dùda Posted February 7, 2020 Share Posted February 7, 2020 On 4.2.2020. at 11:10, BWA said: poslusah ovu zenu. koristi ikavizme kao: "nisam i "bizati" cega u bos.krajini nema (nisam se javlja, ali cesce je nijesam), ali intonacija, melodika govora je gotovo identicna onoj u zapadnoj bosni. ako sam dobro shvatila, tvrdiš da se nijesam u b. krajini upotrebaljva češće nego nisam ? čula sam i jedno i drugo, ali mnogo češće nisam, nego nijesam nijesam samo po selima i to stariji svet u školi, na poslu, u društvu (gradskom), nikada nisam čula da neko kaže - nijesam- a provela sam dobrih godina u b. krajini Quote Link to comment
BWA Posted February 7, 2020 Share Posted February 7, 2020 15 minutes ago, dùda said: ako sam dobro shvatila, tvrdiš da se nijesam u b. krajini upotrebaljva češće nego nisam ? čula sam i jedno i drugo, ali mnogo češće nisam, nego nijesam nijesam samo po selima i to stariji svet u školi, na poslu, u društvu (gradskom), nikada nisam čula da neko kaže - nijesam- a provela sam dobrih godina u b. krajini mislim iskljucivo na dijalekat/narodni, seoski govor starijih govornika. mladji govornici na selima koji su pohadjali skolu, u pravilu govore"nisam". Quote Link to comment
dùda Posted February 7, 2020 Share Posted February 7, 2020 3 minutes ago, BWA said: mislim iskljucivo na dijalekat/narodni, seoski govor starijih govornika. mladji govornici na selima koji su pohadjali skolu, u pravilu govore"nisam". aha, ok, nisam redovna na ovom topicu pa nisam shvatila da, moj deda i baba su govorili - nijesam-, mislim i stric i strina koji su živeli na selu, dok mlađi ne Quote Link to comment
Telenta Posted February 7, 2020 Share Posted February 7, 2020 (edited) 3 hours ago, BWA said: ---- El se u tvom kraju izvorno govorilo "ćio", "mlio", "ijo", "ij", "sio" i "srio", ili "htjeo", "mljeo", "jeo", "jedi", "sjeo" i "sreo." Kod nas je "ćio", "mlio", "ijo", "ij", "sio" i "srio." Edited February 7, 2020 by Telenta Quote Link to comment
BWA Posted February 7, 2020 Share Posted February 7, 2020 23 minutes ago, Telenta said: El se u tvom kraju izvorno govorilo "ćio", "mlio", "ijo", "ij", "sio" i "srio", ili "htjeo", "mljeo", "jeo", "jedi", "sjeo" i "sreo." Kod nas je "ćio", "mlio", "ijo", "ij", "sio" i "srio." isto kao kod tebe, s tim sto se govorilo i "cio" i "ceo", kako kad i kako ko. Quote Link to comment
Telenta Posted February 10, 2020 Share Posted February 10, 2020 (edited) On 7.2.2020. at 15:43, BWA said: isto kao kod tebe, s tim sto se govorilo i "cio" i "ceo", kako kad i kako ko. Baci pogled od 4:30 a bilo bi dobro da pogladaš sav video. Volio bih da prokomentarišeš. https://youtu.be/K2JWssyacT4?t=270 Edited February 10, 2020 by Telenta Quote Link to comment
BWA Posted February 10, 2020 Share Posted February 10, 2020 pogledao. konfuzija nastaje zbog ikavskih stokavaca koji su, buduci da su u ogromnoj vecini katolici, danas hrvati. ijekavska novostokavica je govor max. 10% hrvata. zasto je to narijecje uzeto za osnovu hrvatskog jezickog standarda, ostaje nejasno. mozda je sredinom 19 vijeka bila u pitanju teznja da se nadje neki "srednji govor" koji bi bio zajednicki srbima i hrvatima, mozda zelja nekih krugova da se izvrsi "pohrvacenje" stokavskih katolika kod kojih jos uvijek nije bila jasno formirana nacionalna svijest... meni je najrealnija teorija da je ovo ucinjeno kako bi se bogato dubrovacko kulturno naslijedje ucinilo ekskluzivno hrvatskim. Quote Link to comment
Telenta Posted February 10, 2020 Share Posted February 10, 2020 (edited) 2 hours ago, BWA said: pogledao. konfuzija nastaje zbog ikavskih stokavaca koji su, buduci da su u ogromnoj vecini katolici, danas hrvati. ijekavska novostokavica je govor max. 10% hrvata. zasto je to narijecje uzeto za osnovu hrvatskog jezickog standarda, ostaje nejasno. mozda je sredinom 19 vijeka bila u pitanju teznja da se nadje neki "srednji govor" koji bi bio zajednicki srbima i hrvatima, mozda zelja nekih krugova da se izvrsi "pohrvacenje" stokavskih katolika kod kojih jos uvijek nije bila jasno formirana nacionalna svijest... meni je najrealnija teorija da je ovo ucinjeno kako bi se bogato dubrovacko kulturno naslijedje ucinilo ekskluzivno hrvatskim. Čakavica kojom na videu pjeva Duško Jeličić je ekavska, on je porijeklom iz Selca kod Crikvenice. Vidi se i kako izgovara Ć na isti način ki Piroćanci, a tako Ć izgovaraju i čakavci sa dalmatinskih otoka. U Kvarneru i Istri ima ekavske čakavice. Ekavizmi se javljaju i u čakavici na otocima kod Zadra, pa i na nekim u srednjoj Dalmaciji (jedan Splićanin mi je reka da je njegov ćaća koji je sa nekog otoka srednje Dalmacije govorio "SEDI" a ne "sidi") . Izgleda da je ekavica najstariji čakavski izgovor, ali je preovlada ikavski izgovor vrv. zbog doseljavanja štokavskih ikavaca iz BiH i dalmatinskog zaleđa u čakavske krajeve krajem srednjeg vijeka i u ranom novom vijeku. Msm da su štokavski ikavski doseljenici čakavizirani u čakavskim krajevima, ali su dali čakavici ikavski izgovor. Za razliku od Splita i Zadra koji su do prije 100 godina bili čakavski, Šibenik je štokavski ikavski zadnjih 500 godina. Smatra se da je štokavica došla u Šibenik u 16-om v. masovnim doseljavanjem "Vlaha" sa Cetine, tj. ljudi koji su bili u "vlaškom" socijalnom staležu. Boduli sa otoka kraj Šibenika (čakavci) su vjekovima nazivali Šibenčane "Vlajima", a njihov govor "vlaškim" jezikom. Zadar i Split su štokavizirani u zadnjih 100 godina naročito nakon drugog rata kad se u ta dva grada doselilo puno ljudi iz Dalmatinske Zagore. Štokavski ikavci su ušli u hrvatski nacionalni korpus većinom u 19-om, a neki i u 20-om v. O tome svedoči Antun Radić, Ivan Frano Jukić, Mato Topalović i mnogi drugi. 35:07 - 38:55 štokavska ikavica vs. čakavska ikavica (razlika je ogromna) https://youtu.be/qZ1WIJ8H9Os?t=2107 Edited February 10, 2020 by Telenta Quote Link to comment
Telenta Posted May 5, 2020 Share Posted May 5, 2020 (edited) On 2.9.2019. at 17:15, BWA said: ---- Naletio sam na ratni snimak benkovačkog kraja. Žena iz Kola srpskih sestara pita babu u nekom srpskom selu "kako si baba" a ona odgovara "ki stari čovik" na 1:27:23 - 1:27:31 https://youtu.be/xELYxKVenb4?t=5007 Edited May 5, 2020 by Telenta Quote Link to comment
ideja Posted June 14, 2020 Share Posted June 14, 2020 On 4.2.2020. at 11:10, BWA said: poslusah ovu zenu. koristi ikavizme kao: "nisam i "bizati" cega u bos.krajini nema (nisam se javlja, ali cesce je nijesam), ali intonacija, melodika govora je gotovo identicna onoj u zapadnoj bosni. Ima u zapadnoj Bosni Srba ikavica, ali malo. "Nijesam" nije češće od "nisam". Quote Link to comment
BWA Posted June 14, 2020 Share Posted June 14, 2020 43 minutes ago, ideja said: Ima u zapadnoj Bosni Srba ikavica, ali malo. "Nijesam" nije češće od "nisam". Ikavaca ima oko Livna i Kupresa. Doduše, to i nije zapadna Bosna u pravom smislu te riječi. Što se tiče "nisam" i "nijesam" prvi oblik je redovno zastupljen kod gradskog stanovništva, ali i mlađih govornika sa sela koji su završili makar osnovnu školu. Oblik "nijesam" tipičan je za starije seosko stanovništvo, koje je jedino relevantno za razgovor o dijalektima. Ovo mogu reći za područje oko Krupe, Bihaća,Sanskog Mosta i Petrovca. Ne znam kako je u drugim dijelovima Bosanske Krajine, jer nisam bio u kontaktu sa seoskim stanovništvom u drugim dijelovima te regije. Inače, jedini ozbiljan lingvistički rad čija tema su isključivo govori Bos.Krajine je knjiga Milorada Dešića- Zapadnobosanski ijekavski govori. Rad je objavljen početkom sedamdesetih godina, a prethodilo mu je nekoliko godina terenskog rada po selima Z.Bosne. Quote Link to comment
Telenta Posted June 17, 2020 Share Posted June 17, 2020 (edited) On 14.6.2020. at 19:34, BWA said: Ikavaca ima oko Livna i Kupresa. Doduše, to i nije zapadna Bosna u pravom smislu te riječi. Što se tiče "nisam" i "nijesam" prvi oblik je redovno zastupljen kod gradskog stanovništva, ali i mlađih govornika sa sela koji su završili makar osnovnu školu. Oblik "nijesam" tipičan je za starije seosko stanovništvo, koje je jedino relevantno za razgovor o dijalektima. Ovo mogu reći za područje oko Krupe, Bihaća,Sanskog Mosta i Petrovca. Ne znam kako je u drugim dijelovima Bosanske Krajine, jer nisam bio u kontaktu sa seoskim stanovništvom u drugim dijelovima te regije. Inače, jedini ozbiljan lingvistički rad čija tema su isključivo govori Bos.Krajine je knjiga Milorada Dešića- Zapadnobosanski ijekavski govori. Rad je objavljen početkom sedamdesetih godina, a prethodilo mu je nekoliko godina terenskog rada po selima Z.Bosne. Kupres je na granici jugozapadne i srednje Bosne. Livno je jugozapadna Bosna. Neki trpaju Livno pa čak i Kupres u Hercegovinu, što nema nikakvog smisla. Čak ni Duvno nije Hercegovina, nego jugozapadna Bosna. I Srbi iz okoline Duvna su pričali ikavski, samo oko Duvna je broj Srba stalno bio znatno manji nego oko Livna i Kupresa. Jedino čisto srpsko selo u opštini Duvno koje je opstalo do 1992 je Rašćani. Bilo je Srba u još par sela kod Duvna, ali su bili u manjini u odnosu na Hrvate. Neka srpska sela kod Duvna i Livna su potpuno uništena od strane ustaša 1941-45. Edited June 17, 2020 by Telenta Quote Link to comment
werbatim Posted June 18, 2020 Share Posted June 18, 2020 19 hours ago, Telenta said: Livno je jugozapadna Bosna. Neki trpaju Livno pa čak i Kupres u Hercegovinu, što nema nikakvog smisla. Čak ni Duvno nije Hercegovina, nego jugozapadna Bosna. Hm, zanimljivo. Znam da smo u školi učili da smo mi (Grahovo) Bosna, a Livno Hercegovina, i to mi je ostalo u glavi i nikad nisam preispitivao. Sad tek vidim (i Guglam) da postoje nedoumice u pogledu granica Hercegovine npr https://selomisi.com/gdje-je-livno-bosna-ili-hercegovin/ Quote Link to comment
Telenta Posted June 18, 2020 Share Posted June 18, 2020 (edited) 31 minutes ago, werbatim said: Hm, zanimljivo. Znam da smo u školi učili da smo mi (Grahovo) Bosna, a Livno Hercegovina, i to mi je ostalo u glavi i nikad nisam preispitivao. Sad tek vidim (i Guglam) da postoje nedoumice u pogledu granica Hercegovine npr https://selomisi.com/gdje-je-livno-bosna-ili-hercegovin/ Granice Bosne i Hercegovine nisu baš jasno definisane. Osim Livna i Duvna i za Foču i Kalinovik se postavlja pitanje pripadaju li Bosni ili Hercegovini. Petar Aškraba Zagorski koji je iz Kalinovika kaže da Kalinovik nije Bosna i da ljudi iz Kalinovika i okoline nikad sebe u regionalnom smislu nisu smatrali Bosancima. Srbi i Hrvati iz tih pograničnih krajeva obavezno govore da pripadaju Hercegovini, dok Bošnjaci više govore da su iz Bosne. Srbi i Hrvati imaju tendenciju negiranja Bosne i svega bosanskog, a kod Bošnjaka je obrnuto oni promovišu Bosnu. Jedan moj poznanik Srbin porijeklom iz okoline Duvna kaže da je Duvno zapadna Hercegovina, a kad mu ja postojbinu povezujem sa Bosnom on se naljuti i to ozbiljno. Kod Srba iz Bosanske Krajine je isto izraženo negiranje Bosne, oni se regionalno od rata na ovamo mahom deklarišu kao Krajišnici. Malo koji kaže da je Bosanac. Edited June 18, 2020 by Telenta Quote Link to comment
Peter Fan Posted June 18, 2020 Share Posted June 18, 2020 7 hours ago, Telenta said: Granice Bosne i Hercegovine nisu baš jasno definisane. Osim Livna i Duvna i za Foču i Kalinovik se postavlja pitanje pripadaju li Bosni ili Hercegovina. i za Konjic, mada mislim da je geografski jasno: sve sto je ispod Ivan sedla je Hercegovina. Quote Link to comment
Recommended Posts
Join the conversation
You can post now and register later. If you have an account, sign in now to post with your account.