vreme koje oni pokazuju bi trebalo biti sporije nekoliko mikrosekundi po danu u odnosu na vreme sa casovnika stacioniranog na zemlji (STR). medjutim, na osnovu OTR, njihov sat bi trebalo da kuca brze (par desetina mikrosekundi po danu) u odnosu na casovnike na zemlji posto su na vecoj udaljenosti od masivnog objekta gde je zakrivljenost prostor-vremena manja. kombinovani efekti OTR i STR daju korekciju casovnika na satelitima reda velicina par desetina mikrosekundi. bez ove korekcije, razlika izmedju vremena na satelitima i vremena na zemlji bi rasla svakim danom, i preciznost GPS bi se izgubila vec nakon prvog dana starovanja sistema- tj. ceo navigacioni sistem bi bio neupotrebljiv. Edited by mei
permutacije slova
Link to comment
recimo dilatacija vremena (vec sam pomenula konkretan primer sa mionom). u kolajderima se proizvode nestabilne elementarne i kompozitne cestice (taon, mion, top-kvark, pion...) cije vreme raspada (a time i predjeni put u detektoru) zavisi od energije (ili ekvivalentno brzine kretanja) te cestice. rekonstruisane energije i impulsi produkata reakcija su u saglasnosti sa relativistickom teorijom (na primer kineticka energija cestice T, nije T=mv2/2 kao u klasicnoj fizici, tj. oblasti malih brzina, vec T=mc2(1/(kvadratnikoren(1-v2/c2))-1). medjutim, na osnovu OTR, njihov sat bi trebalo da kuca brze (par desetina mikrosekundi po danu) u odnosu na casovnike na zemlji posto su na vecoj udaljenosti od masivnog objekta gde je zakrivljenost prostor-vremena manja. kombinovani efekti OTR i STR daju korekciju casovnika na satelitima reda velicina par desetina mikrosekundi. bez ove korekcije, razlika izmedju vremena na satelitima i vremena na zemlji bi rasla svakim danom, i preciznost GPS bi se izgubila vec nakon prvog dana starovanja sistema- tj. ceo navigacioni sistem bi bio neupotrebljiv.
posle preturanja po internom tintar-steku,a starog 30 g, nastavljam. :) mei, ja povećanje mase/dimenzija/učestanosti čestice ne bih vezivao za OTR, već za talasnu funkciju,tj. fizičku prirodu, koju ona interpretira. lako se pokazuje da su rešenja talasne funkcije invarijantna na Lorencove transformacije. pa se, tako, formalno matematički mogu prevoditi mere iz jednog u drugi referentni sistem.za pokretna rešenja(čestice) važi da se sopstvena učestanost pokretnog rešenja uvećava za (1/(kvadratnikoren(1-v2/c2))). isto tako masa u odnosu na masu mirovanja. a sama čestica se skraćuje.što se tiče časovnika, njegovo pokazivanje na geostacionarnoj putanji treba da je veće od onog na zemlji, jer je veća brzina, pa time i učestanost njegovog internog oscilatora. brzina na orbiti je zavisna od gravitacione sile. pa se kašnjenje časovnika može izraziti i preko gravitacionog polja, tj. r.

svojstva_resenja_talasne_jednacine.pdf

Edited by billadni
Link to comment
da, tako je - predjeni put zavisi od izbora referentnog sistema i u klasicnoj i u relativistickoj fizici.
eto, saglasni smo. :lol: nego, znaš li, da li je "moderni OTR doskočio" Faradejevom zakonu elektromagnetne indukcije ( dE=B x v dl) tj. jel ga učinio invarijantnim? Edited by billadni
Link to comment
za pokretna rešenja(čestice) važi da se sopstvena učestanost pokretnog rešenja uvećava za (1/(kvadratnikoren(1-v2/c2))). isto tako masa u odnosu na masu mirovanja. a sama čestica se skraćuje.što se tiče časovnika, njegovo pokazivanje na geostacionarnoj putanji treba da je veće od onog na zemlji, jer je veća brzina, pa time i učestanost njegovog internog oscilatora. brzina na orbiti je zavisna od gravitacione sile. pa se kašnjenje časovnika može izraziti i preko gravitacionog polja, tj. r.
ucestanost casovnika se smanjuje sa povecanjem brzine po STR, a period (tj. sopstveno vreme) uveceva, odnosno sat kasni u odnosu na nepokretni casovnik, u odsustvu gravitacije.
nego, znaš li, da li je "moderni OTR doskočio" Faradejevom zakonu elektromagnetne indukcije ( dE=B x v dl) tj. jel ga učinio invarijantnim?
Maksvelove jednacine jesu invarijente i u lokalnom i u integralnom obliku. Faradejev zakon elektromagnetne idukcije u lokalnom obliku jeste invarijantan. integralni oblik Faradejevog zakona, na koji verovatno mislis, nije invarijantan - vazi samo u oblasti nerelativistickih brzina na kojima su Faradejevi eksperimenti sprovodjeni. u nerelativistickom slucaju, vektori elekricnog i magnetnog polja u pokretnom sistemu (E', B') se mogu izraziti kao:E' = E + v x B, B'~B.u relativistickom slucaju, nakon Lorencovih transformacija vektora magnetnog i elektricnog polja, intergalni oblik Maksvelovih jednacina nije jednak Faradejevom zakonu koji je aproksimacija u oblasti malih brzina.
Link to comment
što se tiče časovnika, njegovo pokazivanje na geostacionarnoj putanji treba da je veće od onog na zemlji, jer je veća brzina, pa time i učestanost njegovog internog oscilatora. brzina na orbiti je zavisna od gravitacione sile. pa se kašnjenje časovnika može izraziti i preko gravitacionog polja, tj. r.
ucestanost casovnika se smanjuje sa povecanjem brzine po STR, a period (tj. sopstveno vreme) uveceva, odnosno sat kasni u odnosu na nepokretni casovnik, u odsustvu gravitacije.
ofsajd. :o misleo sam na sopstvenu učestanost w u izrazu za talasnu funkciju Fp (za česticu koja se kreće kroz referentni sistem)...situacija sa orbitalnim vekericama je "malo" komplikovanija.

post-910-1232317066.jpg

Edited by billadni
Link to comment
  • 6 months later...

natrčah na ovo pitanje, pa da pinujem ovaj topik.)u centru zemlje se napravi rupa. može i sfera. negde, u tu rupu smesti se telo. deluje li gravitacija na to telo?

Link to comment

rezultantna Zemljina gravitaciona sila u centru Zemlje je nula, pod uslovom da se gustina materije u Zemlji menja samo sa udaljenoscu od centra (tj. da svaka sferna ljuska oko centra zemlja ima konstantnu gustinu, koja u slucaju Zemlje raste kako se priblizivamo centru). na telo smesteno u sfernu rupu u centru Zemlje deluju gravitacione sile ostalih objekata u Vasioni, dok je Zemljina gravitacija jednaka nuli uz dobru aproksimaciju.

Link to comment
rezultantna Zemljina gravitaciona sila u centru Zemlje je nula
baš si požurilа. što se odgovora pod a) tiče.rezultanta gravitacione sile је nula u celoj sferičnoj rupi za homogenu kuglu. <_< :huh:http://dept.physics.upenn.edu/courses/glad...ion5_1_1_2.htmle sad, ima li objašnjenje pod b)

iako u sferičnoj rupi nema delovanja po zakonu gravitacije, ne bih se osudio tvrditi da u centru zemlje, ili u idealnoj lopti, nema gravitacionog delovanja na telo.zašto? ako telo sa površine zemlje spustimo u tu rupu oće li se njegova ukupna energija umanjiti?ima li gravitacija uticaja na unutaršnju strukturu tela, ili...?

Link to comment
baš si požurilа. što se odgovora pod a) tiče.rezultanta gravitacione sile је nula u celoj sferičnoj rupi za homogenu kuglu. <_< :huh:http://dept.physics.upenn.edu/courses/glad...ion5_1_1_2.html
ne razumem gde sam pozurila, posto sam odgovorila na tvoje pitanje (jedino sto nisam formalno izvela resenje):
na telo smesteno u sfernu rupu u centru Zemlje deluju gravitacione sile ostalih objekata u Vasioni, dok je Zemljina gravitacija jednaka nuli uz dobru aproksimaciju.
tj. svuda u sfernoj rupi u Zemlji, pa i u njenom centru gravitaciona sila usled Zemljine mase je nula. medjutim, gravitacino polje usled prisustva ostalih masa van Zemlje i dalje postoji.
e sad, ima li objašnjenje pod b)

iako u sferičnoj rupi nema delovanja po zakonu gravitacije, ne bih se osudio tvrditi da u centru zemlje, ili u idealnoj lopti, nema gravitacionog delovanja na telo.zašto? ako telo sa površine zemlje spustimo u tu rupu oće li se njegova ukupna energija umanjiti?ima li gravitacija uticaja na unutaršnju strukturu tela, ili...?

dok se spusta u rupu, na telo deluje promenljiva gravitaciona sila ciji intenzitet zavisti od mase sadrzane u zapremini ispod sferne opne na kojoj se trenutno nalazi telo i udaljenosti od centra. kad telo stigne u rupu (ako zanemarimo gravitaciono polje usled prisustva ostalih masa van Zemlje), nema vise gravitacionog dejstva Zemlje. ukupna energija tela ce se umanjiti samo ako uzmes u obzir rasipanje energije (usled trenja na primer u tunelu kroz koji spustamo telo). ako posmatras slucaj u vakuumu i izolovanu idealnu Zemlju-sferu, ukupna energija tela bice ocuvana.sto se tice unutrasnje strukture tela, zavisi o koliko masivnom privlacecem objektu se radi (ekstremni primer je padanje u makroskopsku crnu rupe gde bi se telo raspalo). Edited by mei
slovo
Link to comment
ne razumem gde sam pozurila, posto sam odgovorila na tvoje pitanje (jedino sto nisam formalno izvela resenje):
ko kaže da je požuriti obavezno i pogrešno. :lol:
dok se spusta u rupu, na telo deluje promenljiva gravitaciona sila ciji intenzitet zavisti od mase sadrzane u zapremini ispod sferne opne na kojoj se trenutno nalazi telo i udaljenosti od centra. kad telo stigne u rupu (ako zanemarimo gravitaciono polje usled prisustva ostalih masa van Zemlje), nema vise gravitacionog delovanja Zemlje.
more ovo je pitanje b). ima ili nema gravitacionog uticaja? nema sile jer je gradijent gravitacionog potencijala ravan nuli.a koliki je gravitacioni potencijal unutar rupe?
Link to comment

Join the conversation

You can post now and register later. If you have an account, sign in now to post with your account.

Guest
Reply to this topic...

×   Pasted as rich text.   Paste as plain text instead

  Only 75 emoji are allowed.

×   Your link has been automatically embedded.   Display as a link instead

×   Your previous content has been restored.   Clear editor

×   You cannot paste images directly. Upload or insert images from URL.

×
×
  • Create New...