Jump to content
IGNORED

Notari i muke sa istima


nautilus

Recommended Posts

Nikome od njih nece pasti na pamet da se zeza sa mafijasima i da rizikuje pecat. Svaki mito je, prosto, suvise mali. 

 

Ugrubo, mislim da nisu ispod 1000 Evra dnevno. 

Da, ali svi notari imaju zaposlene koje treba plaćati, prostor, troškove, poreze... Ja verujem da su nakraju meseca i dalje jako, jako dobri, ali nije ta cifra 30K mesečno, da neko ne razume pogrešno, da je to neto zarada...

Link to comment

da se razumemo. ni ovo, kao ni mnoge druge stvari nije svako cije ime stoji na tabli platio obavezno svojim novcem. samo saricevih firmi u drzavi ima da im se ne zna broj, a kao vlasnici i zastupnici su prikazani drugi ljudi.

 

nautiluse, smatras nemogucim da je neko npr nekome od notara tako platio pecat? 

 

ozbiljna mafija ne radi stihijski, vec dobro organizovano, i obicno se prva prilagodjava drustvenim, privrednim, pravnim i ostalim promenama.

Edited by Aće
Link to comment

Nije nemoguce, ali mislio sam na nesto drugo. Notar, koji vec ima kancelariju, nece rizikovati tako unosan posao zbog mita od 10-20K evra. Taj novac moze zaraditi za mesec dana. Niko normalan ne bi rizikovao u toj situaciji.

 

Problem je sto su oni od samog izbora bili pod velikim uticajem politike i politicara koji ih sada stite a te usluge ce se kad tad vracati. A ja nesto ne mislim da su drugari sadasnjih politicara na vlasti clanovi debatnog kluba francuske akademije.

Link to comment

demokrate, radikali, liberali itd. u srbiji svakako to veze nema sa pravom ideologijom, vec samo sa maroderstvom. zovimo ih sve jednim imenom, paraziti, govna, ili bilo kojim drugim terminom o kojem se postigne saglasnost. 

Link to comment

Zakon o notarima je predložio, gurao i usvojio  DS.

 

Ovi su samo uskočili u voz, koji je DS napravio.

 

Zakon o notarima gura i finansira GIZ, i u vreme DS-a i sada, a i imaju ga sve okolne zemlje. Mi smo poslednji.

 

Koliko sam mogao da ispratim i pronađem, a trudio sam se, u većini zemalja gde postoje notari oni su isključivo nadležni za sastavljanje i overu isprava o prometu nepokretnosti (prodaja, poklon i sl.), nasledno-pravnih ugovora (doživotno izdržavanje i sl) i ugovora o deobi bračne tekovine, ponegde čak i osnivačkih akata privrednih društava.

 

Izuzetak od toga su, valjda, Hrvatska, Slovenija i Češka (u pogledu prometa nepokretnosti).

 

Zakon koji je donet kod nas, u pogledu uslova za imenovanje notara je gotovo identičan nemačkom zakonu (Nemci traže 3 god. radnog iskustva posle pravosudnog i položen notarski ispit). Međutim, nemački sistem notarijata je jedinstven i dualni je - poznaje  notare i advokate-notare (Anwaltsnotar), gde ovi drugi kombinuju i jednu i drugu funkciju. Toga u drugim državama gde postoji notarijat jednostavno nema (Francuska, Italija, Holandija i sl), a i malo je samo po sebi kontradiktorno i suprotno suštini notarijata kao "objektivne treće strane" koja štiti i javni i privatni interes.

 

Opet, svima je zajedničko da je broj notarskih mesta limitiran zakonom, da notara na funkciju imenuje ministar pravde, a jedini izuzetak u tom pogledu je Holandija, gde notar može biti svako ko ispuni propisane uslove (nema limita niti ograničenog broja mesta).

 

Pokušaj univerzalnih pravila notarijata daje Međunarodna unija notarskih komora ovde kao neki model-zakon, ali, kao što vidimo, to nije univerzalno prihvaćeno.

 

Nama nedostaju notari, činjenica je, jer kod nas u pogledu prometa nekretnina stvarno vlada haos. E sad, da li ih je na ovaj način trebalo imenovati, da li njihova tarifa treba da bude tolika, da li je trebalo limitirati broj notarskih mesta ili ne, ako jeste da li ih je predviđeno u odgovarajućem broju (350) i koji je kriterijum primenjivan prilikom određivanja toga broja, da li je sav promet nepokretnosti trebao odjednom da pređe kod njih ili je trebalo da to bude paralelno sa sudom u nekom dužem periodu - to su već pitanja o kojima se može i treba raspravljati.

 

Ali, o tome se ne raspravlja.

Link to comment

Zakon o notarima gura i finansira GIZ, i u vreme DS-a i sada, a i imaju ga sve okolne zemlje. Mi smo poslednji.

 

Koliko sam mogao da ispratim i pronađem, a trudio sam se, u većini zemalja gde postoje notari oni su isključivo nadležni za sastavljanje i overu isprava o prometu nepokretnosti (prodaja, poklon i sl.), nasledno-pravnih ugovora (doživotno izdržavanje i sl) i ugovora o deobi bračne tekovine, ponegde čak i osnivačkih akata privrednih društava.

 

Izuzetak od toga su, valjda, Hrvatska, Slovenija i Češka (u pogledu prometa nepokretnosti).

 

Zakon koji je donet kod nas, u pogledu uslova za imenovanje notara je gotovo identičan nemačkom zakonu (Nemci traže 3 god. radnog iskustva posle pravosudnog i položen notarski ispit). Međutim, nemački sistem notarijata je jedinstven i dualni je - poznaje  notare i advokate-notare (Anwaltsnotar), gde ovi drugi kombinuju i jednu i drugu funkciju. Toga u drugim državama gde postoji notarijat jednostavno nema (Francuska, Italija, Holandija i sl), a i malo je samo po sebi kontradiktorno i suprotno suštini notarijata kao "objektivne treće strane" koja štiti i javni i privatni interes.

 

Opet, svima je zajedničko da je broj notarskih mesta limitiran zakonom, da notara na funkciju imenuje ministar pravde, a jedini izuzetak u tom pogledu je Holandija, gde notar može biti svako ko ispuni propisane uslove (nema limita niti ograničenog broja mesta).

 

Pokušaj univerzalnih pravila notarijata daje Međunarodna unija notarskih komora ovde kao neki model-zakon, ali, kao što vidimo, to nije univerzalno prihvaćeno.

 

Nama nedostaju notari, činjenica je, jer kod nas u pogledu prometa nekretnina stvarno vlada haos. E sad, da li ih je na ovaj način trebalo imenovati, da li njihova tarifa treba da bude tolika, da li je trebalo limitirati broj notarskih mesta ili ne, ako jeste da li ih je predviđeno u odgovarajućem broju (350) i koji je kriterijum primenjivan prilikom određivanja toga broja, da li je sav promet nepokretnosti trebao odjednom da pređe kod njih ili je trebalo da to bude paralelno sa sudom u nekom dužem periodu - to su već pitanja o kojima se može i treba raspravljati.

 

Ali, o tome se ne raspravlja.

Zašto se nije raspravljalo pre 2011 i zašto se nije raspravljalo posle?

 

Ne podjebavam, ozbiljno pitam. To je pitanje koje i ministar dosta legitimno postavlja. Posle 3 godine čekanja zakona na primenu, advokati se setili šta u njemu piše?

Link to comment

Zašto se nije raspravljalo pre 2011 i zašto se nije raspravljalo posle?

 

Ne podjebavam, ozbiljno pitam. To je pitanje koje i ministar dosta legitimno postavlja. Posle 3 godine čekanja zakona na primenu, advokati se setili šta u njemu piše?

 

Pa nije pisalo isto 2011. i 2014. godine, u tome je problem.

 

Kad je zakon donet sadržao je odredbu o isključivoj nadležnosti notara za sastavljanje i overu ugovora o prometu nepokretnosti samo ukoliko je jedna ugovorna strana poslovno nesposobna (nesposobna za rasuđivanje). Štaviše, kad je donet, zakon je bio nesprovodiv jer je za njegovo sprovođenje trebalo izmeniti i Zakon o vanparničnom postupku (zbog mogućnosti suda da notaru poveri vođenje niza vanparničnih postupaka koje je do sad isključivo vodio sud - raspravljanje zaostavštine, uređenje međa, uređenje načina korišćenja zajedničke stvari i sl.).

 

E sad, u tom periodu posle 2011. godine, koliko sam ja ispratio, masa ljudi je popadala ispit za notare, u prvom roku od 260 kandidata položilo 30 ljudi. Ima ovde statistika. Pošto maltene 3 godine nije mogla da se formira komora i da notari počnu da rade (mada ni sada nije formirana zakonito, trebalo je da ih bude 100 imenovano za osnivanje komore a mislim da taj broj još uvek nisu dostigli), onda je promenjen zakon u tom smislu da je kod notara prešao celokupan promet nepokretnosti.

 

Opet, taj zakon (koji je notarima dao monopol u prometu nepokretnosti) je izmenjen februara 2013. godine i tada se već znalo da će notari biti isključivo nadležni za taj segment. Zašto je advokatura ćutala o tome do sada, to je već pitanje za njih.

Link to comment

 

 

Nama nedostaju notari, činjenica je, jer kod nas u pogledu prometa nekretnina stvarno vlada haos. E sad, da li ih je na ovaj način trebalo imenovati, da li njihova tarifa treba da bude tolika, da li je trebalo limitirati broj notarskih mesta ili ne, ako jeste da li ih je predviđeno u odgovarajućem broju (350) i koji je kriterijum primenjivan prilikom određivanja toga broja, da li je sav promet nepokretnosti trebao odjednom da pređe kod njih ili je trebalo da to bude paralelno sa sudom u nekom dužem periodu - to su već pitanja o kojima se može i treba raspravljati.

 

Ali, o tome se ne raspravlja.

 

 

imam jedno pitanje, da li se zakonski moze regulisati obaveza uknjizbe, tj ulaska u samu proceduru u nekom kratkom roku nakon sticanja nekretnine, konkretno nakon overe kupoprodajnog ugovora? ovako imamo situacije da ljudi kupe nekretninu pre 20-50 godina i da ih jednostavno boli uvo, jer nece/ne znaju/imaju neki stoti razlog. jos bolje je kad takve nekretnine promene i po 5-10 vlasnika u medjuvremenu, pa poslednji neka obezbedi pravno sledujucu dokumentaciju od prvog prometa do zadnjeg. zato je haos, ne samo zbog javasluka u sudovima i rgz.

Edited by Aće
Link to comment

@TP

 

Pa da, znalo se dosta ranije. Nije GIZ nametao tačna rešenja, nago je uvek ostavljana mogućnost kako se to može uraditi, pretpostavljam.

 

Mislim, znam kako ide sa izvršiteljima uplitanje GIZ-a, pa verujem da ni ovde nije mnogo drugačije.

 

E, a ovo, o 2013, nisam znao, niti se po medijim provlačolo. Ja bio ubeđen da je to rešenje jošod DS-a ostalo.

Link to comment

advokati su, neki kazu zbog nezainteresovanosti komore, koja je kao trebala da reaguje, propustili sve rokove za raspravu i primedbe. onda ih je naravno docekalo donosenje zakona u 4 ujutro vikendom, kako bi od ponedeljka stupili na snagu.

Link to comment

imam jedno pitanje, da li se zakonski moze regulisati obaveza uknjizbe, tj ulaska u samu proceduru u nekom kratkom roku nakon sticanja nekretnine, konkretno nakon overe kupoprodajnog ugovora? ovako imamo situacije da ljudi kupe nekretninu pre 20-50 godina i da ih jednostavno boli uvo, jer nece/ne znaju/imaju neki stoti razlog. jos bolje je kad takve nekretnine promene i po 5-10 vlasnika u medjuvremenu, pa poslednji neka obezbedi pravno sledujucu dokumentaciju od prvog prometa do zadnjeg. zato je haos, ne samo zbog javasluka u sudovima i rgz.

 

Upravo sam čitao kako se to radi u Francuskoj npr. Kod njih je notar nadležan za celokupnu proceduru - dakle on prouči dokumentaciju i pravno stanje, pogleda javne (urbanističke i sl.) propise koji se tiču same nepokretnosti i eventualno ograničavaju promet, pouči stranke o najboljoj pravnoj formi za realizaciju transakcije koja god da je (prodaja, poklon i sl.), onda sastavi i overi ugovor, naplati porez (na prenos apsolutnih prava) za državu i primerak ugovora po službenoj dužnosti dostavlja registru prava na nepokretnostima. Kad to završi, onda strankama dostavlja prepis ugovora i potvrdu o uknjižbi.

 

Faktički on završi ceo posao. Znači može.

Edited by Tribun_Populi
Link to comment

dobro, ako izuzmemo aspekt poreskog postupka (cije bi preseljenje iz pu kod notara bilo cirkus 100%) deluje potpuno sprovodivo. a i kod nas je to notar koliko sam razumeo duzan, u smislu i sopstvene odgovornosti za posao koji ugovara. medjutim u praksi je rekao potencijalnom kupcu idite vi do ziga, gradske uprave, rgz, pa sve to sami proverite i javite mi. 

Link to comment

Nama nedostaju notari, činjenica je, jer kod nas u pogledu prometa nekretnina stvarno vlada haos.

Kako ce notari da dovedu u red promet nekretnina? Ne govorimo o Francuskoj, Holandiji... gde za 5 minuta mozes da saznas kolika je povrsina podruma koji kupujes uz stan, vec govorimo o Srbiji gde prema stanju u katastru hiljade ljudi zive na livadama i pasnjacima, gde covek moze biti upisan kao vlasnik 0 m2, ili iskljucivi vlasnik u udelu 1/1 15 m2 nedeljivog stana koji ima 50 m2, ili gde moze biti vlasnik 1/2 objekta, ali istovremeno i 80% ukupne povrsine pojedinacnih delova tog objekta, gde su hipoteke u listove nepokretnosti iz tapija prepisane slucajnim izborom na jedan od objekata koji se nalazi na datoj parceli, gde su sve nepokretnosti  preventivno upisane kao izgradjene bez gradjevinske dozvole i gde je moguce kupiti kucu bez zemljista ispod objekta...

Govorimo o Srbiji gde se objekti grade bez postovanja projektne dokumentacije, od onih bezazlenih™ slucajeva kada su priuceni gradjevinci naopako okrenuli plan, pa dobili raspored stanova i prostorija kao u ogledalu, do onih slucajeva kada je dozidan sprat ili dva, ili pomocni objekat veci od glavnog objekta.

U takvoj situaciji vise verujem advokatu, koji ima iskustva i koji ima vremena da se bavi mojim ugovorom, nego notaru koji odgovara celokupnom imovinom, ali ne i onom imovinom koju je preneo na zenu i decu 10 dana pre nego sto je stupio na duznost.

Link to comment

Join the conversation

You can post now and register later. If you have an account, sign in now to post with your account.

Guest
Reply to this topic...

×   Pasted as rich text.   Paste as plain text instead

  Only 75 emoji are allowed.

×   Your link has been automatically embedded.   Display as a link instead

×   Your previous content has been restored.   Clear editor

×   You cannot paste images directly. Upload or insert images from URL.

×
×
  • Create New...