Jump to content
IGNORED

Uvezli smo 257 puta više svinjskog mesa ...


Rumpelstiltskin

Recommended Posts

Milos Obrenovic se u grobu okrece ...

 

 

Lane nam je iz inostranstva stiglo 55 tona zaleđene svinjetine, a ove godine čak 14.000. Za isporuke iz Španije, Mađarske i Nemačke dali smo 32 miliona evra

eko-uvezli-smo-257_620x0.jpg
SRBIJA JE OVE GODINE UVEZLA ČAK 257 PUTA VIŠE SMRZNUTOG SVINJSKOG MESA NEGO 2014. IZ INOSTRANSTVA NAM JE LANE STIGLO 55 TONA ZALEĐENE SVINJETINE, A OD POČETKA OVE GODINE ČAK 14.000 TONA. DOBRA VEST JE DA JE DRASTIČNO OPAO UVOZ MESNOG OTPADA, ODNOSNO "MESA TREĆE KATEGORIJE", ALI SU KOLIČINE KOJE NAM PRISTIŽU I DALJE VELIKE. PODACI UPRAVE CARINA POKAZUJU DA JE VREDNOST UVOZA SVINJSKOG MESA KOJE NAM STIŽE IZ ŠPANIJE, MAĐARSKE, NEMAČKE I RUMUNIJE PREMAŠILA 32 MILIONA EVRA.

Nekadašnji šef katedre za upravljanje, bezbednost i kvalitet hrane na Poljoprivrednom fakultetu profesor Radomir Radovanović, kaže da je "otpad" jestivi prateći proizvod, od kog se prave kobasice, viršle, parizeri...

- Država ništa ne radi da unapredi stočarsku proizvodnju - ističe profesor Radovanović. - Samo pričaju o povećanom broju stoke, ali je taj broj zanemarljiv. Nemamo dovoljno stoke, a i to što imamo je skupo. Zato ne treba da čudi što vlasnici mesnih industrija uvoze meso iz EU i Južne Amerike. To meso je mnogo jeftinije, pa ga ubacuju u proizvodnju. Zato kilogram viršli može da košta 200 dinara. Kada bi se to pravilo od junećeg buta, videli bi da ne može da košta toliko. Cena je dobar pokazatelj čega ima u prerađevinama.

Profesor Radovanović ne sumnja da je uvezeno meso, primarno, proizvedeno kvalitetno, jer većina inostranih proizvođača ima fantastične higijenske, sanitarne i tehničke uslove.

ZAMRZNUTO KAO SVEŽENAŠA država je uvezla oko 7,5 miliona kilograma mašinski separisanog mesa, tvrdi veterinar i nekadašnji republički sanitarni inspektor Miroslav Stojšić. - To su mlevene šije, trtice, leđa i vratovi - objašnjava Stojšić. - Tim uvozom samo uništavaju stočni fond. Smrznuto meso ide samo u preradu, ali su ga jedno vreme prodavali i kao sveže. Mašinski separisano meso je najopasnije. A ono ide u parizere, viršle i kobasice.

- Problem je u distribuciji mesa - kaže profesor Radovanović. - Kada je krenulo iz Brazila i Argentine, smrznuto, brodom, ko zna šta sve može da se desi. Od kvara rashladnih uređaja, odmrzavanja, ponovnog zamrzavanja. Tu je glavni problem. Naše tržište je prilično skromno, jer ne treba samo da se gleda Beograd i kupovna moć Beograđana. Uvozno smrznuto meso, ukoliko je u komadu, često završi u pušnici mesnih industrija. Kada kupe krupno i jeftino smrznuto meso, prave pršutu. Ono što je usitnjeno ide u preradu i kobasice. Pileće smrznuto meso se ne odmrzava, jer bi to bio veliki gubitak mase, već se sva ta piletina mašinski otkošćava i ide u prerađevine. Ima slučajeva i kada se meso odmrzava, pa prodaje. Inspekcija je takva kakva jeste, a ima ih i malo.

Prema podacima Uprave carine, Srbija je uvezla oko 92 tone živinskih "otpadaka", u vrednosti od 76.000 evra, dok je izvezeno više od 56 tona. Ova vrsta robe se uvozi iz BiH i Hrvatske, a izvozi u BiH i Makedoniju. U našu zemlju ušlo je i oko 1.260 tona goveđih i svinjskih otpadaka, čija je vrednost više od 918.000 evra. U istom periodu izvezli smo više od 2,5 tona ove robe.

 

UVOZNICI

NAJVEĆI uvoznici smrznutog svinjskog mesa su "Trlić", "Matijević", "Neoplanta" i "Zlatiborac". Najveći uvoznik svežih kokošijih otpadaka je "Kostas A Zaharija". Goveđi i svinjski otpaci najviše se uvoze iz Nemačke, Mađarske, Grčke i Rumunije, a izvoze u Hongkong, na Kipar, u Vijetnam i na Tajland. Najveći uvoznici su "Kostas A Zaharija", "Gombit", "Biftek radnja za klanje stoke Miloš Radojević" i "Trlić" - pokazuju podaci Uprave carine.

Kada je reč o uvozu smrznutog goveđeg mesa, u Srbiju je stiglo 797 tona, dok smo izvezli 418 tona. Najveći uvoznici su "Havi logistik" iz Grocke i "Zlatiborac".

 

Link to comment

dakle ovako

 

svinje se hrane dobrim delom i sojinom sacmom. u srbiji je zabranjen uvoz i proizvodnja GMO soje pa je nasa soja skuplja a time je i svinjetina skuplja.

 

posledica je da nasi proizvodjaci propadaju jer im je uzgoj svinja skup.

Link to comment
...

Nemamo dovoljno stoke, a i to što imamo je skupo.

...

Profesor Radovanović ne sumnja da je uvezeno meso, primarno, proizvedeno kvalitetno, jer većina inostranih proizvođača ima fantastične higijenske, sanitarne i tehničke uslove.

...

 

 

 

Pošto nisam ni proizvođač ni trgovac nego samo potrošač mogu da kažem da me raduje kada mogu da uzmem jeftiniju a kvalitetniju robu. Ne mogu još holistički i o stočarstvu da mislim.

Link to comment

naša svinjetina je skuplja jer država ne dopinguje stočare subvencijama poput prebogatih zapadnoevropskih država, da to nije slučaj ni u ludilu neki švaba nebi mogao da kupi kilo krmenadli za 4,5€, jednostavno to je na granici ispaltivosti proizvodnje kod nas a kamoli u švabiji gde treba platiti radnike koji će toviti te svinje 1500 - 2000 € mesečno, pa veterinare, pa mesare u klanicama i na kraju trgovce...

- a situacija sa sankcijama rusija vs eu je omogućila našim trgovcima da za relativno male pare dođu do mesa pa će to dodatno uništiti domaće stočare

Edited by gone fishing
Link to comment

stigla neki dan sa planine

dovezla se mast, čvarci, pihtije, sveže meso

ono što najviše volim još nije na meniju, treba prvo da se prosuši

naravno, slaninica 

 

ja sam stigla u godine kada mi ne treba mnogo mesa u obroku

zato ni po koju cenu neću da jedem to smeće koje uvozimo

napraviču radije malo truda i platiti malo više i nabaviti zdravo hranjeno krme

 

znam mnoge koji rade slično pa i ako nemaju svoje selo

ima u srbiji još da se nađe dobrog mesa

Link to comment

Dobro, najvaznije je da smo zabranili GMO, to sto smo time smanjili konkurentnost nase robe zarad vrlo dubiozne i u sustini ideoloske konstrukcije o GMO riziku - nikom nista.

  • +1 1
Link to comment

subvencijama poput prebogatih zapadnoevropskih država

Dokle više će te prebogate zapadnoevropske države subvencionisati napaćeni srpski narod i njegovo htenje da jede jeftinije meso. Hleb za 3 dinara i bog da nas vidi.

Pravda za srpske stočare i srpske mlekare i srpske proizvođače buđavog kukuruza.

Link to comment

Pa dobro, kontam da ce seljaci moci da se preorijentisu na pravljenju Java resenja za klijente u inostranstvu, a glupa EU ce i dalje da subvencionise svoje seljake, posto ne razumeju kako funkcionise savremena ekonomija.

 

 

Ovo nije pitanje demagogije i nacionalizma vec golog prezivljavanja.

Link to comment

Pa dobro, kontam da ce seljaci moci da se preorijentisu na pravljenju Java resenja za klijente u inostranstvu, a glupa EU ce i dalje da subvencionise svoje seljake, posto ne razumeju kako funkcionise savremena ekonomija.

 

 

Ovo nije pitanje demagogije i nacionalizma vec golog prezivljavanja.

Zasto bi subvencionisanje hrane bio problem a ne resenje? Brani neko srpskoj vladi da umesto sto subvencionise fiat za srdnju klasu ne omoguci konkurentnu proizvodnju hrane? Subvencije jedino za ono sto koristi 100% gradjana neke drzave. Valjda treba da budemo zahvalni vladama tih drzava koji omogucava jeftiniju hranu I za nas.
Link to comment

Zasto bi subvencionisanje hrane bio problem a ne resenje? Brani neko srpskoj vladi da umesto sto subvencionise fiat za srdnju klasu ne omoguci konkurentnu proizvodnju hrane? Subvencije jedino za ono sto koristi 100% gradjana neke drzave. Valjda treba da budemo zahvalni vladama tih drzava koji omogucava jeftiniju hranu I za nas.

 

A, pa ne razumemo se, slazem se potpuno. Nisam sprva razumeo pravac tvoje ironije.

Link to comment

Join the conversation

You can post now and register later. If you have an account, sign in now to post with your account.

Guest
Reply to this topic...

×   Pasted as rich text.   Paste as plain text instead

  Only 75 emoji are allowed.

×   Your link has been automatically embedded.   Display as a link instead

×   Your previous content has been restored.   Clear editor

×   You cannot paste images directly. Upload or insert images from URL.

×
×
  • Create New...