Jump to content

Prekodrinski dijalekti naših jezika


Anonymous

Recommended Posts

  • 4 weeks later...

@BWA

 

Osim nas Srba iz Dalmacije izvorno i  Srbi Ličani "ukaju" (unda, una, muj, kunj, slumio) i redukuju J na početku (esam, edan, ednom).

 

Stari je iz Ličkog Petrovog Sela porijeklom  na 10:40 - 12:05 (skroz isti govor ki od moije predaka)

 

 

Link to comment
7 minutes ago, Telenta said:

@BWA

 

Osim nas Srba iz Dalmacije izvorno i  Srbi Ličani "ukaju" (unda, una, muj, kunj, slumio) i redukuju J na početku (esam, edan, ednom).

 

Stari je iz Ličkog Petrovog Sela porijeklom  na 10:40 - 12:05 (skroz isti govor ki od moije predaka)

 

 

Da. Uka i Grahovo, Drvar i donekle Petrovac i okolina Bihaća, mada toga ima i kod mene u Krupi, ali znatno manje.

Generalno, radi se o južnjačkoj govornoj crti. Toga ima u južnom dijelu zapadne Hercegovine, ali i u čakavskim govorima.

Link to comment
2 minutes ago, BWA said:

Da. Uka i Grahovo, Drvar i donekle Petrovac i okolina Bihaća, mada toga ima i kod mene u Krupi, ali znatno manje.

Generalno, radi se o južnjačkoj govornoj crti. Toga ima u južnom dijelu zapadne Hercegovine, ali i u čakavskim govorima.

U Grahovu i okolini dosta srpskih rodova je naseljeno iz S. Dalmacije od druge polovine 18-og pa do kraja 19-og v. Npr. preci Gavrila Principa su došli u Obljaj sa Polače kod Knina u prvoj polovini 19-og v. U Drvaru i okolini ima i rodova doseljenih iz Like i S. Dalmacije, ali ovi drugi su brojniji. Dok u petrovačkom kraju dominira lička migraciona struja, ali ima i rodova iz Dalmacije. E sad, u malo daljoj prošlosti prije 18-og v. Srbi su naseljavali Liku i S. Dalmaciju iz Bosanske Krajine. Srpsko stanovništvo Like, S. Dalmacije i Bosanske Krajine je povezano mnogobrojnim migracijama u zadnjih 500 godina, mnogi rodovi su po više puta mjenjali boravište u ove tri regije, u zavisnosti od političkih i ekomomskih prilika. 

Ukanja ima i kod ličkih Bunjevaca u nekim mjestima. Južnjačka crte je takođe i izgovaranje glagola na A (reka, doša, poša, trča).  Glagoli na A su kod Srba iz Like i Dalmacije (u BK toga već nema), kod južnih Crnogoraca, kod Hrvata iz Dalmacije (i štokavskih i čakavskih) i kod Hrvata iz nekih djelova zapadne Hercegovine blizu granice sa Dalmacijom. Od svih navedenih kojima su glagoli na A odudaraju južni Crnogorci koji rastežu (rekaa, došaa, pošaa), dok ovi druge izgovaraju to A kratko.

 

Vrbnik kod Knina, more su čuti "ovdekare" (što je zapsdnohercegovačka crta ako se na varam kao i "tutekare") 11:50 - 12:15 https://youtu.be/sKWEkO3jKJk?t=710

Link to comment
28 minutes ago, Telenta said:

U Grahovu i okolini dosta srpskih rodova je naseljeno iz S. Dalmacije od druge polovine 18-og pa do kraja 19-og v. Npr. preci Gavrila Principa su došli u Obljaj sa Polače kod Knina u prvoj polovini 19-og v. U Drvaru i okolini ima i rodova doseljenih iz Like i S. Dalmacije, ali ovi drugi su brojniji. Dok u petrovačkom kraju dominira lička migraciona struja, ali ima i rodova iz Dalmacije. E sad, u malo daljoj prošlosti prije 18-og v. Srbi su naseljavali Liku i S. Dalmaciju iz Bosanske Krajine. Srpsko stanovništvo Like, S. Dalmacije i Bosanske Krajine je povezano mnogobrojnim migracijama u zadnjih 500 godina, mnogi rodovi su po više puta mjenjali boravište u ove tri regije, u zavisnosti od političkih i ekomomskih prilika. 

Ukanja ima i kod ličkih Bunjevaca u nekim mjestima. Južnjačka crte je takođe i izgovaranje glagola na A (reka, doša, poša, trča).  Glagoli na A su kod Srba iz Like i Dalmacije (u BK toga već nema), kod južnih Crnogoraca, kod Hrvata iz Dalmacije (i štokavskih i čakavskih) i kod Hrvata iz nekih djelova zapadne Hercegovine blizu granice sa Dalmacijom. Od svih navedenih kojima su glagoli na A odudaraju južni Crnogorci koji rastežu (rekaa, došaa, pošaa), dok ovi druge izgovaraju to A kratko.

 

Vrbnik kod Knina, more su čuti "ovdekare" (što je zapsdnohercegovačka crta ako se na varam kao i "tutekare") 11:50 - 12:15 https://youtu.be/sKWEkO3jKJk?t=710

Dobro zapažanje.

Što se tiče Crnogoraca, akcenat na a (dugo a) u glagolima je posljedica staroštokavske akcentuacije gdje je akcenat na zadnjem slogu.

Međutim, u okolini Nikšića to "a" je kratko, kao u Lici i Dalmaciji, jer je akcenat na prednjem slogu, npr. "dOša".

Link to comment
7 minutes ago, BWA said:

Dobro zapažanje.

Što se tiče Crnogoraca, akcenat na a (dugo a) u glagolima je posljedica staroštokavske akcentuacije gdje je akcenat na zadnjem slogu.

Međutim, u okolini Nikšića to "a" je kratko, kao u Lici i Dalmaciji, jer je akcenat na prednjem slogu, npr. "dOša".

Pita sam ednog Crnogorca za granicu između glagala na A i na O kod govornika zetsko-raškog dijelekta. Kaže da je granica kod Kolašina, južno od Kolašina je na A a sjeverno na O.

 

Link to comment
7 minutes ago, Telenta said:

Pita sam ednog Crnogorca za granicu između glagala na A i na O kod govornika zetsko-raškog dijelekta. Kaže da je granica kod Kolašina, južno od Kolašina je na A a sjeverno na O.

 

Moja baba izgovara glagolske pridjeve radne na a, a djed na o. Razlog je taj što su babini preći prešli u BK iz Like poslije 1878-me,  dok su đedovi tu od ranije. Inače je u mom selu bio mix što se tiče te govorne osobine, sa pretežnim izgovorom na "o".

 

Link to comment
3 hours ago, Telenta said:

@BWA

 

Osim nas Srba iz Dalmacije izvorno i  Srbi Ličani "ukaju" (unda, una, muj, kunj, slumio) i redukuju J na početku (esam, edan, ednom).

 

Stari je iz Ličkog Petrovog Sela porijeklom  na 10:40 - 12:05 (skroz isti govor ki od moije predaka)

 

 

ali svim tim matorim krajisnicima je sinonim za jakog coeka - onizi, sirokih (ramena) pleca :D

 

vrvtno, zato sto je vecina i sama tako gradjena :lol:

Link to comment
10 minutes ago, pbg12345 said:

ali svim tim matorim krajisnicima je sinonim za jakog coeka - onizi, sirokih (ramena) pleca :D

 

vrvtno, zato sto je vecina i sama tako gradjena :lol:

Milan Milenković onaj politikolog ako ga znaš nas hvali da smo ki od brda odvaljeni, plus plećati sa debelim vratovima. Ako je to uopšte pohvala... On je što se tiče psiho-fizičkih osobina stavio znak jednakosti između Ličana i Krajišnika, tj. na sve Krajišnike gleda ki Ličane (plećati grmalji sa debelim vratovima koji su bili veoma kontaminirani komunizmom). Takva generalizacija je nedopustiva čak i samo za Ličane, a kamoli za sav srpski narod zapadno od Vrbasa. Bilo je Ličana i u četnicima, pogotovo iz južna Like i oko Plaškog. A bome bilo ih je i koji su prelazili iz austrougarske u srpsku vojsku ili su dolazili iz Amerike ki dobrovoljci da se bore na srpskoj strani protiv AU, bilo je par desetina iljada takije Ličana i drugije Krajišnika.

Milan Milenković je jedan od mnogobrojnih živih dokaza da je Srbima autošovinizam bolest najmilija, šta reći drugo nakon bljuvotina o Krajišnicima iznesenih od strane pomenutog 15:12 - 16:40

 

Link to comment
1 hour ago, BWA said:

Moja baba izgovara glagolske pridjeve radne na a, a djed na o. Razlog je taj što su babini preći prešli u BK iz Like poslije 1878-me,  dok su đedovi tu od ranije. Inače je u mom selu bio mix što se tiče te govorne osobine, sa pretežnim izgovorom na "o".

 

 

U narodnim govorima naravno niko ne govori književne forme: došao, pošao, rekao, imao itd, man ili samo sa A ili samo sa O. Gledajući prostor bivše Jugoslavije oni kojima se glagoli završavaju sa O su prilično brojniji. Pomeno sam da na A govore južni Crnogorci, manji dio zapadnih Hercegovaca, Dalmatinci i Ličani, ali i Kordunaši koje sam zaboravio pomenuti. 

U nekim glagolima mi koji govorimo sa A moremo koristimo taj oblik, a oni koji govore sa O ne mogu i moraju govoriti sa AO što se poklapa sa književnim oblikom. Takav slučaj je rrcimo "kra sam" (od "ukrasti"), dakle oni što govore sa O ne mogu reći "kro sam" man govore "krao sam." Isto tako mi koji govorimo sa A moremo reći "bra sam" (od "ubrati"), "sta sam" (od "stati") i "ža mi je", dok oni sa O ne mogu reći "bro sam", "sto sam" i "žo mi je" već govore "brao sam", "stao sam" i "žao mi je."

Link to comment

@BWA

 

U Dalmaciji Primorci bukvalno stalno izgovaraju A na kraju u glagolima, oni govore: "tija", "radija", "nosija", "metnija", "bija", "letija", "vidija" itd. Dok u unutrašnjosti čak ni ikavci ne koriste navedene oblike, man govore: "tijo", "nosijo", "metno", "bijo", "letijo", "vidijo."

Bunjevci iz Drniša od 1:29 kažu: "zapiva", "iša", i "osta", ali zato kažu "tijo" i "bijo" (a ne "tija" i "bija" ki Primorci) https://youtu.be/m30-lSEu8Jw?t=89

Link to comment

@BWA

 

Rad lingviste Slobodana Remetića o govoru kakanjskih i zeničkih Srba https://dais.sanu.ac.rs/bitstream/handle/123456789/3114/3192.pdf?sequence=1&isAllowed=y

 

Radi se o istočnohercegovačkom govoru sa znatnim šćakavskim i ikavskim uplivom. Ikavski upliv je jači kod zeničkih nego kod kakanjskih Srba.

Zaključak je napisan pod dc.description.abstract https://dais.sanu.ac.rs/handle/123456789/3114?show=full

Link to comment
16 minutes ago, Telenta said:

@BWA

 

Rad lingviste Slobodana Remetića o govoru kakanjskih i zeničkih Srba https://dais.sanu.ac.rs/bitstream/handle/123456789/3114/3192.pdf?sequence=1&isAllowed=y

 

Radi se o istočnohercegovačkom govoru sa znatnim šćakavskim i ikavskim uplivom. Ikavski upliv je jači kod zeničkih nego kod kakanjskih Srba.

Zaključak je napisan pod dc.description.abstract https://dais.sanu.ac.rs/handle/123456789/3114?show=full

Hvala na tekstu.

Pročitaću kad uhvatim vremena, pa ćemo prokometarisati.

Link to comment

Join the conversation

You can post now and register later. If you have an account, sign in now to post with your account.

Guest
Reply to this topic...

×   Pasted as rich text.   Paste as plain text instead

  Only 75 emoji are allowed.

×   Your link has been automatically embedded.   Display as a link instead

×   Your previous content has been restored.   Clear editor

×   You cannot paste images directly. Upload or insert images from URL.

×
×
  • Create New...