Jump to content
IGNORED

SpaceX


Prokleto Djubre

Recommended Posts

22 minutes ago, namenski said:

Tako da ako je 300 kila sa sve uzorcima za poklanjanje cena - bice da prici o prednostima pilotiranih ili bespilotnih poseta Mesecu u to vreme bas i nije imala mnogo smisla.

Osim politike i prestiza.

 

 

Zapravo je 380 kilograma. Bez obzira što je nešto podeljeno, najveći deo je i dalje na broju i koristi se za analize:

 

Quote

However, NASA have also kept a selection of the rocks under lock and key as an investment for future scientists. Since the 1970’s, they’ve preserved much of its moon-rock archive until the development of analytical methods more capable than those possible when the samples were collected.

Advances in knowledge have allowed today’s lunar scientists to examine the rocks with a more detailed understanding of the information they are trying to pry out of them.

For example, remote sensing and geological mapping of the moon has helped put the Apollo samples in perspective, says Charles Shearer of the University of New Mexico.

Shearer gave a detailed rundown on the possibilities inherent in the rocks at the Lunar and Planetary Science Conference in The Woodlands, Texas.

This allows scientists to reexamine previously studied samples with greater understanding of the conditions under which they formed.

“We continue to see new information by looking at Apollo samples really carefully,” adds Juliana Gross, of Rutgers University, New Jersey.

 

Plus svi eksperimenti koji su izvršeni na površini (Lunar Laser Ranging experiment i mnogi drugi). Nazvati to sve politikom i slepim crevom je kratkovido u najmanju ruku

Edited by Time Crisis
Link to comment
1 minute ago, Time Crisis said:

Nazvati to sve politikom i slepim crevom je kratkovido u najmanju ruku

Niko i nije nazvao samo politikom: ali da su presudni bili politicki i razlozi prestiza, to ces bogami tesko da sporis.

A da se radilo o tehnoloski slepom crevu, ostaje za diskusiju, narocito u svetlu cinjenice - Radoye je pomenuo - da je posle uspeha programa Apolo i postizanja politickog cilja, istrazivanje Svemira prakticno stalo ili se ogranicilo na ekstremno neambiciozne projekte.

Da su pare presusile, interesovanje zamrlo, plasirane price o nepotrebnom trosenju para poreskih obveznika...

A da prebacujes kratkovidost meni koji sam ovde nahvalio onoliko sam podihvat i epohalni znacaj:

footprint-moon.jpg

 

Nemoj :) 

 

Malo je, naime, premalo dostignuca u 20. veku na koje kao vrsta mozemo da budemo ponosni kao na ovo gore.

Link to comment

Standing down from today's Starlink mission due to an out of family ground system sensor reading, štagod da je to.

 

Jutros odložen (7 sekundi pre lansiranja) Delta 4-Heavy

Quote

It is possible that it is a "false" fault. Don't know for sure yet. We are biased towards aborting when there is a potentially critical malfunction. Recycle time is always a better trade than the risk of killing a billion dollar payload that took many years to build.

 

 
"billion dollar payload" je neka vojna špijunska gvožđurija...

 

Edited by Skyhighatrist
Link to comment

Nije spejsiks, al' još jedan propali launch:

Quote

The launch of a Northrop Grumman Antares 230+ rocket with the CRS-14 Cygnus spacecraft, dubbed the S.S. Kalpana Chawla, was aborted due to a problem with the ground support equipment, from MARS Pad 0A, at NASA’s Wallops Flight Facility, Wallops Island, Virginia

 

Link to comment

NASA je nakon Apola imala dve alternative - da jurisa na Mars ili ISS. ISS je bio daleko racionalniji korak, s manje rizika i sa daleko vecim izgledima za kontinuiran naucni i tehnoloski benefit. Ja to ne bih zvao manje "ambicioznim", bar ne sa naucne strane. S druge strane, ta dilema nije bas sasvim dobro postavljena. ISS bi trebalo porediti sa prvim korakom pohoda na Mars (permanentnom kolonijom i manned opservatorijom na Mesecu), a ne sa samim letom posade do Marsa. Ja verujem da je tu mozda napravljena greska jer ISS je projekat koji, koliko god je znacajan, ima svoje fizicke i tehnicke limite, dok bi kolonija na Mesecu mogla da raste neograniceno i u nekoj krajnjoj inacici bi se moguce uspostavila i jeftinijim resenjem. Ono sto u NASA/ESA definitivno predstavlja kocnicu za razvoj je panican strah od same pomisli na nesto sto bi bilo avanturizam, jer bi se bilo kakav nepotreban riziki ili nedajboze katastrofa odrazili na budzet i izazvali administrativni shitstorm epskih razmera. Da su tako razmisljali kad su kretali karavelama na put oko sveta, jednostavno ne bi nikada ni krenuli.

 

Mnogo kontroverzniji od SpaceX bio je MarsOne program (mislim da je konacno mrtav) koji je predvidjao ekspresno slanje ljudi na Mars (i prateci big brother style show), a ako uzmognemo da ih vratimo, ucinicemo, majkemi, sve sto mozemo. Sva kritika koja ide SpaceX morala bi visestruko ici MarsOne. A opet mozda je bas tako nesto potrebno da se izadje iz ove prebirokratske camotinje. Ne mozes da napravis kajganu, a da ne polupas jaja. Ne mozes da osvajas svemir, a da ne ubijes nekoliko astronauta. Mozda uzasno zvuci, ali je tako. A nije da nema dobrovoljaca koji bi stavili glavu u torbu.

Link to comment
54 minutes ago, chandra said:

Da su tako razmisljali kad su kretali karavelama na put oko sveta, jednostavno ne bi nikada ni krenuli.

E, pa sad...

Krenuli su kada je na istoku jedna Imperija, otomanska, zatvorila puteve ka recimo zacinima, i kada je tehnologija dala - a uvek da kada zatreba, dal' na vajdu, dal' na stetu ostaje da vidimo - odgovore.

U ovom slucaju brodove visokih bokova, pa i karavele, zgodne da se ponesu sa Okeanom, za razliku od dotadasnjih mediteranskih plovidbi.

I kada se okrenulo na zapad, sve u nadi da ce se tim putem dopreti do pomenutih zacina.

Sad, sto u se na putu isprecila 2 kontinenta - boze moj, desava se... :D 

Ali, a to je sustina - cak ni tada se nije moglo bez drzavne i ideoloske podrske: od Henrika Moreplovca do Izabele Katolicke, sponzorke Kolumbove.

I cinjenice da su se konkvistadori u Amerikama pojavili pljackajuci, ali uvijeni u sirenje hriscanstva, katolicenje kao ideolosku pratnju.

Bez toga, ne ide, tacnije nije islo.

Ono sto hocu da kazem to je da danasnje valjanje u blatu slobodnog preduzetnistva kada je Kosmos u pitanju - nema dugorocne vajde, osim mozda nesto komercijalnih zahvata.

Jedina organizacija, poznata covecanstvu do dana danasnjeg, sposobna da izvede napor izlaska ma samo i do Meseca je - drzava.

A njoj, na raznim stranama, danas nesto bas i ne ide.

Pitanje njenih motiva je nesto drugo: da li ideoloski - kao u slucaju trke na Mesec, da li neki drugi, ostaje da se vidi, ali je sva prilika da se Marsu nece ni primirisati naporima pojedinaca, ma koliko bogati i entuzijasticni bili, nego naporima ne jedne, nego druzenjemtm vise drzava.

Ono, i to je neka nada... :) 

Link to comment
9 minutes ago, namenski said:

E, pa sad...

Krenuli su kada je na istoku jedna Imperija, otomanska, zatvorila puteve ka recimo zacinima, i kada je tehnologija dala - a uvek da kada zatreba, dal' na vajdu, dal' na stetu ostaje da vidimo - odgovore.

U ovom slucaju brodove visokih bokova, pa i karavele, zgodne da se ponesu sa Okeanom, za razliku od dotadasnjih mediteranskih plovidbi.

I kada se okrenulo na zapad, sve u nadi da ce se tim putem dopreti do pomenutih zacina.

Sad, sto u se na putu isprecila 2 kontinenta - boze moj, desava se... :D 

Ali, a to je sustina - cak ni tada se nije moglo bez drzavne i ideoloske podrske: od Henrika Moreplovca do Izabele Katolicke, sponzorke Kolumbove.

I cinjenice da su se konkvistadori u Amerikama pojavili pljackajuci, ali uvijeni u sirenje hriscanstva, katolicenje kao ideolosku pratnju.

Bez toga, ne ide, tacnije nije islo.

Ono sto hocu da kazem to je da danasnje valjanje u blatu slobodnog preduzetnistva kada je Kosmos u pitanju - nema dugorocne vajde, osim mozda nesto komercijalnih zahvata.

Jedina organizacija, poznata covecanstvu do dana danasnjeg, sposobna da izvede napor izlaska ma samo i do Meseca je - drzava.

A njoj, na raznim stranama, danas nesto bas i ne ide.

Pitanje njenih motiva je nesto drugo: da li ideoloski - kao u slucaju trke na Mesec, da li neki drugi, ostaje da se vidi, ali je sva prilika da se Marsu nece ni primirisati naporima pojedinaca, ma koliko bogati i entuzijasticni bili, nego naporima ne jedne, nego druzenjemtm vise drzava.

Ono, i to je neka nada... :) 

 

Ne sporim ni najmanje tu potrebu za ideoloskom podrskom drzave (sto se tice finansijske, naravno, s tim da je to nezgodan problem jer drzavna administracija cini projekte daleko skupljim nego sto bi morali da budu). A opet nije da ogromne pare nisu potrosene na ISS i shuttleove - ukupno skoro 400 Bn $ iako je tu ideoloski momenat bio u drugom planu. Moja poenta je da se citav spejs biznis mora pojeftiniti.

 

Evo jednog zanimljivog priloga na temu meseceve opservatorije - https://physicstoday.scitation.org/doi/10.1063/1.2435647 Zanimljiva je i diskusija na kraju. Ono sto Lester ne uzima u odgovoru u ozbir je promena klime na zemlji kao ni gomilanje satelita. I jedno i drugo prete da ogranice postmatranja sa zemlje i broj raspolozovih sati. Stoji sta kaze da su teleskopi u svemiru jeftiniji i prakticniji, ali oni imaju svoj zivot i nakon toga ne mozes da ih apgrejdujes osim u detaljima (a neke uopste). Mnogo puta se desilo da instrument po lansiranju pokaze manjkavosti i bukvalno mozes da se ubijes. Hubble je servisiran 5 puta, James Webb nece moci da bude servisiran uopste - dakle posaljes 10 Bn u svemir i ako ne radi, cao, dovidjenja.

Link to comment
11 minutes ago, chandra said:

Ne sporim ni najmanje tu potrebu za ideoloskom podrskom drzave (sto se tice finansijske, naravno, s tim da je to nezgodan problem jer drzavna administracija cini projekte daleko skupljim nego sto bi morali da budu). A opet nije da ogromne pare nisu potrosene na ISS i shuttleove - ukupno skoro 400 Bn $ iako je tu ideoloski momenat bio u drugom planu. Moja poenta je da se citav spejs biznis mora pojeftiniti.

Ne radi se o sporu: ja ponajmanje sporim skuposttm drzave kao organizatora ovakvih poduhvata, ali jednostavno mi kao vrsta nemamo boli organizacioni odgovor.

Konacno, mozda nece biti nista skuplje od danasnjih preduzetnickih projekata kada nadrastu - a to ce se nuzno dogoditi - sami sebe, postanu preveliki za pojedinacnog preduzetnika i, kao takvi, uvaljeni drzavi, onim cuvenim poreskim obveznicima...

Mislim da svi potcenjujemo jedan drugi moment - drustvenu klimu: u doba tehnoloskog entuzijazma 60-ih, CCCP, Apollo, Concorde, svet, ljudi su bili mnogo zainteresovaniji, pa su tako bukvalno milijarde cucale ispred televizora i cekale do u sitne sate da Covek stupi na Mesec.

Imena astronauta znala su deca, napamet: danas je to interesovanje daleko od masovnog - prate ga ili vrsnjaci :D zlatnog doba kosmickih istrazivanja, ili danasnji retki - imam utisak - zaludjenici, otrgnuti od zanimacija tviterima i ostalim dobrobitima.

Ili, da parafraziram Oldrina: obecavali su nam kolonije na Marsu, a dobili smo - fejsbuk...

Covecanstvo je trenutno - mislim na zadnjih 30-ak godina - zagledano u mobilne telefone, a ne u zvezde.

I - bice da je to poprilicno ozbiljan i civilizacijski i kulturni problem: najvecu koncentraciju naucnika i resursa kojom je ikada u jednom trenutku covecanstvo raspolagalo trosimo na - uslovno receno - sitnice, krcmimo za male pare.

Sve dok nas neka nuzda ne natera, izmamuza...

A za nosenje sa nuzdama/krizama, opet nismo izmislili nista bolje nego - drzavu.

 

19 minutes ago, chandra said:

Mnogo puta se desilo da instrument po lansiranju pokaze manjkavosti i bukvalno mozes da se ubijes. Hubble je servisiran 5 puta, James Webb nece moci da bude servisiran uopste - dakle posaljes 10 Bn u svemir i ako ne radi, cao, dovidjenja.

Pogledacu linkovano, hvala.

A ove manjkavetm racunam u one koji se - nisu vratili. :) 

Link to comment
2 hours ago, namenski said:

Mislim da svi potcenjujemo jedan drugi moment - drustvenu klimu: u doba tehnoloskog entuzijazma 60-ih, CCCP, Apollo, Concorde, svet, ljudi su bili mnogo zainteresovaniji, pa su tako bukvalno milijarde cucale ispred televizora i cekale do u sitne sate da Covek stupi na Mesec.

Imena astronauta znala su deca, napamet: danas je to interesovanje daleko od masovnog - prate ga ili vrsnjaci :D zlatnog doba kosmickih istrazivanja, ili danasnji retki - imam utisak - zaludjenici, otrgnuti od zanimacija tviterima i ostalim dobrobitima.

 

Imao sam prilike da drzim public outreach predavanja i dogadjaje na slicne teme razlicitim publikama. Klinci se i dalje pale kad im pricas o kosmosu, pitaju, mastaju, ali stoji da je vec i kod dece prisutna ocigleda zasicenost prakticno svim temama. A odrasli su stravicno otupeli. Nemam drugu rec. Ta deca koja su znala imena astronauta pre 50 godina, 2020 sumnjaju u to da su se astronauti uopste spustili na Mesec. Meni to potpuno izmice. Valjda sada gledamo materijalizaciju sve postmodernisticke dekonstrukcije.

 

Svemirski program koji je rezultirao Apolom je u velikoj meri (tehnoloski i ideoloski) bio nasledje svetskog rata i posleratnog duha i nadanja. Sada se pravac potpuno obrnuo.

 

Link to comment
  • 2 weeks later...

https://www.businessinsider.com/musks-spacex-partners-us-military-to-deliver-weapons-by-rockets-2020-10 

 

Quote

 

Elon Musk's SpaceX and the US military plan to build a rocket capable of delivering 80 metric tons of cargo anywhere in the world in 60 minutes.

Under a newly agreed contract, SpaceX will assess the costs and technical challenges of the project, while initial tests are expected in 2021, Gen. Stephen Lyons, the head of US Transportation Command, said Wednesday at a virtual conference.

A 7,652-mile journey from Florida to Afghanistan could be completed within about an hour with such a high-speed rocket, which could travel at 7,500 mph, per The Times.

In comparison, a US C-17 Globemaster, a military transport aircraft costing $218 million with a maximum speed of 590 mph, would complete this journey in about 15 hours.

"Think about moving the equivalent of a C-17 payload anywhere on the globe in less than an hour," Lyons said.

"I can tell you SpaceX is moving very, very rapidly in this area. I'm really excited about the team that's working with SpaceX."

Another aerospace company, Exploration Architecture Corporation, will also be part of the research program.

SpaceX, founded by Elon Musk in 2002, has already developed the Falcon 9, a reusable rocket designed to carry 22 metric tons of cargo and land vertically in a controlled descent.

The plan comes days after SpaceX landed a $149 million contract to build missile-tracking satellites for the Pentagon, indicating that the aerospace firm is ramping up its military contracts.

As part of the deal, SpaceX will build four satellites fitted with wide-angle infrared missile-tracking sensors in its assembly plant in Washington, where the firm builds satellites for its Starlink internet project.

In August, SpaceX won 40% of a billion-dollar agreement with the Department of Defense to launch new rockets for the Space Force. The remaining 60% went to United Launch Alliance.

 

 

Link to comment

Join the conversation

You can post now and register later. If you have an account, sign in now to post with your account.

Guest
Reply to this topic...

×   Pasted as rich text.   Paste as plain text instead

  Only 75 emoji are allowed.

×   Your link has been automatically embedded.   Display as a link instead

×   Your previous content has been restored.   Clear editor

×   You cannot paste images directly. Upload or insert images from URL.

×
×
  • Create New...