Jump to content
IGNORED

Nadzvučni putnički avioni - imaju li budućnost?


nesha taxista

Recommended Posts

Da, baš me je uvek čudilo kako to da Amerikanci koji vole da su u svamu naj nisu napravili tako nešto. Postoji li bar negde crtež tog njihovog projekta?
Konkordi su prodati British Airways i Air France po ceni - 1 funta po avionu.Richard Branson, u svome PR istupu, kada su avioni ukinuti, rekao je da ce on preuzeti Konkorde po toj istoj ceni.Nije on budala, znao je da je to nemoguce, praviti i popravljati delove, drzati hiljade zaposlenih da to rade. Nije 12 primeraka Konkorda vredno toga - pogotovo sto njima vise niko nije putovao. Ispalo je da tako brz avion nikome ne treba, cak ni skoro 30 godina posle njegovog uvodjena u saobracaj.
Link to comment
Konkordi su prodati British Airways i Air France po ceni - 1 funta po avionu.
Ja da sam znao za to, pazario bih dva komada. Nije da mi trebaju, ali neka stoje u dvoristu za svaki slucaj.
Link to comment
Da, baš me je uvek čudilo kako to da Amerikanci koji vole da su u svamu naj nisu napravili tako nešto. Postoji li bar negde crtež tog njihovog projekta?
Razvijali su oni to, i mnogo para bacili na projekat. Boeing 2707. A kako to Ameri vole da rade sa ovako velikim projektima, postojala je i konkurencija - Lockhead L-2000.A ta potreba da se bude "naj", je delimično i kumovala propasti cele priče. Kad su objavjeni planovi za Concorde u Evropi, Američki političari su rekli - "e, naš mora da bude brži!" Tako se došlo do zahteva za brzinom od 3 maha... što je značilo i potrebu za izdržljivijim materijalima, poput čelika ili titanijuma. A to je, umesto aviona, u nebesa vinulo cenu.Drugi faktor koji je presudio projektu je bio katastrofalan rezultat eksperimenta u Oklahoma Sitiju, koji je pokazao da bi, za slučaj da se broj proboja zvučnog zida nad naseljenim mestima drastično poveća kao posledica SST-ja, to dovelo do pogubnih posledica po životnu sredinu, a potencijalno i prilične neprijatnosti ekonomske prirode. To je konačno izazvalo toliku halabuku, da je došlo glave nesuđenom američkom supersoničnom putničkom avionu.A što se tiče toga da li novi pokušaji imaju budućnost... ja ne bih baš rekao da je nešto tako nepotrebno. Kada bih imao para za prvu klasu, i mogao da biram da li da se za istu cenu teglim 12 sati, ili put obavim za 2-3 sata (čak i po cenu nešto manje udobnosti) - ne bih se upošte dvoumio. Pitanje je kako će biti rešeni problemi sa kojima se SST suočio u 20. veku... ali ja sam po tom pitanju optimističan. Edited by Al-Khwarizmi
Link to comment
A što se tiče toga da li novi pokušaji imaju budućnost... ja ne bih baš rekao da je nešto tako nepotrebno.
Pa tek 4 godine kako je ta "buducnost" prestala da leti, bila je tu, gotova, radila 27 godina i pooof!
Kada bih imao para za prvu klasu, i mogao da biram da li da se za istu cenu teglim 12 sati, ili put obavim za 2-3 sata (čak i po cenu nešto manje udobnosti) - ne bih se upošte dvoumio.
U tome i jeste stvar - sto vecina nikada nece imati para za prvu klasu, ako ih i ima bice im zao da ih strace na superbrzi dolazak...sta je toliko vazno nekome da plati (kada bi danas imao izbora) 12,000US$ da bi iz Londona u Sidnej stigao za 12 umesto za 23 sata? To placaju samo firme svojim top executives pa su i one rekle dosta za Konkord.Bio sam u prvoj klasi nekoliko puta i mislim da niko nije placao. Svi su bili na poene, ili upgrade, kao i ja.Zena sa cetvoro dece, 10-16 godina. To bi za njih bilo skoro 60,000US$, ko to placa iz svog dzepa?
Pitanje je kako će biti rešeni problemi sa kojima se SST suočio u 20. veku... ali ja sam po tom pitanju optimističan.
Kada bi neko predvideo da ce SST biti potreban za 10 godina, oni bi danas poceli da ga razvijaju. A oni - samo sto su ugasili postojeci.Tesko da cemo mi to ponovo videti za nasih zivota.
Link to comment
U tome i jeste stvar - sto vecina nikada nece imati para za prvu klasu, ako ih i ima bice im zao da ih strace na superbrzi dolazak...sta je toliko vazno nekome da plati (kada bi danas imao izbora) 12,000US$ da bi iz Londona u Sidnej stigao za 12 umesto za 23 sata? To placaju samo firme svojim top executives pa su i one rekle dosta za Konkord.
Ako bi karta koštala $12k, zaista bi se moglo postaviti pitanje smislenosti celog projekta. Ali u tekstu koji je Neša linkovao se pominje mnogo manja cifra:
Karta od Evrope do Australije mogla bi da košta oko 2.000 funti.
To bi već mnogima moglo zvučati primamljivo.
Link to comment
Kada bi neko predvideo da ce SST biti potreban za 10 godina, oni bi danas poceli da ga razvijaju. A oni - samo sto su ugasili postojeci.Tesko da cemo mi to ponovo videti za nasih zivota.
Meni se čini da se ovde ne radi o (ne)predviđanju potrebe, već samo o tehničkim mogućnostima da se postigne ekonomski isplativa cena leta. Do toga će eventualno doći, a da li za našeg života ili ne... to je drugo pitanje. Ja verujem da ćemo za 10-20 godina imati neki vid mnogo bržeg putničkog transporta. Možda bude i koju deceniju kasnije... ali će do toga doći.Na poslu veoma često moram da koristim danas dostupne vidove komunikacije na daljinu. Štaviše, godinama sam i radio na implementaciji eConferencing sistema. Čak sam imao tu sreću da vidim i ePresence na delu. Iako nesumljivo veoma korisno, to ipak ne ukida potrebu za živom komunikacijom. Npr. svaki account manager koji prodaje skup sistem, spremno će ustvrditi da će posao uvek pre sklopiti na ručku ili golf terenu, nego u konferencijskoj sali. Čak i ja iz tehničkog tabora moram nekoliko puta godišnje da letim preko Atlantika, bez obzira na sve pogodnosti savremenih oblika elektronske komunikacije (koji su, uzgred budi rečeno, u firmi u kojoj radim dostupni u mnogo naprednijem obliku nego što je to slučaj sa većinom velikih kompanija u svetu, prosto zato što mi razvijamo takve sisteme... i to opet nije dovoljno da eliminiše potrebu za poslovnim putovanjima).Bottom line - potreba realno postoji, a ekonomska (ne)isplativost je ono što će presuditi. Konkord je ubila previsoka cena, tako da on nikad nije odmakao dalje od statusnog simbola. Edited by Al-Khwarizmi
Link to comment

Rekao sam da neću više postovati ovde - ali evo, na Nešin nagovor ipak još jedan pokušaj da se nastavi civilizovana diskusija na ovu zanimljivu temu.EADS je još 2003, svega mesec dana po slanju Konkorda u istoriju, objavio planove za Konkordovog sina, kojim je tema i započeta. 2005 je japanski ministar trgovine obznanio da je na aero mitingu u Parizu potpisan ugovor između japanskih i francuskih kompanija o zajedničkim ulaganjima u istraživanja koja bi trebalo da omoguće da se do 2015. na nebu pojavi novi civilni supersonični avion. Iste godine su objavljene i procene Airbusovih istraživača, da će do 2050. godine 10 do 20% civilnih letova biti supersonično.edit: ispravljen pogrešan link

Edited by Al-Khwarizmi
Link to comment
procene Airbusovih istraživača, da će do 2050. godine 10 do 20% civilnih letova biti supersonično.
Ako budem ziv, bas bih voleo da imam volje da letim tim avionom u svojoj 101-oj godini.Da uzivam u (on board) rucku i naletu preko plaza kao sto sam uzivao u DC-3 1998-me oko Sidneja.Nadam se da ce oni koji ce tada imati 75+ godina imati zube da sazvacu posluzeno jelo.
Link to comment

Inače, i Amerikanci su se posle fijaska sa 2707 ipak vraćali ovoj temi. NASA, Boeing i tadašnji McDonnell Douglas su 1990 započeli High-Speed Research Program (HSR), sa ciljem da se u roku od 20-25 godina od tada obezbede tehnički preduslovi za High-Speed Civil Transport (HSCT). Zahtevi su bili da se nađu rešenja za probleme koji su ubili SST u 20. veku, pre svega ekološke i ekonomske:

  • Za razliku od 60-ih godina, sada su na raspolaganju novi kompozitni materijali, koji bi obezbedili mnogo manju težinu letelice.
  • Dare je već pomenuo komplikovan i skup sistem Konkorda za obaranje nosa pri uzletanju/sletanju, koji je, pride, dodatno otežavao avion. Predloženo rešenje je eXternal Visibility System (XVS), kojim se predviđa da se slika prikazuje na ekranima visoke rezolucije u pilotskoj kabini.EL-1998-00169.jpeg
  • Motori nove generacije bi bili mnogo tiši, od izdržljivijih materijala, manje štetni po okolinu.
  • Iznad kopna bi se letelo podzvučnim brzinama, a proboji zvučnog zida bi se dešavali samo iznad okeana.
  • Avion bi prevozio 2.5 do 3 puta više putnika od Konkorda (250-300).
  • Cena karte bi morala biti uporediva sa cenom karte na sabsoničnim letovima - oko 20% viša (za razliku od Konkorda, gde je karta koštala 10 puta više) .

Poslednja stavka se pokazala najtežom za realizaciju. Boeing je procenio da bi za razvoj ovakvog aviona bilo potrebno oko 18 milijardi dolara, i 1999. godine se povukao iz projekta - najavivši da bi mogli ponovo da ga razmotre oko 2020. - pa ga je NASA ugasila zbog nedostatka sredstava. Ipak, tih 10 godina razvoja je donelo mnoga zanimljiva rešenja, koja bi se potencijalno mogla primeniti u razvoju sledećeg super ili hipersoničnog civilnog aviona.

Edited by Al-Khwarizmi
Link to comment
Da uzivam u (on board) rucku i naletu preko plaza kao sto sam uzivao u DC-3 1998-me oko Sidneja.
I ja uživam u krstarenju, ali ipak ne idem brodom kad moram na poslovni put preko okeana. Edited by Al-Khwarizmi
Link to comment
  • 3 years later...

Imam i ovde šta da dodam. Amerikanci su imali daleko više projekata (preko 50) nadzvučnih putničkih aviona u zadnjih šezdeset godina. Ove koje ste naveli su samo najizvikaniji. Isto se može reći i za Evropu gde je bukvalno svaki projektni biro imao više takvih projekata, uključujući i Bristol aviation, Sud aviation, Hawker Siddeley, MBB itd...Evo jednog članka, sa početka devedesetih, o nasledniku Konkorda (btw. ako avion probija zvučni zid na 30 ili 40 km visine, mnogo manje se čuje).

GAL_91_10_017.jpgGAL_91_10_018.jpgGAL_91_10_019.jpg

Kasnije su ustanovili da je (u tom trenutku) važnije prevesti što više, pa su nastali razni pokušaji pravljenja aviona sa duplo više mesta.

GAL_92_03_034.jpgGAL_92_03_035.jpgGAL_92_03_036.jpg

Ni od ovoga ništa nije bilo, jer bi svaki zahtevao redizajn aerodroma. Na kraju smo dobili Airbus A380.Fast Forward na 2011, buka, emisije štetnih gasova i potrošnja goriva su prioriteti, pa se neki koncepti opet vade iz naftalinaAwiation Week and Space technologz, januar 2011.rr1jk3.jpg

Link to comment

Mislim da je greška sa nadzvučnim putničkim avionima što su krenuli od vrha. Klipni su počeli sa desetak putnika i par vreća pošte. Polako su rasli kapaciteti i gabariti, prateći potražnju. Ono što će (po meni) zaživeti, su nadzvučni avioni, namenjeni poslovnom svetu. Telekonferencije ipak ne mogu uvek da zamene susrete živih ljudi. Oni mogu da plate više troškove - koji ipak ne bi smeli biti veći od cene koštanja i održavanja modernog lovca četvrte generacije.Neki su samo crteži, ali neki će uspeti da stignu do proizvodnih hala. Pilot, kopilot, stjuard/stjuardesa i 6-12 putnika. Aerion SBJAerion_SBJ.jpgSukhoi-Gulfstream S-21Sukhoi-Gulfstream_S-21.jpgSAI Quiet Supersonic TransportQsst.jpgTupolev Tu-444800px-Tupolev_Tu-444_1.jpgi meni najlepši, Gulfstream Quiet Supersonic Aircraft11he0wj.jpgTek kada se na ovim tipovima aviona dostigne određen stepen efikasnosti u pogledu održavanja, potrošnje goriva, izduvnih gasova i minimalnog broja sati pre remonta, može se razmišljati o regionalnim džetovima (mislim na avione sa 50-80 sedišta) koji bi po kapacitetima bili blizu Konkordu.

Link to comment
  • 1 month later...

Join the conversation

You can post now and register later. If you have an account, sign in now to post with your account.

Guest
Reply to this topic...

×   Pasted as rich text.   Paste as plain text instead

  Only 75 emoji are allowed.

×   Your link has been automatically embedded.   Display as a link instead

×   Your previous content has been restored.   Clear editor

×   You cannot paste images directly. Upload or insert images from URL.

×
×
  • Create New...