Prekodrinski dijalekti naših jezika

[BWA]

1 hour ago, Telenta said:

Ednom sam naletio na snimak iz rata 1990-ih na kome su srpske izbjeglice iz okoline Visokog (bilo ih je tamo u par sela). Nekoliko nji su govorili na videu i svi su izgovarali Ć um. Č, i stariji i ljudi srednje dobi i mlađi. Iznenadio sam se, jerbo sam do tade mislio da Srbi sa tom govornom crtom ne postoje. Nemerem sade naći taj snimak.

Oblik "prija" ("prije") koji je Remetić zabilježio kod kakanjskih i zeničkih Srba je tipičan za ikavske govore, ali se javlja i u ijekavsko-šćakavskom (istočnobosanskom) dijelektu. 

Inače šćavizam se javlja i kod Srba sa Ozrena i Kupreške visoravni. Razlika je što su ozrenski Srbi ijekavci, a kupreški ikavci. Ikavica od Srba iz Livanjskog polja (u Livanjskom polju je Srba ikavaca bilo u 16 sela prema Mariju Petriću) nije šćavska. Što je zanimljivo u odnosu na kupreške Srbe, jerbo se Livno i Kupres graniče.

 

Čita sam nedavno dana o govoru ličkih novoštokavskih ikavaca (ličkih Bunjevaca) i ima edna zanimljiva razlika u odnosu na novoštokavske ikavce iz Dalmatinske Zagore (koji su u malo daljoj prošlosti takođe nazivani Bunjevcima od strane lokalnih pravoslavaca). Lički ikavci govore "čoek", dok oni iz D. Zagore govore "čovik."

 

 

Dragičević je proučavajuci govor ličkih jekavaca ustanovio da u sjeverozapadnom dijelu Like dominira oblik čojik, a u jugoistočnom čoek.

Zanimljivo je da je kod Bošnjaka Cazinske krajine takođe u upotrebi čojik, vjerovatno zato što su većim dijelom doseljeni baš iz Like.

[Telenta]

6 minutes ago, BWA said:

Dragičević je proučavajuci govor ličkih jekavaca ustanovio da u sjeverozapadnom dijelu Like dominira oblik čojik, a u jugoistočnom čoek.

Zanimljivo je da je kod Bošnjaka Cazinske krajine takođe u upotrebi čojik, vjerovatno zato što su većim dijelom doseljeni baš iz Like.

Oblik čojik je ikavizam, ali je došlo do zamjene V sa J.  Ante Bežen navodi da lički jekavci koriste ikavizme: vidila, letiti, dvista, sikira i dičak. Naravno ima ih još. Ali on nije iša u detalje, man je samo površno pisa o njevom govoru dotičući najvažnije crte. 

 

Edna pjesma od ličkih štokavskih ikavaca (koji su očito preuzeli pojedine čakavske crte u govore - "rodia", "kojen", "drugin", "ljudin"):

U dubokoj šumi

u srcu Velebita

rodia se čoek

kojen je to centar svita.

Crvena kapa, duge rese,

veliki brci, lula i zubin.

Na leđima kožun

od ovčije kože

'lače brvenike tkane,

na nogama opanci,

a prid njime ovce i janjci.

Priko dana u ruku mu sikirica,

a obnoć ćaćina dangubica.

Svaku veče ide on u prelo,

sluša pripovitke što i' izmišlja selo,

piva pisme o vili Velebita,

fali Liku više od cilog svita.

Doručkuje kruva i mlika od pamtivika,

užna zelje i meso od davnine,

a večera od miline pola i slanine.

Čoek je to kakvog nigdi drugdi nema,

drugin ljudin samo sličan,

čeok kojeg zovu Ličan.

 

Ikavica u D. Zagori doslednija od one u Lici. Uostalom više istraživača je pisalo da je najčistija/najdoslednija ikavica ona iz Dalmatinske Zagore, ima vrlo mali broj (i)jekavizama i ekavizama. Na otocima u okviru čakavske ikavice ima solidan broj ekavskih oblika, naročito na otocima oko Zadra.

Ki što sam već reka ikavci iz D. Zagore govore "čovik" a ne "čoek" kao lički ikavci. Edan stariji čojek iz Kosora kod Vrlike (Srbin je bio) koga sam poznava je priča ekstremnu ikavicu, govorio je "ni" (um. "ne") i "nima" (um. "nema"). U ovoj ličkoj ikavskoj pjesmi stoji "nema." Taj Srbin iz Kosora što je priča ekstremnu ikavicu se preziva Ivančić, umro je prije 7-8 godina u okolini Beograda (doša je tu u "Oluji") https://sr.wikipedia.org/wiki/Косоре#Презимена

 

Ante Bežen o ličkim govorima (otalen sam prepisa ovu pjesmu) https://www.pilar.hr/wp-content/images/stories/dokumenti/lika/lika_1_mail_r_085.pdf

 

 

 

[Telenta]

@BWA

 

U mom kraju se češće govorilo "saći" (pr. "saći z drveta" - "sići sa drveta"), "saša" (pr. "saša sam z drveta" - "sišao sam sa drveta") i "slaziti" ("silaziti"), man "sići", "siša" i "silaziti."

 

Koji oblici su se izvorno više koristili u tvom kraju i šire u BK?

[BWA]

35 minutes ago, Telenta said:

@BWA

 

U mom kraju se češće govorilo "saći" (pr. "saći z drveta" - "sići sa drveta"), "saša" (pr. "saša sam z drveta" - "sišao sam sa drveta") i "slaziti" ("silaziti"), man "sići", "siša" i "silaziti."

 

Koji oblici su se izvorno više koristili u tvom kraju i šire u BK?

Isto.

Samo u pravilu "sašo", a kod doseljenih Ličana "saša".

[Peter Fan]

17 hours ago, Telenta said:

@BWA

 

U mom kraju se češće govorilo "saći" (pr. "saći z drveta" - "sići sa drveta"), "saša" (pr. "saša sam z drveta" - "sišao sam sa drveta") i "slaziti" ("silaziti"), man "sići", "siša" i "silaziti."

 

Koji oblici su se izvorno više koristili u tvom kraju i šire u BK?

 

16 hours ago, BWA said:

Isto.

Samo u pravilu "sašo", a kod doseljenih Ličana "saša".

Ne znam zasto, ali me ovo sve asocira na onaj vic kad je medjed otisao iz Like u Bosnu :-)

 

 

[б1lme3]

@BWA

nije 100% za ovu temu, ali je svakako vise odgovarajuce od muzicke RIP gde je pomenuto

 

rece ti da je bora drljaca iz istog sela odakle i ti

posta znam iz kog je kraja, a zaboravio konkretno selo, nadjem da je u pitanju suvaja

i onda vidim da u krugu od manje od 50 km imaju tri suvaje, dodatno sa varijacijama gornje/donje

nije retkost da se topnimi ponavljaju, ali opet ne bas u ovoj meri na malom prostoru

 

znas li mozda poreklo suvaja? ima li neceg zajednickog izmedju svih tih sela?

[BWA]

40 minutes ago, pbg12345 said:

@BWA

nije 100% za ovu temu, ali je svakako vise odgovarajuce od muzicke RIP gde je pomenuto

 

rece ti da je bora drljaca iz istog sela odakle i ti

posta znam iz kog je kraja, a zaboravio konkretno selo, nadjem da je u pitanju suvaja

i onda vidim da u krugu od manje od 50 km imaju tri suvaje, dodatno sa varijacijama gornje/donje

nije retkost da se topnimi ponavljaju, ali opet ne bas u ovoj meri na malom prostoru

 

znas li mozda poreklo suvaja? ima li neceg zajednickog izmedju svih tih sela?

Ima Gornja i Donja u krupskoj opštini i Suvaja u petrovačkoj opštini. Ali ima minimum još jedna Suvaja u Lici, mislim da je kod Lapca.

Postoji mogućnost da su naziv dali doseljeni Ličani kojih je mnogo oko Krupe i Petrovca, ali može biti i obrnuto. Generalno je taj kraj činio jednu kulturnu cjelinu sa istočnom Likom, uz stalne migracije tamo-ovamo.

Naziv asocira na suvo, ali u našoj Suvaja ima mala rječica - Suvajčina☺

[zorglub]

Kod mojih se "kolikački" (as in: uuu, kolikački je) upotrebljava za nešto veliko.

[Frile]

On 12.10.2020. at 17:09, pbg12345 said:

znas li mozda poreklo suvaja? ima li neceg zajednickog izmedju svih tih sela?

 

Naziv "Suvaja" je čest na krečnjačkim terenima. Na primer, čest je u istočnoj Srbiji, prvenstveno se koristi za rečice i potoke koje povremeno presušuju, zato što celim tokom ili delom toka prolaze kroz krečnjak i gde gube vodu. Može se desiti da neka rečica ima vode u donjem delu svog toka, ali negde daleko uzvodno presušuje pa pa zato nosi to ime.

 

Što se sela tiče, vrlo verovatno se ta imena daju selima na relativno bezvodnom terenu, uz ogradu da nema logike tako nazivati sela na krečnjačkom terenu zato što je tamo po pravilu sve bezvodno (sva sela odreda bi onda nosila isto ime Suvaja).

 

[BWA]

8 hours ago, zorglub said:

Kod mojih se "kolikački" (as in: uuu, kolikački je) upotrebljava za nešto veliko.

Velikački.

[zorglub]

@BWA Ne, baš "kolikački" kao augmentativ za "koliki". Iako zvuči kao deminutiv.

[Telenta]

@BWA

U mome kraju su se koristili ovi oblici: ružna -  ružnog (pr. "vide ružna čojeka"), oženjena  - oženjenog (pr. "ima oženjena sina"), gladna - gladnog (pr. "narani gladna"), sitna - sitnog (pr. "zbog ditna duga"), mrtva - mrtvog (npr. "našli su ga mrtva"), žedna - žednog (npr. "napoji žedna") itd. 

Ali to nije bio stalno slučaj, recimo govorili su ednog, a ne edna. Mada su češći bili oblici u kojima je ukinuto OG (koji se književno završavaju sa OG) i dodato A, ki šta sam naveo u prvoj rečenici.

Esu li koristili ovi oblici u tvom kraju?

[zorglub]

11 hours ago, Telenta said:

U mome kraju su se koristili ovi oblici: ružna -  ružnog (pr. "vide ružna čojeka"), oženjena  - oženjenog (pr. "ima oženjena sina"), gladna - gladnog (pr. "narani gladna"), sitna - sitnog (pr. "zbog ditna duga"), mrtva - mrtvog (npr. "našli su ga mrtva"), žedna - žednog (npr. "napoji žedna") itd. 

 

Meni je zbog mojih ovo sasvim normalno. Ja glupa filma...

[BWA]

16 hours ago, Telenta said:

@BWA

U mome kraju su se koristili ovi oblici: ružna -  ružnog (pr. "vide ružna čojeka"), oženjena  - oženjenog (pr. "ima oženjena sina"), gladna - gladnog (pr. "narani gladna"), sitna - sitnog (pr. "zbog ditna duga"), mrtva - mrtvog (npr. "našli su ga mrtva"), žedna - žednog (npr. "napoji žedna") itd. 

Ali to nije bio stalno slučaj, recimo govorili su ednog, a ne edna. Mada su češći bili oblici u kojima je ukinuto OG (koji se književno završavaju sa OG) i dodato A, ki šta sam naveo u prvoj rečenici.

Esu li koristili ovi oblici u tvom kraju?

Da. Identično.

[Telenta]

@BWA

 

Iako su Srbi iz Dalmacije i B. Krajine povezani mnogim viševjekovnim migracijama zbog čega imaju ogroman broj istih prezimena i imaju vrlo sličan govor pretpostavljam da se ća (u značenje - "vani/vanka", "napolje" ili jednostavno "idemo") nije koristilo u BK?

"Ajmo ća" / "oša ćaća ćaća" ili u prevodu "otac je izašao napolje." 

To "ća" u značenju koji sam naveo je koristili svi  ili skoro svi u Dalmaciji, od čakavskih Bodula i Primoraca do Srba iz okoline Knina. Moguće da se ne koristi jedino na dubrovačkom području, nisam čuo Dubrovčane da koriste ovaj izraz.