Jump to content

Prekodrinski dijalekti naših jezika


Anonymous

Recommended Posts

19 hours ago, Telenta said:

 

Na Balkanu je religija/konfesija bitnija stvar od jezika, običaja, porijekla itd.  Svi narodi Balkana osim Albanaca imaju jednu vjeru. Pitanje bi li došlo do integracije Albanaca muslimana, katolika i pravoslavaca u jednu albansku naciju da nije bilo pomoći spoljnih sila da se to uradi. Ima i kod Albanaca otpadanja od izvornog identiteta. Arvaniti (Albanci iz Grčke) su potpuno grcizirani u zadnjih dvista godina, Arbereši tj. Albanci iz južne Italije su talijanizirani, a među Sandžaklijama ima dosta onih koji imaju albansko porijeklo a izjašnjavaju se ki Bošnjaci.

 

 

 

Albanci su se integrisali po jezičkom kriterijumu. To ne znači da među njima nema onih sa nealbanskim poreklom, Srbi koji su na Kosovu prelazili na Islam su se onda često venčavali sa Albancima, mešali i na kraju bivali albanizovani i asimilovani.

 

Arvaniti su se iselili iz Albanije u Grčku između 1300. i 1600. godine otprilike. Dakle jako davno. Pravoslavci su i članovi GPC i žive među Grcima, sa kojima su mešali, jako dugo i zbog te verske komponente najviše su i identitetskom pa i kulturološkom smislu bili skroz helenizovani već u 19. veku. Učestvuju u grčkom ustanku i ratu protiv Turaka, mnogi istaknuti lideri ustanika bili su Arvaniti. U tom smislu mogu se porediti sa Vlasima u Srbiji. Jezička helenizacija dovršena je u 20. veku što milom što silom i danas je arvanitski umirući jezik. Slična je priča sa Vlasima Cincarima (Aromunima) u Grčkoj.

 

Arbereši su krenuli da se sele u Italiju u 15. veku tako da opet nije čudno što su vremenom italijanizovani. Skoro potpuno su asimilovani oni koji su bili (rimo)katolici, dok su pravoslavci postali unijati te je stvorena Italo-albanska grkokatolička crkva, koja danas održava arbereški identitet. Imaju oko 60k vernika.

 

Interesantno je da Arbereši i Arvaniti sebe zove Arbereše i jezik arberišt, a ne Šćiptare i šćip kao ostali Albanci.

 

 

Link to comment
21 hours ago, BWA said:

nezaustavljivo je islo ka tome💪

 

"Poziv na viru" od Muhameda Hevaji Uskufije (dio) https://sh.wikipedia.org/wiki/Muhamed_Hevaji_Uskufi

 

Ja, kauri vami velju

Hodte nami vi na viru.

Po neviri što se kolju?

Hodte nami vi na viru.

 

Nismo vami mi zlotvori

Bog nas jedan jer satvori,

Budite Bogu bogotvori,

Hodte nami vi na viru

 

Jedno čudo razrodi se,

Naopako jer hodi se,

Ter na jedno navodi se.

Hodte nami vi na viru.

 

Je li slika, bit se robit,

Po neviri, sići morit,

Jedno drugom kuće orit?

Hodte nami vi na viru.

 

Zovemo vas jer se piše:

Boga sveta uznat više,

Paka vira teško diše.

Hodte nami vi na viru.

 

Otac jedan, jedna mati

Prvo bi nam valja znati.

Jer ćemo se paski klati?

Hodte nami vi na viru.

 

Kogod ima čistu pamet,

On ne misli činit zamet,

Nevirniku noge sapet.

Hodte nami vi na viru.

 

Nek ne čini silu, Slavu,

Ne priliči niko lavu,

Nek uznade Svetog Savu.

Hodte nami vi na viru.

 

Dobro znade Donju Solan

Rad Hevaji biti viran,

Pomoć čini, Boga jedan.

Hodte nami vi na viru.

 

Uskufija (ikavac) je bio pravoslavni konverit na islam, čije ime prije prelaska na islam je bilo Rade. Kad kaže da će Rad Hevaji biti viran, misli na to da će ostati musliman ali priznaje da je  konvertit Rade. Uskufija poziva hrišćane da pređu na islam ali kaže da su hrišćani i muslimana jedne krvi ("jedan otac, jedna mati").

Pored svega toga on je ima strahopoštovanje prema Svetom Savi.

 

 

 

Edited by Telenta
Link to comment

Velika vecina Srba u sjevernoj Dalmaciji govori ijekavskim govorom. Nikada medju starijim svijetom nisam cuo ikavicu u bukovackom govoru koji se govori u  par varijanti od Zadra pa do Dinare. Ono kare u tutekarice ( tu) je isto kao i ono ca u ajmo ca. S tim sto se ne sjecam da sam ga cuo u nekom drugom obliku osim tutekare ili tutekarice, ca je redovna stvar i dan danas to govorim. To nema veze sa ikavskim izgovorom.

 

Ikavska sela su uglavnom mijesana ili su okruzena hrvatskim ikavskim selima. Sela prema Sinju i Vrlici su ijekavska, Civljane, Koljane i Cetina. Skoro citave Koljane su poplavljene kad je pravljena brana na Cetini. Prvi put cujem da je Otisic ikavsko selo. 

 

Srbi u sjevernom Livanjskom polju su ijekavci. Cak i veliki broj Hrvata Na primjer Unista, selo na Dinari izmedju Livna i Grahova, vecinski hrvatsko, potrazite na jutjubu kako govore.

 

 

 

 

Link to comment

ono sto me u posljednje vrijeme jako zanima je kako to da se bos.krajini, lici, dalmacij, baniji hipokoristici mijenjaju po zenskom, a ne po muskom tipu.zasto jovin, milin, dragin, a ne milov, jovov, dragov... ?

 

naime, govor srba iz ovih krajeva van svake sumnje pripada i-h dijalektu, sa odredjenim specificnostima usljed gubljenja kontakta sa epicentrom tog dijalekta i mijesanja  sa starosjedilackim scakavskim i cakavskim govorima.

 

jedna od odlika i-h dijalekta jeste i mijenjanje hipokoristika po muskom tipu, pa me interesuje zna li neko nesto vise o tome?

Link to comment
8 hours ago, Tpojka said:

Naučio sam novu riječ al' kakve veze ima hipokoristik sa prisvojnim genitivom? 

 


U uvu mi nepravilna svaka drugačija deklinacija. 

jovo  hipokoristik od jovan, drago od dragan, miro od miroslav itd.

 

ne mora prisvojni genitiv.

u jugoistocnoj bosni, istocnoj hercegovini i zapadnoj cg deklinacija  ide po muskom tipu: jovo, jova, jovu..., a sjevernije i zapadnije, jovo, jove, jovi...

 

 

Link to comment
3 hours ago, BWA said:

jovo  hipokoristik od jovan, drago od dragan, miro od miroslav itd.

 

Aha, ok. Bazir'o sam se na osnovna (puna) imena koja nisu nečesta (Mile, Jovo, Drago, Sreto...) pa mi u tom smislu nije zvučalo k'o definicija hipokoristika.

Link to comment
22 hours ago, nautilus said:

Velika vecina Srba u sjevernoj Dalmaciji govori ijekavskim govorom. Nikada medju starijim svijetom nisam cuo ikavicu u bukovackom govoru koji se govori u  par varijanti od Zadra pa do Dinare. Ono kare u tutekarice ( tu) je isto kao i ono ca u ajmo ca. S tim sto se ne sjecam da sam ga cuo u nekom drugom obliku osim tutekare ili tutekarice, ca je redovna stvar i dan danas to govorim. To nema veze sa ikavskim izgovorom.

 

Ikavska sela su uglavnom mijesana ili su okruzena hrvatskim ikavskim selima. Sela prema Sinju i Vrlici su ijekavska, Civljane, Koljane i Cetina. Skoro citave Koljane su poplavljene kad je pravljena brana na Cetini. Prvi put cujem da je Otisic ikavsko selo. 

 

Srbi u sjevernom Livanjskom polju su ijekavci. Cak i veliki broj Hrvata Na primjer Unista, selo na Dinari izmedju Livna i Grahova, vecinski hrvatsko, potrazite na jutjubu kako govore.

 

 

 

 

 

Srbi su u zadnjih par decenija pričali ikavski u ovim selima u Dalmaciji koliko ja znam; Kričke, Žitnić, Maovice, Kosore, Siverić, Tribanj, Radošić, Lećevica, Zelovo, Bitelić, Dicmo, Veliki Bročanac, Vučevica, Sušci, Lučane, Sihač, Rumin, Sičane.  Čuo sam da je ikavice bilo kod Srba iz Mirlovića, ali ne znam jesu li pričali potpuno ili djelomično ikavski.

Naravno da su Srbi iz Bukovice (i)jekavci (nisu ijekavci jerbo to postoji samo u Crnoj Gori, Sandžaku i na dubrovačkom području). 

Zanimljivo da su Srbi iz Tribnja pričali ikavski, a Tribanj je između Bukovice i Like (Velebita) u kojima su Srbi (i)jekavci) https://sr.wikipedia.org/wiki/Трибањ#Језик

 

Postoji naučni rad o govoru Bitelića kod Sinja od Dijane Ćurković. Dio seljaka ispitanika iz Bitelića su bili Srbi i oni su govorili potpuno ikavski i identično ka Bunjevci odnosno Hrvati iz Bitelića https://bib.irb.hr/datoteka/705585.Doktorat_Curkovic.pdf

 

Što se tiče sela oko Vrlike koja si spomenuo, to je stanje u novije vrijeme. 

Ivan Antunović , Ljuba Jovanović i Erdeljanović  u 19-om i početkom 20-og v. navode da pravoslavci u Vrličkoj Krajini govore uglavnom ikavski.

kad klikneš na link idi oko sredine i nađi naslov pocrtan crnim " Bunjevačkom govoru" podnaslov 1. Bunjevci u Dalmaciji, idi malo niže i ima o govoru Bunjevaca Vrličke Krajine kaže se "i pravoslavni u to toj Krajini govore većinom ikavski... https://bunjevackeperspektive.files.wordpress.com/2015/01/bunjevac48dki-jezik.pdf

 

Edited by Telenta
Link to comment
1 hour ago, Telenta said:

 

Srbi su u zadnjih par decenija pričali ikavski u ovim selima u Dalmaciji koliko ja znam; Kričke, Žitnić, Maovice, Kosore, Siverić, Tribanj, Radošić, Lećevica, Zelovo, Bitelić, Dicmo, Veliki Bročanac, Vučevica, Sušci, Lučane, Sihač, Rumin, Sičane.  Čuo sam da je ikavice bilo kod Srba iz Mirlovića, ali ne znam jesu li pričali potpuno ili djelomično ikavski.

Naravno da su Srbi iz Bukovice (i)jekavci (nisu ijekavci jerbo to postoji samo u Crnoj Gori, Sandžaku i na dubrovačkom području). 

Zanimljivo da su Srbi iz Tribnja pričali ikavski, a Tribanj je između Bukovice i Like (Velebita) u kojima su Srbi (i)jekavci) https://sr.wikipedia.org/wiki/Трибањ#Језик

 

Postoji naučni rad o govoru Bitelića kod Sinja od Dijane Ćurković. Dio seljaka ispitanika iz Bitelića su bili Srbi i oni su govorili potpuno ikavski i identično ka Bunjevci odnosno Hrvati iz Bitelića https://bib.irb.hr/datoteka/705585.Doktorat_Curkovic.pdf

 

Što se tiče sela oko Vrlike koja si spomenuo, to je stanje u novije vrijeme. 

Ivan Antunović , Ljuba Jovanović i Erdeljanović  u 19-om i početkom 20-og v. navode da pravoslavci u Vrličkoj Krajini govore uglavnom ikavski.

kad klikneš na link idi oko sredine i nađi naslov pocrtan crnim " Bunjevačkom govoru" podnaslov 1. Bunjevci u Dalmaciji, idi malo niže i ima o govoru Bunjevaca Vrličke Krajine kaže se "i pravoslavni u to toj Krajini govore većinom ikavski... https://bunjevackeperspektive.files.wordpress.com/2015/01/bunjevac48dki-jezik.pdf

 

ima ijekavice i u bos.krajini.

naime, kod nas je refleks jata raznolik, nekad dvoslozan (ije) a nekad jednoslozan (je).

s druge strane, licki govori, kao i zapadnobosanski uz granicu sa likom (sire podrucje drvara) odlikuju se gotovo uvijek jednosloznim refleksom jata. 

Link to comment

Nigdje nisam rekao da ne postoje srpska sela ili zaselci koja govore ikavski. Pitanje je slijedece, da li su Srbi u tim selima uvijek bili ikavci ili su ikavski govor poprimili od svojih komsija.  Dicmo je od najblizeg srpskog ijekavskog sela udaljeno 50 kilometara. Sva sela koja si nabrojao su ili na obodu neke kompaktne grupe srpskog podrucja ili su okruzena hrvatskim selima.

 

Dalje, imas i u govoru sela u kninskom polju, na primjer u Biskupiji, poneku ikavsku rijec, did, ditelina. Ali to selo nije ikavsko.  Sa druge strane, Hrvati u Potkonju i Vrpolju su ijekavci. 

 

Ako su ljudi za 500 godina zivota dolje primili italijanske i turske rijeci, apsolutno mi je razumljivo da neko selo predje na ikavicu. Imas i drasticniji primjer kod zadra gdje su albanci za kraci rok presli ili na hrvatski ili u manjem broju na italijanski i gotovo potpuno izbubili albanski jezik. 

 

 

Sto se tice nastavaka u nadimvima, mislim da je to posledica drugacije akcentualizacije. 

Link to comment
2 hours ago, nautilus said:

Nigdje nisam rekao da ne postoje srpska sela ili zaselci koja govore ikavski. Pitanje je slijedece, da li su Srbi u tim selima uvijek bili ikavci ili su ikavski govor poprimili od svojih komsija.  Dicmo je od najblizeg srpskog ijekavskog sela udaljeno 50 kilometara. Sva sela koja si nabrojao su ili na obodu neke kompaktne grupe srpskog podrucja ili su okruzena hrvatskim selima.

 

Dalje, imas i u govoru sela u kninskom polju, na primjer u Biskupiji, poneku ikavsku rijec, did, ditelina. Ali to selo nije ikavsko.  Sa druge strane, Hrvati u Potkonju i Vrpolju su ijekavci. 

 

Ako su ljudi za 500 godina zivota dolje primili italijanske i turske rijeci, apsolutno mi je razumljivo da neko selo predje na ikavicu. Imas i drasticniji primjer kod zadra gdje su albanci za kraci rok presli ili na hrvatski ili u manjem broju na italijanski i gotovo potpuno izbubili albanski jezik. 

 

 

Sto se tice nastavaka u nadimvima, mislim da je to posledica drugacije akcentualizacije. 

 

ja sam mislio ranije da su Srbi iz Dalmacije koji su pričali ikavski taj govor primili od okolnih katolika. Međutim nedavno sam sazna da su Srbi koji su pričali ikavski iz sela u zaleđu Splita i Klisa (Radošić, Lećevica, Veliki Bročanac, Vučevica, Brštanovo) većinom porijeklom sa Kupresa i iz Uskoplja, oklen ih je doveo pop Đorđe 1687 godine. Kupres i Uskoplje su ikavski krajevi, tako da je moguće da su ikavicu donjeli otuda. Kupreški Srbi su ikavci  i o njihovom govoru su lingvisti pisali još sredinom 20-og v. https://www.malovan.net/Lat/Tekst/524/IKAVIZAM-U-GOVORU-SRBA-NA-KUPRESU

 

Srpski rodovi iz Bitelića kod Sinja osim Bulovića su došli iz Janja kod Šipova 1689. Bulovići su ako se ne varam starinom od Imotskog.

Srbi iz Bitelića su ikavci, a Srbi iz Janja su (i)jekavci. Mi ne znamo kako su govorili Srbi u Janju 1689, i da li je ikavica kod Srba iz Bitelića došla iz Janja ili su došli kao (i)jekavci pa su kasnije ikavizirani. Zanimljivo je da Srbi iz Janja iako su (i)jekavci kažu "did." Govor se more totalno promijeniti za svega 2-3 generacija, npr. zapadna Srbija je prije 100 godina bila ijekavska a danas je potpuno ekavizirana (iako danas govore ekavski ljudi iz zapadne Srbije će često reći "đed").

U Biteliću je bilo i pravoslavnih i katoličkih Đapića. Za katoličke Đapiće se znade da potiču od pravoslavca Sime Đapića koji je 1709 preša u katolocizam zbog ženidbe sa katolkinjom. Đapići su došli u Bitelić 1689 iz Janja.

 

Da je među Srbima u Dalmaciji bilo izvornih ikavaca ukazuju ikavska prezimena kod dalmatinskih Srba: Bilić (Civljane), Cvitkovac (Maovice), Mišina (Kosore), Stipanović (Koljane), Bibić (Velušić i Baljci), Svitlica (Sonković), Zdilar (okolina Imotskog), Bižić (Đevrske), Cvitanović (Biljane Donje).

 

U Biljanama Donjim na mletačkim i austrijskim popisima su popisani pravoslavni Cvitanovići, oni su u međuvremenu ijekavizirali prezime i postali Cvjetanovići. Na slici se more osim za Cvitanovići viditi i da su današnji Cvitkovci sa Maovica (sl. Đurđevdan) bili poznati i kao Cvitkovići.

https://html2-f.scribdassets.com/bvikgdyrk244dqs/images/227-c686edde7a.jpg

Edited by Telenta
Link to comment
10 hours ago, nautilus said:

Nigdje nisam rekao da ne postoje srpska sela ili zaselci koja govore ikavski. Pitanje je slijedece, da li su Srbi u tim selima uvijek bili ikavci ili su ikavski govor poprimili od svojih komsija.  Dicmo je od najblizeg srpskog ijekavskog sela udaljeno 50 kilometara. Sva sela koja si nabrojao su ili na obodu neke kompaktne grupe srpskog podrucja ili su okruzena hrvatskim selima.

 

Dalje, imas i u govoru sela u kninskom polju, na primjer u Biskupiji, poneku ikavsku rijec, did, ditelina. Ali to selo nije ikavsko.  Sa druge strane, Hrvati u Potkonju i Vrpolju su ijekavci. 

 

Ako su ljudi za 500 godina zivota dolje primili italijanske i turske rijeci, apsolutno mi je razumljivo da neko selo predje na ikavicu. Imas i drasticniji primjer kod zadra gdje su albanci za kraci rok presli ili na hrvatski ili u manjem broju na italijanski i gotovo potpuno izbubili albanski jezik. 

 

 

Sto se tice nastavaka u nadimvima, mislim da je to posledica drugacije akcentualizacije. 

 

Srpska baba iz Otišića na 1:27-5:32 / 9:40-12:26 / 18:27-19:16 / 21:46 - 23:25  https://www.rtrs.tv/av/pusti.php?id=75793

 

Ikavizmi: miseca, di, živit, živilo, nisam, dvi, uvik, nisu, vidili, umrit, okriću 

 

(I)jekavizmi: prije, djeca, djete

 

Ekavizmi: poslen, ode, sreća, dvadeset

Edited by Telenta
Link to comment

Join the conversation

You can post now and register later. If you have an account, sign in now to post with your account.

Guest
Reply to this topic...

×   Pasted as rich text.   Paste as plain text instead

  Only 75 emoji are allowed.

×   Your link has been automatically embedded.   Display as a link instead

×   Your previous content has been restored.   Clear editor

×   You cannot paste images directly. Upload or insert images from URL.

×
×
  • Create New...