Jump to content
IGNORED

Hoću da budem programerka


Recommended Posts

Koliko radimo na traženju lekova za rak, super je da ustvari i ima terapija koje su jako uspešne.

 

Kad sam ja svojevremeno tražila posao u R&Dju, najveći problem mi je kad me neko pita koliko sam prijava poslala. Errm deset, ne, ne juče, zadnjih tri meseca.

 

Ali da sam neki prodavac, programer (eto na topiku sam) ili makar vozač kamiona, makar bih mogla sita da se zabavim šaljući aplikacije (možda je u oba scenarija odnos prijava 300:1 mesto, ali šugav je i osećaj kad nemaš na šta da se prijaviš uopšte. Počneš da se tripuješ da to što si završio ni ne služi ničemu, da ni ne postoji, a da je prava struka isključivo ono kad neko ume da pravi igrice i namešta frizure.

Link to comment

Koliko radimo na traženju lekova za rak, super je da ustvari i ima terapija koje su jako uspešne.

 

Kad sam ja svojevremeno tražila posao u R&Dju, najveći problem mi je kad me neko pita koliko sam prijava poslala. Errm deset, ne, ne juče, zadnjih tri meseca.

 

Ali da sam neki prodavac, programer (eto na topiku sam) ili makar vozač kamiona, makar bih mogla sita da se zabavim šaljući aplikacije (možda je u oba scenarija odnos prijava 300:1 mesto, ali šugav je i osećaj kad nemaš na šta da se prijaviš uopšte. Počneš da se tripuješ da to što si završio ni ne služi ničemu, da ni ne postoji, a da je prava struka isključivo ono kad neko ume da pravi igrice i namešta frizure.

 

zanimljiv issue zapravo, ubedila si me da treba da proucim matching theory. pretpostavljam da ti nisi njih koliko se njima prijavilo? posto po drugoj strani ima i mnogo vise programera i vozaca nego doktora hemije (ili sta si vec ti).

Link to comment

+1, samo ne znam gde i šta da splitujem. :lolol:

 

Imaš:

1) hoću da budem programerka, koji jezik i ostalo da radim?

2) programerske paradigme, aka OO ne može ni cipele da očisti FP

3) da li pametni ljudi vole pare i zašto, psihoanaliza i sočinenia

4) Batini opsesivno-kompulsivni pozivi da sve bude kategorizovano, sortirano i indeksirano, iliti "Ordnung muss sein (Banditen)"

Link to comment

zanimljiv issue zapravo, ubedila si me da treba da proucim matching theory. pretpostavljam da ti nisi njih koliko se njima prijavilo? posto po drugoj strani ima i mnogo vise programera i vozaca nego doktora hemije (ili sta si vec ti).

 

 

Pa jedino ako ima neka statistika koliko ima IT poslova a koliko programera, koliko kamiondžijskih poslova a koliko kamiondžija, i koliko biologa/hemičara a koliko research poslova.

Ovo koliko se prijavilo, može u nekoj struci da ima dvesta poslova i dvesta radnika i da su svi prijavili na svaki taj posao, a može negde da ima dvesta radnika i dva posla i da su opet svi prijavljeni, u oba slučaj imaćeš dvesta prijava za jedno oglašeno mesto...

Link to comment

pa znam da to sve moze. ali intuitivno, recimo vozaci su jedno od najcescih zanimanja, a programera (u zavisnosti od toga sta racunas kao programer) u USA ima >3.5m, doktora hemije sigurno nema toliko. za mene je pitanje da li ima shortfall poslova ili je problem u matchingu, posto je u pitanju relativno redak posao, pa je za ocekivati da je trziste manje efikasno nego za ove druge dve profesije.

Link to comment

pa znam da to sve moze. ali intuitivno, recimo vozaci su jedno od najcescih zanimanja, a programera (u zavisnosti od toga sta racunas kao programer) u USA ima >3.5m, doktora hemije sigurno nema toliko. za mene je pitanje da li ima shortfall poslova ili je problem u matchingu, posto je u pitanju relativno redak posao, pa je za ocekivati da je trziste manje efikasno nego za ove druge dve profesije.

 

Hm, ako postoji problem u matching-u to bi trebalo da se vidi tako što ću ja recimo da se žalim da posla nema, a u firmi da se žale da ne mogu da nađu kandidata, ako te razumem?

 

Znam slučajno statistiku za jednu takvu poziciju, kad su tražili nekoga za to radno mesto (obična scientist pozicija, ne ni senior scientist), imali su oko par stotina prijava, od toga kako su mi rekli bar dvadesetih baš dobrih, i pet vrhunskih da su se jedva odlučili.

 

Čovek koji je izabran je inače preinteligentan, vrlo je šarmantan i lako interaguje sa ljudima, dobro prodaje priče i ideje što firmi treba za fundraising naravno, mimo PhDja i postdoka od 6 godina sa svojih 37 ima i završen MBA i dve godine iskustva u vođenju tima. Tako da mi je utisak da firme dolaze do svojih kandidata relativno lako, malo teže na nižem nivou (za tehničara će još ponekad i da se požale kako nisu uspeli da nađu nikog sa junior poziciju sa iskustvom u pet tehnologija i za platu iz oglasa od 2100 evra bruto (što je inače prilično borderline NKV plata za zapadnu Evropu), opet ti tehničari imaju prođu i u bolnicama kao pomoćno osoblje za analize itd pa se tamo prebacuju iz istraživačkih firmi), ali za otvorene pozicije za baš istraživače od junior preko srednjeg do senior nivoa imaju jako puno vanrednih kandidata, jedini problem koji imaju poslednjih godina je kako se odlučiti - praktično po sopstvenom priznanju ljudi iz firme.

Link to comment

Znam, Bato, znam. :-) Nisam ja više u godinama da imam široke zahvate u učenju, ali sam radoznale duše, pa to radim iz plezira. Onda briefly bacim pogled na opis paradigme i shvatim da to nije ništa drugo nego ono što radimo u Mathematici koja je zapravo veliki car za simbolička izračunavanja. I sad ti meni ne daš da ja posložim znanja. :cry:

 

Dakle, meni manjkaju fundamenti. Meni i mojim peers niko nije predavao bilo kakvo programiranje, nego je samo bilo da imaš do kraja perioda da uradiš taj i taj projekat, pa se ti posluži čime hoćeš. Ja sam sela sa nula znanja ispred Matlaba i Mathematice, neki moji drugari ispred R-a i na kraju uvek uradiš šta treba. Najbolja stvar je što je kriva učenja stvarno cool.

 

Poenta mog "izlaganja" je bila u tome da programiranje generalno ne može da se uporedi sa recimo matematikom u smislu čisto teorijskog proučavanjavanja. Nešto kao što ne možeš da postaneš arheolog, a da ne mrdneš iz biblioteke odnosno da ne uprljaš ruke. Možeš da postaneš npr. istoričar(ka), ali arheolog teško. Ne možeš ni kao u knjževnosti da se baviš izolovano analizom stila ili forme, jer cilj ove oblasti predstavlja ipak pravljenje nečeg, vid izražavanja (iako važan) je podređen tome. I postulati onog Clean Code dela, kao i ove razne paradigme o kojima se ovde diskutuje su proizašli iz prakse i nose sa sobom imperativ produktivnosti - kako da napišem nešto brže, kraće, a razumljivije. Ponavljam ovo "praksa praksa praksa", pošto imam osećaj da ti voliš i od banalnijih stvari da praviš nauku i da bi se najradije udavila sad u moru teorije, a ova oblast se toliko raširila i diversifikovala, da bi takav pristup programiranju bio kontraproduktivan. Znam ja da ti umeš i da bi mogla, but that's not the point.

Link to comment

 

Ja sam licno dosta nalozen na sve to i slazem se da se onaj ko voli matematiku najprirodnije oseca sa FPom. Samo eto i ja sam ti gore priznao da se ni za licni projekat nisam odlucio za to. Ima tu i jos jedna prakticna stvar koju mozda nismo pomenuli ranije - malo je onih koje boli kurac za mocni matematicki aparat. U stvari, recimo to ovako - procenat onih kojima je to bitno je mali. 

 

Kad se sa strane gleda čini se još uvek nema egzaktnog matematičkog aparata i postupka koji bi podržao ceo proces razvoja softvera, od modelovanja do realizacije. Sve je u vidu heuristike, tačnije mali milion heuristika. Izgleda da to vi programeri instinktivno osećate, sami najviše cenite elegantnost i efikasnost koda, i ništa ne može da zameni tu stvar, sam kod. Nikakav model, nikakav dizajn na tabli, nikakav koncept, samo suv kod. Linus Torvalds: ''Talk is cheap. Show me the code''. Zato Razz i ne voli ovo naše baljezganje o programiranju.  :D 

Programiranje mu izgleda više dođe kao filigranski zanat na granici umetnosti nego kao egzaktna inženjerska disciplina.

Ono što me zanima je da li će se ikad pronaći neka dovoljno efikasna vizuelna supstitucija za sam kod u dizajnerskom smislu, nešto što je bila početna ideja npr UML-a? Kad spomenem UML programerima osetim da imaju instinktivno gađenje prema toj ideji. Ne znam odakle tolika odbojnost prema njemu? Pogrešna ideja ili pogrešna realizacija ideje? Da li je univerzalni vizuelni ''metajezik'' uopšte moguć? Mislim da bi to bilo od velike pomoći početnicima koji  usvajaju nove ideje, da spomenem kad se već nalazimo na ovom topicu.

Edited by slow
Link to comment

@Slow,

 

Sve ti ovo sa strane jako pogresno dozivljavas. Programiranje je jako siroka disciplina i ne postoji nesto sto bi bio "tipican programer". Programiranje je i pisanje jednostavnih aplikacija za azuriranje baza podataka (CRUD programiranje) gde ti ne treba prakticno nikakvo znanje matematike (a ni kreativnost) i gde je glavni kvaliteti koji se traze vrednoca i sposobnost da se u duzem periodu odrzi paznja na posao, da se ne bi pocelo da brlja. S druge strane, programiranje obuhvata i discipline koje su maltene cista matematika (recimo ML kojim MayDay zeli da se bavi), a moguce je i samo programiranje prakticno svesti na matematiku (logicko programiranje, funkcionalno programiranje kako ga vide u Haskell svetu).

 

Nisam sreo (pravog) programera koji ima odbojnost prema UML, to je kako kad bi u matematici imao odbojnost prema simbolima koji se koriste u predikatskom racunu. Naravno, imas ljude jako ogranicenog znanja koji imaju odbojnost prema svemu sto ne poznaju, ali to nije stvar koja je specijalitet samo ove profesije.

Link to comment

Join the conversation

You can post now and register later. If you have an account, sign in now to post with your account.

Guest
Reply to this topic...

×   Pasted as rich text.   Paste as plain text instead

  Only 75 emoji are allowed.

×   Your link has been automatically embedded.   Display as a link instead

×   Your previous content has been restored.   Clear editor

×   You cannot paste images directly. Upload or insert images from URL.

×
×
  • Create New...