Prekodrinski dijalekti naših jezika

[Telenta]

1 hour ago, nautilus said:

srednje, dvadeset, sreca, nisu ekavizmi. poslen i ode (poslije i ovdje) su lokalizmi, dolje se uzasno gutaju slova.

 

nisu i nisam nisu ikavizmi. samo se u crnoj gori govorilo nijesam, nisu i nisam je standard. 

 

ziviti, viditi, dvi, dvista, sikira (sjekira) su sirom zastupljeni oblici dolje. tako i ja govorim a rodjen sam i odrastao u kninu. mislim da u zivotu nisam rekao zivjeti niti znam ikoga ko je koristio oblik zivjeti. dvjesta sam poceo govoriti kada su mi u trgovini u beogradu umjesto (nikada umisto) dvista grama salame davali trista jer me nisu razumili (nikada razumjeli). vjerovatno ih ima jos samo mi ne padaju na um. 

 

Takvih rijeci, ali i ikavske akcentualizacije, ritma govora, ne znam kako da to definisem precizno, sto je, po meni, mnogo bitnije, je sve vise sto se priblizavas hrvatskim selima i obali. Prosto, prelazni govori su normalna stvar u slavenskim jezicima i ne postoje ostre granice.

 

Odakle su moji dosli u Dalmaciju je izgubljeno u sjecanju. Evo ti jedna ideja za razmisljanje, nakon kandijskog rata istocna Lika je pripala Austriji ali je uglavnom ostala pusta pa je naseljena ljudima iz Dalmacije. U pitanju su ista prezimena koja slave iste slave, ponekad rijetka prezimena, kao moje, i ne bas ceste slave. Ti ljudi, a Srb je bio prilicno izolirano mjesto, su cisti ijekavci. 

 

Stanovnistvo se kretalo, nije bilo uklesano u kamenu. 

 

Tako su govorili i moji, a i ja tako govorim osim dvi. To tehnički esu ikavizmi (ijakavski oblici su živjeti, vidjeti ili viđeti, dvije, dvjesta i sjekira a u nekim krajevima kažu šjekira).  Ja  vaje  govorim razumiti, poijo (pojeo), a ponekad i razumiš i ijo (jeo). Eto pa mi jedan naam (na um), edan naš lokalizam - vaje (uvijek).

 

Niko od Srba iz Dalmacije nije govorio sjekira, živjeti, dvjesta, viđeti, voljeti, željeti, boljeti, razumjeti, razumila, neđelja, nego su govorili sikira, živiti, dvista, viditi, voliti, želiti, boliti, razumiti, razumila, nedilja/neđilja.

 

 

Edited December 23, 2019 by Telenta

[Telenta]

6 minutes ago, Telenta said:

 

 

 

 

6 minutes ago, Telenta said:

...

 

 

 

Edited December 23, 2019 by Telenta

[BWA]

20 minutes ago, Telenta said:

 

Tako su govorili i moji, a i ja tako govorim osim dvi. To tehnički esu ikavizmi (ijakavski oblici su živjeti, vidjeti ili viđeti, dvije, dvjesta i sjekira a u nekim krajevima kažu šjekira).  Ja  vaje  govorim razumiti, poijo (pojeo), a ponekad i razumiš i ijo (jeo). Eto pa mi jedan naam (na um), edan naš lokalizam - vaje (uvijek).

 

Niko od Srba iz Dalmacije nije govorio sjekira, živjeti, dvjesta, viđeti, voljeti, željeti, boljeti, razumjeti, razumila, neđelja, nego su govorili sikira, živiti, dvista, viditi, voliti, želiti, boliti, razumiti, razumila, nedilja/neđilja.

 

 

kod nas je neki miks.

tako se govori dvjesta,  zaboljela, zavoljela..., ali i zivila vidila, sikira  i sl.

takodje je karakteristican oblik "vidjati"  umjesto vidjeti ili viditi (dj kao djak, djordje).

 

 

 

[Telenta]

27 minutes ago, BWA said:

kod nas je neki miks.

tako se govori dvjesta,  zaboljela, zavoljela..., ali i zivila vidila, sikira  i sl.

takodje je karakteristican oblik "vidjati"  umjesto vidjeti ili viditi (dj kao djak, djordje).

 

 

 

 

Greška prilikom pisanja, mislio sam da se kod niked nije govorilo razumjela nego isključivo razumila.

Moji su za uvijek govorili vaje.  Jel ti poznato to?

 

Na videu iz Otišića koji sam stavio vidi se da baba koristi sijaset ikavizama, a  lingvisti  bi njen govor klafifikovali ki ikavsko-(i)jekavski. To je sasvim oubičajeno za starije Srbe iz vrličkog kraja. Kad se proučava govor nekog kraja požejlno je da je osoba što starija i neobrazovanija, mlađi školovani ljudi nisu reprezenti autohtonog govora nekog kraja.

Proučavajući istoriju dalmatinskih Srba otirio sam da je dobar dio Srba iz vrličkog kraja tu doša sa područja Duvna a neki rodovi i iz zapadne Hercegovine krajem 17-og v. Otuda očito taj ikavski element (da podsjetim da je kod Ivana Antunovića, Ljube Davidovića i Erdeljanovića prije početkom prošlog i u 19-om v. naveno da pravoslavci odnosno Srbi iz Vrličke Krajine pričaju uglavnom ikavski). Npr. Barišići, Četnici i Milaši  (od kojih je čuveni dalmatinski episkop Nikodim Milaš) iz Cetine kod Vrlike su tu došli 1692 iz Duvanjskog polja.

Edited December 23, 2019 by Telenta

[BWA]

javlja se vaje i vavje.

ne znam, ja mislim da u bos.krajini ima manje ikavizama nego u dalmaciji i lici zato sto je zapadna bosna nakon turskih osvajanja ostala skoro prazna, pa nije bilo intenzivnijeg kontakta sa starosjedilackim scakavskim ikavcima.

 

pri tome, doseljenicko stanovnistvo, makar prema turskim defterima doseljeno je pretezno iz stare hercegovine.

na to ukazuje i cinjenica da je npr.mitroplija dabrobosanska iz priboja zajedno sa doseljenicima preseljena u martin brod, a tek kasnije u sarajevo.

 

[Telenta]

33 minutes ago, BWA said:

javlja se vaje i vavje.

ne znam, ja mislim da u bos.krajini ima manje ikavizama nego u dalmaciji i lici zato sto je zapadna bosna nakon turskih osvajanja ostala skoro prazna, pa nije bilo intenzivnijeg kontakta sa starosjedilackim scakavskim ikavcima.

 

pri tome, doseljenicko stanovnistvo, makar prema turskim defterima doseljeno je pretezno iz stare hercegovine.

na to ukazuje i cinjenica da je npr.mitroplija dabrobosanska iz priboja zajedno sa doseljenicima preseljena u martin brod, a tek kasnije u sarajevo.

 

 

Da dodam neke detalje u vezi rodova koje sam pomenuo u prethodnom postu. Milaši, Barišići i Četnici su došli u Cetinu 1692 iz Dobre kod Duvna. Doveo ih je knez Nikola Milaš, a Božo Barišić koji je stiga zajedno šnjim mu je bio nećak. Četnici su bili dio Milaša, a prezime su dobili po pretku Ivanu Milašu koji je bio četovođa pa su ga prozvali Četnik.

Srpski rodovi Cvitkovci sa Maovica i Marčetići iz Koljana su vrv. starinom iz zapadne Hercegovine. Na Maovicama se 1692 pominje Stojan Cvitkovac koji je bio borac u banderiji Nikole Biukovića.

Ima jedan sajt u vezi Duvna, na kojem se okupljaju duvanjski Hrvati. Objavili su spisak hrvatskih prezimena iz Duvna i okoline, naša sam oko 50 identičnih i oko 10 vrlo sličnih prezimena ki kod dalmatinskih Srba (najviše ima poklapanja sa Srbima iz vrličkog i drniškog kraja, mada ima i sa Srbima iz drugih djelova Dalmacije).

Znam jednog Srbina Vekića iz Ervenika u Bukovici koji je istraživa svoje porijeklo. Sazna je da su njegovi došli u Ervenik 1706 godine iz Vrgorca u zaleđu Makarske. Kaže da su zabilježeni u Vrgorcu sredinom 17-og v. Takođe veli da su svi pravoslavci iz Vrgorca prešli na rimokatolicizam neki 20-30 nakom seobe njegovih predaka otalen u Ervenik. U  Vrgorcu stvarno ima katolika Vekića, od njih je hrvatska teniserka Dona Vekić https://sr.wikipedia.org/wiki/Ервеник#Презимена

 

Pratim tu i tamo genetska istraživanja. Npr. Srbin Skočić (haplogrupa I2-PH908) iz Sonkovića kod Skradina je blizak  Hrvatu Skoku (Skoko) iz Ljubuškog, Srbin Biga iz Like (hg. R1a) je blizak Hrvatu Raštegorcu iz Duvna, Srbin Radović (hg. I2-PH908) iz okoline Pljevalja je blizak Hrvatu Gluščeviću iz Metkovića, Srbin Polić (hg. I2-PH908) iz Srbca je blizak Hrvatu Poliću iz zapadne Hercegovine, Srbin Ćirić (hg. I2-PH908) iz Užica je blizak muslimanu muslimanu Šurkoviću iz Konjica itd.  Svima ovima je zajednički predak po direktnoj muškoj liniji živio prije par stotina godina.

 

Edited December 23, 2019 by Telenta

[hazard]

4 hours ago, nautilus said:

nisu i nisam nisu ikavizmi. samo se u crnoj gori govorilo nijesam, nisu i nisam je standard. 

 

 

 

Striktno govoreći ikavizmi su sve reči gde je jat postao "i".

 

Kao npr. reč ,,volim", koja je prisutna u skoro svim ekavskim govorima, i ako bi ekavski oblik bio ,,volem" koji se sreće u određenim vojvođanskim i drugim govorima. I čiji se ostali oblici dosledno koriste u ekavskim govorima (voleo, volela, voleli - a ne volio, volila, volili).

 

Isto tako nisu, nisam jeste ikavski refleks jata. Ijekavski jeste nijesu, nijesam kao u Crnoj Gori, a ekavski je nesu, nesam koji postoji u nekim kosovskim govorima npr. (nesam Mito ja tebe varala, mene dali nesu me pitali u pesmi Udade se Živka Sirinićka recimo).

 

U kontekstu ove rasprave šta je jezički standard (ako si na to mislio kada si rekao standard) nije bitno, standard je uvek konstruisana stvar.

[namenski]

1 hour ago, Telenta said:

 

Pratim tu i tamo genetska istraživanja. Npr. Srbin Skočić (haplogrupa I2-PH908) iz Sonkovića kod Skradina je blizak  Hrvatu Skoku (Skoko) iz Ljubuškog, Srbin Biga iz Like (hg. R1a) je blizak Hrvatu Raštegorcu iz Duvna, Srbin Radović (hg. I2-PH908) iz okoline Pljevalja je blizak Hrvatu Gluščeviću iz Metkovića, Srbin Polić (hg. I2-PH908) iz Srbca je blizak Hrvatu Poliću iz zapadne Hercegovine, Srbin Ćirić (hg. I2-PH908) iz Užica je blizak muslimanu muslimanu Šurkoviću iz Konjica itd.  Svima ovima je zajednički predak po direktnoj muškoj liniji živio prije par stotina godina.

 

Bilo je samo pitanje trenutka kada ce geni i haplogrupe da udju u igru, mada se, ruku na srce, oduzilo preko standardnog vremena

[Telenta]

6 minutes ago, namenski said:

Bilo je samo pitanje trenutka kada ce geni i haplogrupe da udju u igru, mada se, ruku na srce, oduzilo preko standardnog vremena

Šta je loše u vezi toga?

Jako mi je drago što su genetska istraživanja razbila mitomaniju forsiranu u zadnjih 100 godina od strane mnogih Srba da svi Srbi potiču sa par čuka u Crnoj Gori i staroj Hercegovini.  Likujem i zbog još nekih stvari, ali ne bih o tome jerbo bi moglo biti protumačeno ki polotička nekorektnost. 

Edited December 23, 2019 by Telenta

[namenski]

Ma samo ti guraj, ne daj se ometati....

[б1lme3]

22 minutes ago, Telenta said:

Šta je loše u vezi toga?

Jako mi je drago što su genetska istraživanja razbila mitomaniju forsiranu u zadnjih 100 godina od strane mnogih Srba da svi Srbi potiču sa par čuka u Crnoj Gori i staroj Hercegovini.  Likujem i zbog još nekih stvari, ali ne bih o tome jerbo bi moglo biti protumačeno ki polotička nekorektnost. 

petar askraba kaze da svi srbi poticu iz kalinovika

esi cuo za coeka?

ja ga otkrio pre koji mesec, odusevljen sam

[BWA]

1 hour ago, hazard said:

 

Striktno govoreći ikavizmi su sve reči gde je jat postao "i".

 

Kao npr. reč ,,volim", koja je prisutna u skoro svim ekavskim govorima, i ako bi ekavski oblik bio ,,volem" koji se sreće u određenim vojvođanskim i drugim govorima. I čiji se ostali oblici dosledno koriste u ekavskim govorima (voleo, volela, voleli - a ne volio, volila, volili).

 

Isto tako nisu, nisam jeste ikavski refleks jata. Ijekavski jeste nijesu, nijesam kao u Crnoj Gori, a ekavski je nesu, nesam koji postoji u nekim kosovskim govorima npr. (nesam Mito ja tebe varala, mene dali nesu me pitali u pesmi Udade se Živka Sirinićka recimo).

 

U kontekstu ove rasprave šta je jezički standard (ako si na to mislio kada si rekao standard) nije bitno, standard je uvek konstruisana stvar.

ja kad sam bio klinac, vise sam vremena provodio na selu nego u gradu.

kako su baba, prababa djed i vecina seljana uvijek govorili nijesam i ja sam poceo da miksam nisam i nijesam. roditelji su me ispravljali govoreci da je nijesam "nepravilno", a ja sam bio zbunjen cinjenicom da na tv titograd govore nijesam.

nisam shvatao kako to da na drzavnoj tv novinari pricaju nepravilno.

[Telenta]

24 minutes ago, pbg12345 said:

petar askraba kaze da svi srbi poticu iz kalinovika

esi cuo za coeka?

ja ga otkrio pre koji mesec, odusevljen sam

Esam, kako nisam.

Po njemu iz Kalinovika su Kotromanići, Miloš Obilić, Ljutica Bogdan,  Kraljević Marko je starinom od Kalinovika, Stara Crna Gora je naseljena od Kalinovika, Kuči i Vasojevići su starinom od Kalinovika etc. Legenda! 

Edited December 23, 2019 by Telenta

[namenski]

2 hours ago, Telenta said:

Svima ovima je zajednički predak po direktnoj muškoj liniji živio prije par stotina godina.

Da se ovom Јебачу Над Јебачима, Протојебачу, дигне споменик и постави уместо Победника на Калемегдану.

Inače, ja mislim da su Srbi nastali od Hrvata, one slabije grane, koja je na putu iz Azije zaostala, nije mogla dalje, dok su pravi Hrvati produzili dalje, sve do mora.

I Crnogorci, naravno…  

 

[Telenta]

5 hours ago, BWA said:

nisam jeste ikavizam.

kod mene u selu i ocevom i majcinom se redovno izgovara nijesam, a to vazi za citav podgrmec.

doduse, ovo se odnosi iskljucivo na starije govornike i vremenom se gubi.

 

Nijesam more da se tumači ki ijekavizam, što je tačno.  Ali more i na drugi način, da je nastalo negacijom jesam (ni-jesam).

Edited December 23, 2019 by Telenta