Jump to content
IGNORED

Solarni paneli


jezovuk

Recommended Posts

  • 1 month later...

Evo da podelim friško iskustvo na ovu temu, prilično vruće pošto je od pre par dana.

Pošto sam jako veliki entuzijasta u pogledu tih novotarija, inovacija i ušteda koje šatro donose, intenzivno sam se par poslednjih meseci bavio proučavanjem problematike sa aspekta primene malih (kućnih, krovovskih) solarnih elektrana, s namerom da iskoristim državnu subvenciju od 50% investicije i rukovodeći se ispočetka onim što je javno saopštavano i objavljivano (AERS, Ministarstvo energetike itd.) i cenama sistema do kojih sam mogao da dođem na internetu.

Ispostavilo se da je to jako daleko od istine, kao što se u ovoj zemlji sve što je na prvi pogled lepo na kraju ispostavi da je jako ružno.

Grejem kuću na čvrsto gorivo, tako da domaćinstvo troši struju za bojler, osvetljenje, TV i ostalu tehniku, veš i sudomašinu i klimu, te je godišnja potrošnja struje negde oko 5.000 kW/h maksimalno. Mala solarna elektrana od 3,14 kWp instalirane snage panela bi na mojoj lokaciji proizvodila negde oko 3.900 kW/h struje, a ona od 5 kWp negde oko 6.000 kW/h. Prva bi stoga podmirila nekih 78% godišnje potrošnje, a druga bi je prevazišla. U načelu, takva dva sistema bi trebalo da koštaju između 3 i 5 hiljada evra, ako je bilo za verovati onome što se moglo pročitati po novinama i čuti od državnih zvaničnika, koji su navodili da se cena investicije kreće oko 1.000 evra po 1 kW instalisane snage panela. Tu računicu mi je, inače, potvrdio i jedan elektroinženjer iz firme koja se time bavi.

Ispostavilo se da je to šarena laža. Trenutno je još par dana otvoren konkurs lokalne samouprave za subvencionisanu izgradnju prozjumerskih kućnih solarnih elektrana. Najpovoljniji ponuđač na konkursu dao je ponudu za elektranu snage 6,3 kWp na 6.600 evra, što je najpribližnije ceni od 1.000 evra/kW koja je figurirala u javnosti. Međutim, isti taj ponuđač za solarnu elektranu od 3,14 kWp traži 5.680 evra. Drugi najpovoljniji ponuđač za elektranu od 3,14 kWp traži 7.000 evra a za onu od 5 kWp 8.000 evra, što cenu po kW instalisane snage približava iznosu od 2.000 evra. Tako ispada da državna subvencija ničemu i ne vredi, budući da su ponuđači naduvali cene.

Dalje, tu je problem PDV-a o kome je već ovde pisano tj. činjenice da se ne primenjuje Uredba o proizvođačima-kupcima po kojoj se vrši neto obračun električne energije odn. po kojoj je snabdevač u obavezi da od preuzete električne energije oduzme proizvedenu, te da na razliku obračunava akcize, PDV i ostalih 300 naknada koje se plaćaju po računu - već se primenjuje mišljenje Ministarstva finansija po kome se akcize, PDV i ostalo uvek obračunavaju na "čistu" preuzetu električnu energiju, ma koliko bilo proizvedeno. Na taj način se u finansijskom smislu dobija znatno manja ušteda od jedva nekih 20% u odnosu na raniji račun, što opako produžava vreme povrata investicije na preko 10 godina izvesno, a s ovakvim cenama i na preko 15 godina.

Ono što niko nikada nije rekao, uzgred, jeste činjenica da je vek trajanja invertera, srca celog sistema, koji jednosmernu struju iz panela napona 12V pretvara u naizmeničnu struju od 230V koja se koristi u domaćinstvu, jedva 10 do 12 godina, što znači da se u toku ekonomskog veka eksploatacije čitavog sistema od 20 godina koliko traju paneli inverter mora bar jedanput zameniti, a njegova cena u zavisnosti od snage i kvaliteta ide od 1.000 evra pa naviše.

Tako da, zaključak je da se čak ni sa subvencijama (doduše s naduvanim cenama nepostojećim) ovakva investicija NE ISPLATI ni najmanje.

  • +1 1
  • Hvala 3
Link to comment

Zar ti se ne isplati da proizvodiš dovoljno za svoje potrebe i budeš (koliko-toliko) nezavisan od mreže?

Višak ne moraš ni da proizvodiš, samo konzumiraj ono što ti eventualno nedostaje.

Link to comment

Ne bas, jer ako ne vracas visak u mrezu, onda moras da kupujes bateriju koja takodje kosta par hiljada eura i ima odredjen vek trajanja. Visak struje mora negde da ode.

Ako radis tako solo varijantu, bez EPSa, onda nemas ni subvencije, mada evo covek objasnio koliko su one besmislene.

 

Zavisi ti od potreba i velicine stambenog prostora, no moja gruba procena je ako se ne grejes na struju da je ovo slabo isplativo. Stedeces 2-3 hiljade dinara mesecno, a uloziti 10k eura, nema smisla.

 

Kad bi drzava imala pameti i njuha za ovo, druga prica bi bila. Mozda onda ni ne bi morali da loze glinu i krec i da nas truju. Mozda.

  • +1 2
Link to comment
1 hour ago, Tale said:

Zar ti se ne isplati da proizvodiš dovoljno za svoje potrebe i budeš (koliko-toliko) nezavisan od mreže?

Višak ne moraš ni da proizvodiš, samo konzumiraj ono što ti eventualno nedostaje.

 

+1 na ovo što piše Goofs.

Da bi ukapirao kako to radi, probaj da iskalkulišeš prvo mogućnost proizvodnje za svoju lokaciju. Evropska komisija je razvila jedan vrlo prost i prilično detaljan kalkulator moguće proizvodnje s obzirom na lokaciju i instaliranu snagu. E sad, stavi recimo reprezentativnih 6 kW panela, što se koliko vidim uzima kao neki reper za domaćinstva kod nas, pa vidi dobijene rezultate za npr. januar i decembar i uporedi ih sa proizvodnjom u julu mesecu. Pri tome, imaj u vidu da se proizvodi samo danju, od 8 ujutru do smiraja dana.

Dakle, ako nisi vezan za mrežu i ako viškove energije koje proizvedeš u toku leta ne isporučuješ EPS-u, oni propadaju, dok ti noću, kao i u toku dana i u jesen i zimu elektrana ne proizvodi uopšte ili ne proizvodi dovoljno, pa moraš da je kupuješ od EPS-a. Ideja kupaca-proizvođača tj. prozjumera jeste u tome da te viškove koje stvoriš predaš EPS-u i da ti se oni računaju kao kredit tj. pre-paid struja, koju ćeš moći da koristiš onda kad tvoja elektrana ne proizvodi uopšte ili dovoljno da bi pokrila tvoje potrebe.

Tu nastupa država Srbija odn. Ministarstvo finansija, koje je celu ideju usralo tako što se post-festum dosetilo, iako je prvobitno dalo zeleno svetlo na uredbu, da se ne može vršiti neto obračun (proizvedeno minus potrošeno) već se akcize i PDV obračunavaju isključivo na ono što preuzmeš od EPS-a, a ne na razliku kako je trebalo.

 

Spoiler

Da li je tačna informacija da su prozumeri dobili više račune za struju od očekivanih i zašto se to dogodilo? Koje sve stavke obuhvata račun za prozumere i kako se obračunava taj račun?

Ministarstvo rudarstva i energetike dobilo je informacije od pojedinih građana koji su postali kupci-proizvođači da su nezadovoljni načinom obračuna PDV-a i akciza i drugih naknada nakon što su stekli status kupca-proizvođača.

Ovakav obračun zasnovan je na mišljenju koje je izdalo Ministarstvo finansija o načinu na koji će se obračunavati porezi, akcize i druge naknade. Naime, Ministarstvo finansija je mišljenja da je se kao osnovica za PDV uzima količina električne energije koju kupac-proizvođač preuzme od „EPS snabdevanja“, dok je Ministarstvo rudarstva i energetike stava da je potrebno da osnovica za PDV, akcize, naknade i druge pripadajuće obaveze utvrđene posebnim propisima bude pozitivna vrednost razlike neto električne energije (koju je kupac-proizvođač preuzeo i predao snabdevaču).

Nakon prijema ovog mišljenja, održano je više sastanaka predstavnika Ministarstva finansija i Ministarstva rudarstva i energetike. Na održanim sastancima, Ministarstvo finansija dalo je tumačenje, odnosno utvrdilo način primene propisa iz svoje nadležnosti, ostajući pri svom mišljenju, i usmeno ponovilo da uredba nije suprotna zakonima iz njihove nadležnosti, u skladu sa mišljenjem koje je dostavilo.

 

Rezultat ovakvog tumačenja MF je sledeći:

  • U skladu sa Zakonom o porezu na dodatu vrednost, kupcu-proizvođaču će se obračunati i on će platiti PDV na osnovu količine električne energije preuzete od snabdevača u datom obračunskom periodu, utvrđene po vremenima primene tarife za aktivnu energiju. Ne može se izvršiti kompenzacija (prebijanje) iznosa (poreske osnovice) PDV-a u vidu „netovanja“ električne energije preuzete od snabdevača i električne energije isporučene od strane kupca-proizvođača.
  • Količina preuzete električne energije od snabdevača takođe čini i osnovicu za obračun akcize, naknade za podsticaj povlašćenih proizvođača električne energije i naknade za unapređenje energetske efikasnosti.
  • Kupac-proizvođač plaća i troškove pristupa distributivnom sistemu za ukupno preuzetu električnu energiju od snabdevača u datom obračunskom periodu. Ovi troškovi se iskazuju u dva dela i to: 1) deo kroz cenu utrošene električne energije (na nivou cena za garantovano snabdevanje, koje u skladu sa metodologijom za određivanje cene u sebi sadrže i troškove korišćenja distributivnog sistema električne energije za kupce koji koriste pravo na javno snabdevanje) i 2) deo za naknadu za obračun pristupa distributivnom sistemu za razliku ukupno preuzete i utrošene energije, što se prikazuje kao zasebna stavka na računu.
  • Isporučenu električnu energiju iz solarnog postrojenja snabdevač dalje prodaje drugim krajnjim kupcima. PDV se obračunava i plaća na iznos ovako isporučene električne energije od strane drugog krajnjeg kupca, u poreskom periodu u kom je promet nastao. 
  • Najveće uštede na računu za električnu energiju kupac-proizvođač ostvaruje ukoliko proizvodnjom električne energije iz solarnog postrojenja pokriva što veći procenat sopstvene potrošnje električne energije i ukoliko je dinamika njegove potrošnje usklađena sa dinamikom proizvodnje iz solarnog postrojenja. 

Za koliko procenata su, prema vašem očekivanju, računi trebali da budu niži?

Primera radi, na prosečan račun od 2.500 dinara, ukoliko se račun obračunava kako traže finansije i EPS, građanin će kad ugradi panele plaćati 1.750 din, a ako se obračunava kako je propisano uredbom, građanin će plaćati 1.300 din, što je ušteda 30%, odnosno oko 50%.
 

Kada će problem oko načina obračuna biti rešen?

Ministarstvo rudarstva i energetike nastavlja da radi na nalaženju mogućnosti kako bi račun za kupca proizvođača bio još manji, pa je u tom smislu Ministarstvo rudarstva i energetike poslalo pismom inicijativu Ministarstvu finansija da se pokrene izmena propisa o porezima, kako bi se smanjila poreska osnovica za kupce-proizvođače, odnosno ova investicija učinila isplativijom za kupce-proizvođače koji spadaju u kategoriju domaćinstava.

Takođe, Ministarstvo rudarstva i energetike sarađuje intenzivno i sa Svetskom bankom, koja priprema analizu nacionalnog regulatornog okvira za sistem naplate računa za kupca-proizvođača,  kako bi se računi dodatno smanjili.



https://www.mre.gov.rs/lat/aktuelnosti/pitanja-i-odgovori/pitanja-i-odgovori-u-vezi-sa-prozumerima---blumberg

 

1 hour ago, aram said:

ima li ikakvog smisla ovaj kalkulator?
https://solarnikalkulator.rs/

 

Ima, do momenta do koga stižemo do finansijskih efekata investicije. Niti je tačna cena investicije, niti pak vrednost uštede.

 

  • Hvala 1
Link to comment
1 hour ago, Tale said:

Sve to razumem ali se i oslanjam na iskustvo Lidije Piroški koja tvrdi da joj se isplati da proizvodi za potrebe domaćinstva.

 

Ne znam Lidiju a i ne znam kako joj se isplati, pošto su ovo što iznosim najsvežije cene i podaci. Ne treba da se bude mnogo pametan, samo da se sabere dva i dva.

Da uzmemo najpovoljniju ovu gore varijantu iz mog primera, gde 6,3 kWp snage elektrane košta 6.600 evra (pošto je jedino tu cena investicije blizu 1.000 evra po kW, koliko inače košta kad se kupuje bez subencije, za kešovinu) i gde država subvencioniše 50% tj. daje 3.300 evra, opet ostaje za građanina investicija od 3.300 evra + još minimum 1.000 evra za nov inverter u toku 20-godišnjeg veka eksploatacije elektrane, jer će prvi da crkne. Znači to je 4.300 evra koje građanin inicijalno i tokom veka eksploatacije investira, ili 508.000 dinara po sadašnjem kursu.

 

Takva elektrana proizvodi oko 7.000 kW/h godišnje struje i to kod mene, na jugu, sa skoro idealnom orijentacijom krova i brojem sunčanih sati u toku godine koja je na maksimumu za čitavu zemlju (1.520 kWh/m2  potencijalne proizvodnje). Severno to može biti samo manje (do 1.100 kWh/m2). Ja potrošim oko 6.000 kWh godišnje, a ne grejem se na struju. 1.000 kWh koje bih proizveo više bih poklonio EPS-u, jer ih EPS ne plaća, to propada.

Uštede su trenutno 30% računa. Dakle, na mojih 6.000 dinara koliko mi je prosečni račun po sadašnjim cenama, ušteda je oko 2.000 dinara. Godišnje 24.000 dinara. Za 10 godina 240.000 dinara. Za 20 godina 480.000 dinara.

Dakle, dugoročno ne pokriva ni osnovnu investiciju. I to po najpovoljnijoj ponudi, uz subvenciju od 50%.

Pa sad, ti vidi.

  • +1 1
  • Hvala 1
Link to comment

Ako bi računao tako da ne trošiš gotovo ništa iz mreže godišnje bi im manje platio 72.000 odnosno 720.000 za 10 godina.

Neka je i 500.000 ako ti zafali pa moraš da uzmeš iz mreže.

Pritom ne uzmeš subvenciju i nemaš obavezu da im vraćaš višak.

 

Lidija je u više navrata pisala (a verujem da će pisati i dalje) o problemima prozjumera.

 

Ne mogu da pohvatam sve tvitove sada, evo jedan pa potraži ako te zanima:

 

 

Edited by Tale
Link to comment
5 minutes ago, Tale said:

Ako bi računao tako da ne trošiš gotovo ništa godišnje bi im manje platio 72.000 odnosno 720.000 za 10 godina.

Neka je i 500.000 ako ti zafali pa moraš da uzmeš iz mreže.

Pritom ne uzmeš subvenciju i nemaš obavezu da im vraćaš višak.

 

Nije da razumem šta si hteo reći, ali nije ni prvi put pa nije ni bitno. :) Ako ne uzmeš subvenciju onda ti cena investicije nije 4.300 evra nego 7.300 evra, a uštede nema nikakve već je čist gubitak i to pozamašan, jer ne možeš da potrošiš tu struju koju u toku dana proizvedeš pa propadne, jer nisi vezan na mrežu i ne predaješ je EPS-u. A kad ti zatreba u toku zime, nemaš je, jer paneli proizvode nedovoljno da ti pokriju dnevne potrebe.

Čini mi se da ti to nisi baš najbolje ukapirao kako funkcioniše.

 

U pogledu proizvodnje, više verujem ovima nego tnjiter ekspertima. Vidi koliko proizvodi elektrana od 6,3 kWp koja košta 6.600 evra bez subvencije.

PVdata_43.000_21.951_undefined_crystSi_6,3kWp_14_29deg_45deg_L.png

Link to comment

E da, još nešto, vrlo važno.

 

EPS prozjumerima, koji svi do jednog imaju dvotarifna brojila, primenjuje dve tarife i za proizvedenu struju. Što će reći da sva struja koju paneli proizvedu ide u višu (dnevnu) tarifu, jer je niža u periodu 23-06h kad nema sunca i nema ni proizvodnje. I viškovi koje prozjumer proizvede i prenese u naredni period se jedino mogu koristiti u višoj, ne i u nižoj tarifi.

Ako se uzme u obzir ova gore reprezentativna elektrana od 6,3 kWp, koja godišnje proizvede oko 7.000 kWh isključivo u višoj tarifi, a prozjumer struju troši u obe tarife npr. odnosom 70% viša : 30% niža (tako je kod mene) i troši oko 500 kWh mesečno odn. 6.000 kWh godišnje, onda ispada da bi posle saldiranja koje se vrši 01.04. prozjumer potrošio svoje struje koju je napravio isključivo u višoj tarifi i iz koje ima viškove u iznosu od 4.200 kWh, a ostatak do 7.000 kWh tj. 2.800 kWh bi darovao EPS-u, bez naknade.

A za onu koju je potrošio u nižoj bi plaćao uredno punu cenu.

Link to comment

to je sve tačno ako ostane ovaj nivo cena kw/h, a kako smo mi ekonosmski tigar :happy: i kako će prosečna plata biti 1000€ za samo 3 godine :happy: treba očekivati da se cena struje kod nas polako približava ekonomskojtm 

- što će reći da bude barem za 50% viša nego danas, a što da ne možda i duplo skuplja, po tome treba pravit računicu imho...

Link to comment
12 minutes ago, gone fishing said:

po tome treba pravit računicu imho...

 

Paaa, ako već 30 godina ovde cena struje predstavlja socijalnu kategoriju i ako i pored poskupljenja energenata i svega nije poskupela više od 6,5%, neće nikad.
Tako da je ta računica trenutno a i istorijski gledano bez krčmara, jerbo smo politički osetljivi na poskupljenje cene struje egal koliko i na Kosovo, ili koliko i Ameri na benzin. I to se ne radi bez nužde pa makar se i država zaduživala, kao sad.

Link to comment

U pravu si, ne razumemo se.

Zato i postavljam pitanja jer mi kod tvoje računice izmiče zašto se fokusiraš na subvenciju u trenutku kada znaš da su podigli cenu opreme upravo zbog subvencije. Verujem da se u direktnom ugovoru cena može korigovati u tvoju korist.

Naveo sam ti primer Lidije (Vrele gume) koja je shvatila da proizvodi dovoljno energije za svoje potrebe, da će višak "sipati" u bateriju EV. 

 

Da imam kuću definitivno bih uložio novac u solar jer bi mi obezbedio uslovnu nezavisnost od mreže za koju ne znam kako će funkcionisati u bliskoj budućnosti.

 

Ovde ću se zaustaviti.

Link to comment
1 hour ago, Tribun_Populi said:

 

Paaa, ako već 30 godina ovde cena struje predstavlja socijalnu kategoriju i ako i pored poskupljenja energenata i svega nije poskupela više od 6,5%, neće nikad.
Tako da je ta računica trenutno a i istorijski gledano bez krčmara, jerbo smo politički osetljivi na poskupljenje cene struje egal koliko i na Kosovo, ili koliko i Ameri na benzin. I to se ne radi bez nužde pa makar se i država zaduživala, kao sad.

od 1 januara ide još 10% gore, cena same struje ne bi bila toliki problem da svako povećanje iste svi od pekara do apotekara ne koriste da u istom procentu dignu cene svojih proizvoda, kao da im je struja >90% troškova u finalnoj ceni proizvoda :dry: zato svaka vlast mora tristo puta da meri pre nego što preseče i dozvoli dizanje cene struje....

- ali će struja u budućnosti biti samo viša, kada je u češkoj 0,4 jevreja po kilovatu, a to ni izbliza nije zemlja sa najvišim standardom u evropi, ne bi me čudilo da za 2 najviše 3 godine :happy: i mi dođemo do nekog evropskog proseka od 0,2€/kW....

Link to comment

Join the conversation

You can post now and register later. If you have an account, sign in now to post with your account.

Guest
Reply to this topic...

×   Pasted as rich text.   Paste as plain text instead

  Only 75 emoji are allowed.

×   Your link has been automatically embedded.   Display as a link instead

×   Your previous content has been restored.   Clear editor

×   You cannot paste images directly. Upload or insert images from URL.

×
×
  • Create New...