Jump to content
IGNORED

Стаљинизам, прилози за историју...


namenski

Recommended Posts

Ajd ovde da okacim. Jel se Staljin prosro 6. juna ?J Jel pri tome opravdano objavio da je njegov proliv buduci istorijski izvor. Nemamo tamo Apostatu i Namenskog na temi sta se najvaznije desilo na danasnji dan. Pa i nije danas .A i da li je moguce da se nesto desi a da to nisu jedino moguci ucesnici topika, dakle...

Link to comment
4 hours ago, Nesh said:

Ajd ovde da okacim. Jel se Staljin prosro 6. juna ?J Jel pri tome opravdano objavio da je njegov proliv buduci istorijski izvor. Nemamo tamo Apostatu i Namenskog na temi sta se najvaznije desilo na danasnji dan. Pa i nije danas .A i da li je moguce da se nesto desi a da to nisu jedino moguci ucesnici topika, dakle...

:D 

 

Pa dobro, evo i ti si se ukljucio.

Sad, sto si malo omasio, obaska sto me ne cudi kada vidim da si postovao u sitne sate, boze moj, dogadja se, na stranu sto te znam kao odmerenog forumasa.

Dakle, prosro se Staljin?

A zasto bas 6 juna?

Neki poseban razlog, povod, ili onako, novootkriveni izvori, taj rad...

I sta si to okacio ili hteo da okacis? :D 

 

Inace, steta sto se svako pisanje na ovim temama u roku od odmah oblaci u kozni mantil, imalo bi tu, trebalo, da se razgovara o kojecemu.

 

Kontam da bi ponajgore od svega bio ostaviti bez odgovora ovakve izjave koje nedvosmisleno pokazuju koji su prioriteti i odredjuju redosled za gadjenje:

On ‎3‎.‎6‎.‎2019‎. at 22:42, Anduril said:

...ova nacisticka relativizatorska govna su nesto iznad staljinistickih likova koji relativizuju zrtve Staljina i Mao-a.

Zna se ko je iznad, a ko ispod, a?

Edited by namenski
Link to comment

Neprijateljske snage mi otele nalog. A EDIT ne traje ni 12 sati. :sad::D

Sve sam priznao. :sad:

Izvinjenje pomenutim kolegama. Ma zao mi sto nista niste pisali o 6. junu, mislim da bi vredelo citati o tome. Pa eto, ako vas ne mrzi. dajte neke detalje koje mozda nismo videli u svim ovim dokumentarcima. Hvala. :)

Odoh sad da pristupim daljoj samokritici. :sad:

Edited by Nesh
Link to comment
4 minutes ago, Nesh said:

Neprijateljske snage mi otele nalog. A EDIT ne traje ni 12 sati. :sad::D

Sve sam priznao. :sad:

Izvinjenje pomenutim kolegama. Ma zao mi sto nista niste pisali o 6. junu, mislim da bi vredelo citati o tome. Pa eto, ako vas ne mrzi. dajte neke detalje koje mozda nismo videli u svim ovim dokumentarcima. Hvala. :)

:D 

Ma jesmo, barem ja, koliko se moglo, stiglo:

On ‎6‎.‎6‎.‎2019‎. at 10:05, namenski said:

d-day-1.jpg

 

456.jpg

 

Na danasnji dan su dosli.

U istoriji covecanstva nevidjenom organizacionom naporu, Zapad se vratio kuci.

Poduhvat po negde osporavan, u svakom slucaju na svim stranama zeljno ocekivan.

Trebalo je spakovati u brodove hiljade i hiljade tona opreme, stotine hiljada ljudi, po redu, tako da ono sto ukrcas poslednje bude prvo u redu za iskrcavanje na jednu obalu na kojoj ne znas sta te ceka, poduhvat ciju slozenost kontinentalci, kopnene zivotinje i danas tesko mogu da shvate, poduhvat koji je, pri tom i uprkos svim pripremama, mogao i da ne uspe.

Dan kada je toliko toga bilo na kocki, visilo o koncu.

 

dday-boys.jpg

 

I to leto 1944. godine, leto u kome svet tesko da je ikada bio ujedinjeniji u nadama u neko bolje sutra, narocito za takozvane male ljude.

Takozvana ratna nuzda je makar na trenutak, taj jedan dan, skrajnula sve politike i sve kalkulacije, Oni su, i sa Istoka i sa Zapada, dolazili kao Oslobodioci, kao vesnici unistenja jednog Zla koje je pretilo da zajase planetu i koje je zajahalo njen poprilican deo.

U Evropi se samo malo njih meskoljilo na vesti koje su stizale, ovim ili onim kanalima: meskoljili su se samo oni koji su se neraskidivo vezali za Osovinu Zla: svi drugi, ogromna vecina, nisu pravili razliku izmedju oslobodilaca sa Istoka i oslobodilaca sa Zapada: americka i britanska pesadija tog dana na plazama Normandije, bile su tog dana jedno sa prasnjavom, umornom pesadijom koja je stizala sa Istoka.

 

 

Danas, dal' neka druga vremena, dal' neki drugi ljudi, tek neki patuljci ispaljuju fraze o svima koji se vole, grle i ljube, prigodno podesenih izraza lica, tvituju...

107257213.jpg

 

On ‎6‎.‎6‎.‎2019‎. at 10:57, namenski said:

Inace, kad pomenusmo iskrcavanje u Normandiji, skolski primer kako odluka nekog anonimnog oficira ћате moze da ima dalekosezne strateske i politicke posledice, bez obzira na sve visoke strategije, politike i diplomatije.

Ali, i kako se Amerika, teturavim, pocetnickim koracima ucila da postane velika, globalna sila.

Naime, kako su americke jedinice pristizale u Britaniju, sa sve paralelnim planiranjem iskrcavanja, bile su smestane, prirodno, u zapadnim delovima Engleske i - jos prirodnije - odlukom nekog do danas neidentifikovanog nizeg oficira, pripali su im sektori iskrcavanja na desnoj strani normandijske obale, gledano iz Britanije.

To u tom trenutku nije izgledalo ni vazno ni toliko bitno, da se ulaskom u Nemacku, u prolece 1945, nije ispostavilo da ce americke jedinice napredujuci desnim krilom saveznickog fronta, zavrsiti, kao sto su i zavrsile, u juznim delovima Nemacke, Bavarskoj...

I dok u Vasingtonu nisu skontali da nemaju direktan pristup ni jednoj jedinoj luci na Severnom moru buduci da su te luke, pocev od belgijskih, holandskih i nemackih bile na levom krilu i kao takve pripale Britancima.

Ovo je dovelo do mozda najozbiljnije krize u saveznickim odnosima, sa sve ljutitom prepiskom izmedju Cercila i Ruzvelta i kompromisima koji nikoga nisu zadovoljili.

Stvar se, naravno, kako-tako resila, a ostace i danas sumnja da nije da Britanci nisu pre Amerikanaca ukapirali cemu vodi odluka pomenutog anonimnog oficira: ostaje cinjenica da americki oficir tih godina, za razliku od britanskog, jos uvek nije znao da - politicki misli.

Naucice.

 

A sto se samog Staljina tice - ipak je ovo njegov topik - laknulo mu jeste.

I rodilo nove brige: nece li Nemci propustiti Saveznike, nece li im mozda ponuditi separatni mir.

Uz svu velicinu, znacaj i domete iskrcavanja, 1944. to nije vise bilo to, barem sto se Sovjeta tice: stajali su cvrso na nogama, a istocnoevropske prestonice su padale jedna za drugom.

Doduse uz svo njihovo neshvatanje slozenosti jedne operacije poput iskrcavanja: i Rusija i CCCP su bile kopnene zivotinje.

Ipak, svet je odahnuo, kao sto rekoh, nade tesko da su bile ikada vece nego tog leta 1944.

A vojnici na istoku Evrope mogli su konacno da prestanu da americke mesne konzerve zovu 'Drugi front'...

Link to comment
  • 1 month later...
6 hours ago, apostata said:

Ja imam takvu majicu, a ispod slike piše:

"I'll be back"

 

p.s Kupio u Rusiji.

 

:D 

 

Jebiga. ne vredi, vidis da - samo primera radi - ni ova dvojica dezurnih  antistaljinista i humanista opsteg smera ne kapiraju ama bas nista, obaska sto se samo pripremam(o) za predstojecu veliko obelezavanje jubileja, evo ga, samo sto nije - 23. avgust.

Tada ce 107% da stupi u akciju i reska artiljerija, cekamo Andurila :D 

Link to comment
  • 2 weeks later...

Nadja-Regin-005.jpg

1 rasna стаљинисткињатм, rodjena Нишлијка, umrla ove godine, poprilicno neobelezeno.

Надежда Подерегин, poznatija kao Nadja Regin, 1 od Bondovih devojaka, From Russia with Love, Goldfinger, uglavnom britanska televizija 60-ih, rad na BBC i, kasnije, vodjenje sopstvene izdavacke kuce.

Akademija, beogradski Filozofski...

 

Skojevka koja je, prilikom izjasnjavanja povodom Rezolucije Informbiroa, ustala i jasno i glasno rekla: Друг Стаљин је потпуно у праву, овај наш само сакупља аутомобиле...

 

Nadja-Regin-001.jpg

 

Nadja-Regin-003.jpg

 

Nadja-Regin-002.jpg

Edited by namenski
Link to comment

Pesma o Staljinu

 

Ne osećamo pod sobom zemlju svoju
Naš govor se ne čuje na deset koraka,

A gde god se neki razgovor povede,
Tu se odmah sete kremaljskog gorštaka.

Njegovi su prsti, kao crvi masni,
A reči njegove ko tegovi teški.

Oči, kad se smeje, liče na žohare,
I uvek se sjaje od čizama sare.

Oko njega bagra tankovratnih vođa,
Za njega sve čine ovi poluljudi,

Neki zviždi, neki cmizdri, a neki mjauče,
On jedini grmi, udara i tuče.

Kao potkovice taj ukase deli,
Nekom u slabinu, u čelo u oko,

Svaka smrtna kazna za njeg je milina –

Široke su grudi Osetina.

 

Osip Mandeljstam

 

 

Oda Staljinu

1

Kada bih uzeo grafit da odam najvišu počast –
Za postojanu radost crteža –
Razdelio bih prostor na vešto postavljene uglove
I pažljivo i brižno,
Da se sadašnjost u linijama odslika,
U umetnosti koja se sa smelošću graniči,
Pričao bih o njemu, koji je pomerio osu sveta,
Poštujući stotinu narodnih običaja.
Krajičak obrve bih podigao,
I podigao opet, i drukčije razrešio:
Jer Prometej je svoj ugao uvećao, –
Gledaj me, Eshile, kako, crtajući, plačem!

2

Nekoliko naglašenih linija bih proizveo,
Da predstavim njegov mladoliki milenijum,
I njegovu odvažnost sa osmehom povezao
I razrešio u mirnoj svetlosti,
I u prijateljstvu mudrih očiju za blizanca,
Ne imenujući ga, naći ću onaj izraz, kojem
Kada se približiš, približiš njemu, odjednom prepoznaješ oca
I gubiš dah, osetivši sabijanje sveta.
I želim da zahvalim brežuljcima
Što su tu ruku i kost otelotvorili:
On se rodio u planinama i upoznao čemer tamnice,
Želim da ga nazovem – ne Staljin – Džugašvili!

3

Umetniče, čuvaj i štiti ratnika:
Okruži ga sa svih strana vlažnim i modrim borovima
Prijanjajuće pažnje. Ne ogorčuj oca
Rđavom zamisli ili neprijateljskom mišlju,
Umetniče, pomozi onome koji je sav sa tobom,
Koji misli, oseća i gradi.
Ne ja i ne neko drugi – njemu će rođeni narod –
Narod-Homer, hvalu spevati.
Umetniče, čuvaj i štiti ratnika:
Njemu šuma čovečanstva peva, postajući sve gušća.
A družina mudraca – budućnost je sama,
I slušaju ga sve češće, sve smelije.

4

On se s govornice kao s planine nadneo
Nad brežuljke glava. Dužnik je jači od tužbe.
Oči pune snage odlučno su dobre.
Gusta obrva nekom svetli iz blizine,
I želeo bih strelicom da ukažem
Na čvrstinu usta – oca tvrdokornih reči.
Izvajana, usložnjena, ukrućena veđa, čini se,
Dela iz miliona okvira.
On je sav – otvorenost, sav je pohvale méd.
I izoštren sluh, koji ne trpi šapat,
I namrštene bore, poskakujući, trče
Prema svima koji su spremni da žive i umru.

5

Stiščući grafit, koji je sažeo sve,
Rukom nenasitom vapijući za sličnošću samom,
Rukom grabljivom – samo sličnosti osu da uhvatim –
Ugalj ću izmrviti, njegovo obličje tražeći.
On me naučio da ne učim za sebe.
On me naučio da ne štedim sebe,
A ako nevolje skroje deo velikog plana,
Ja ću ga otkriti u slučajnim naletima njihovog dima…
Mada još nisam dostojan ničijeg drugarstva,
Mada još nisam zasićen gorčinom i suzama,
I dalje mi se čini da ga gledam u šinjelu, sa kačketom,
Na prelepom trgu, sa srećnim očima.

6

Staljinovim očima razmakla se gora
I u daljini je zaškiljila ravnica.
Kao more bez bora, kao sutrašnji iz jučerašnjeg dana –
Do sunca su se protegle brazde od pruga – džina.
On se osmehuje osmehom žeteoca,
Rukujući se u razgovoru
Koji je počeo i traje beskrajno
U šestozakletvenom prostoru.
I svako gumno i svaki plast
Čvrsti su, stisnuti, pametni – živo bogatstvo –
Čudo narodno! Da život bude velik.
Oko svog stožera obrće se sreća.

7

I šestostruko ću u svesti sačuvati,
Ja, tihi svedok rada, borbe i žetve,
Njegov ogromni put – kroz tajgu
I Lenjinov oktobar – do ispunjenja zakletve.
Udaljavaju se brežiljci ljudskih glava:
Među njima ja se smanjujem, i ne primećuju me više,
Ali u knjigama umilnim i igrama dečjim
Vaskrsnuću da kažem: sunce sja.

8

Od iskrenosti ratnika nema pravednije pravde:
Za poštenje i ljubav, za dobrobit i čelik.
Slavno je ime na stisnutim usnama recitatora –
Njega smo slušali i njega otkrili.

 

Osip Mandeljstam

 

 

Prevod: Ljubica Strnčević

 

Link to comment

Join the conversation

You can post now and register later. If you have an account, sign in now to post with your account.

Guest
Reply to this topic...

×   Pasted as rich text.   Paste as plain text instead

  Only 75 emoji are allowed.

×   Your link has been automatically embedded.   Display as a link instead

×   Your previous content has been restored.   Clear editor

×   You cannot paste images directly. Upload or insert images from URL.

×
×
  • Create New...