Jump to content
IGNORED

Aristokratija


Anduril

Recommended Posts

Dakle, to je taj nacional-socijalistički odnos o kome govoriš na topiku o Ukrajini, koji dakle potiče iz protestantskog sveta?

Ма он ништа није скапирао.  Нити ће икад. Догмата коме тешко да има равног овде на форуму.

Link to comment

 

Nacionalizmi ili uopsteno sovinizmi (religiozni, klasni ili plemenski) su zaceci imperija. Interesantno je citati Normana Davisa o engleskom nacionalizmu i sovinizmu prema Skotima, Velsanima i pogotovo Ircima tokom zacetka Britanske imperije.

 

Neprijateljski nacionalizmi su grobnica imperija jer oni veci obicno zele da uspostave svoju. Srbija je recimo pokusala posle pobede nakon 1. Svetskog rata.

 

Видиш, ја сам мислио да је жеља за ширењем моћи зачетак империје.  :fantom:

 

Енглеска нација је постојала у XVII веку а предводник тог енглеског национализма је био краљ Џејмс Стјуарт, King of Scots?

 

Шта је покушала Србија после 1918? 

Link to comment

Видиш, ја сам мислио да је жеља за ширењем моћи зачетак империје.  :fantom:

Енглеска нација је постојала у XVII веку а предводник тог енглеског национализма је био краљ Џејмс Стјуарт, King of Scots?

 

Kad bi to bilo tako prosto - hoces moc pa stvoris imperiju. :kralj:

Ono sto je potrebno je nekakav nukleus, kriticna masa lojalne sile koja je povezana izmedju sebe kroz tradiciju i kulturu a sovinizam prema drugima.

Prema tome, na primeru Engleske/Britanje prica sa imperijalizmom je mnogo duza i kompleksnija a pocinje naravno sa normanskim osvajanjem 1066.:

- Normanski vojvoda i njegova kasta ratnika je posle osvajanja u periodu od 20 godina gotovo u potpunosti kolonizovala Englesku. Prethodna anglo-saksonska aristokratija je totalno unistena a normanske tvrdjave su prekrile Englesku i Kornvol.

- Tokom 12. veka je ta normanska kasta zavladala Anzevinskom imperijom koju su cinile Engleska i gotovo pola Francuske

- Sledeci korak za normansku imperijalnu kastu (koja je tokom 13. veka jos uvek pricala uglavnom francuski mada je izgubila vecinu anzevinskih poseda), tj. za Edvarda I je bila totalna kolonizacija Velsa koji je na kraju prosao kao i Engleska 150 godina pre toga samo sto su sada izgradjene jos mnogo impresivnije tvrdjave.

- Isto je pokusao i sa Skotskom ali je to bio nesto jaci orah, pogotovo za njegovog nesposobnog sina.

- A onda naravno imamo Edvarda treceg i pocetak stogodisnjeg rata sa konacnim formiranjem engleskog (sada umesto normaskog) i francuskog identita i njihove separacije. Snage Edvarda, Crnog princa i kasnije Henrija 5 su se i u Francuskoj ponasali kao imperijalni kolonizatori.

- Mala pauza je usledica tokom Rata ruza a igranka se onda nastavila sa imperijalnom Tudorskom Engleskom. Na red je dosla Irska, iako su Normani vec ranije tamo stigli, ali sada je Henri Osmi pokrenuo nepovratan proces imperijalne ekspanzije, kolonizacije i istovremene centralizacije. Do dolaska Dzemsa koga spominjes je Engleska vec uspostavila imperijalni sistem i jaku centralnu administraciju a on, i sam kao Tudor koji je odrastao totalno odvojeno od svoje majke Meri kraljice Skota, nije bio stranac na imperijalnom dvoru.

- Naravno, ekskluzivitet da samo protestanti mogu da zauzmu britanski tron se zadrzao sve do prosle godine. Jos jedan "kosmopolitiski" sovinizam u dugoj liniji. ;)

 

Sve u svemu, nastanak Britanske imperije od normanske Egleske ipak nije bio tako jednostavan i pre svega rezultat dugog imperijalnog kontinuiteta i odgovarajuce kulture vladajuce aristokratije.

Link to comment

Dajte da se ne lažemo, engleska aristokratija se bavila incestom i opštenjem sa životinjama baš kao i njihovi podanici dok nisu otkrili lukrativnost pljačke španskih trgovačkih brodova, a potom pilidžovanje ogromnih prostranstava u p. materini gde nikome nije palo na pamet da ide. Sad je to tobože plod neke imperijalne politike :D Taj imperijalni London je bio nekoliko puta manji od Novog Brda, a impresivna utvrđenja su zaostajala i za Soko Banjom.

Edited by Filipenko
Link to comment

Meni je svaki put smesno kada se "Rusi" predstavljaju kao nesto vise od topovskog mesa i obicnog orudja jedne megalomanske nemacke carske aristokratske familije poznate pod imenom Romanov (od Petra Holstajn Gotrop-a i Sofije Holstajn Gotrop poznate i kao Katarina Velika :lolol: pa nadalje kroz konstantne zenidbe sa nemackim princezama) ili jednog gruzijskog megalomana (Staljina) i njegovog glavnog (opet gruzijskog) egzekutora (Berija).

 

Odnos ovih vladara prema Rusima, prema obicnom narodu, je kroz istoriju bio gotovo isti kao i odnos dve druge nemacke megalomanske aristokratije koje su vladale Britanskom imperijom (familije Hanover i Sakse-Koburg) prema svojim podanicima po Aziji i Africi. Taj odnos se moze videti jos i danas ponekad kod Princa Filipa, edinburskog vojvode, pardon Filipa iz kuce Slesvig-Holstajn-Sonderburg-Glueksburg, tj. Filipa Batenberga (pardon, Mountbatten :lolol: ).

 

Zanimljivo je kako te proste promene imena (ali ne i nemacke aristokratske/militaristicke kulture koja nema mnogo veze sa izvornom ruskom ili engleskom kulturom) i dalje pale kako kod nekadasnjih podanika tako i kod delova forumske publike :fantom:

 

Zasto ovaj topik nije na PZD? Na bućku odozdo mogu da se povade smisleniji i korektnije zapoceti topiki.

Amaterska predavanja na temu engleske istorije na stranu, obaska teza:

 

Nacionalizmi ili uopsteno sovinizmi (religiozni, klasni ili plemenski) su zaceci imperija.

 

koja ce u teoriju da udje kao Andurilov paradoks.

 

Klasni sovinizmi  :isuse:

Link to comment

Zasto ovaj topik nije na PZD? Na bućku odozdo mogu da se povade smisleniji i korektnije zapoceti topiki.

Amaterska predavanja na temu engleske istorije na stranu, obaska teza:

 

koja ce u teoriju da udje kao Andurilov paradoks.

 

Klasni sovinizmi  :isuse:

 

To se često dešava kada stvari gledaš pseudoideološki kao Anduril, pa sve fenomene pokušavaš da objasniš neodgovarajućim pojmovima i rigidnim dogmatskim stajalištima. Ja ovde prepoznajem dogmu marsizma presvučenu u nove haljine liberalizma. Od svega je moguće napraviti galimatijas i budževinu, pa i od dve suprotstavljene ideologije. Alogički sklop je ostao isti, samo su se floskule i cilj navodne ''kritike'' promenili.

 

Što se tiče imperijalizma i države, upravo su aristokrate dale najveći doprinos ideji razmontiravanja Levijatana. Od plemića Bakunjina, Kropotkina i Tolstoja pa sve do fon Mizesa i fon Hajeka. Perjanice i levog i desnog anarhizma su bile rođenjem aristokrate. Oni su i oplemenili anarhizam individualizmom i idejom prave slobode koji je za tri koplja bolji ideološki konstrukt od kolektivističkog i plebejskog komunizma. Jebi ga, to je već komplikovano, najlakše je optužiti nekoga za bilo šta, pa bio to i navodni klasni šovinizam.

Edited by slow
Link to comment

Dajte da se ne lažemo, engleska aristokratija se bavila incestom i opštenjem sa životinjama baš kao i njihovi podanici dok nisu otkrili lukrativnost pljačke španskih trgovačkih brodova, a potom pilidžovanje ogromnih prostranstava u p. materini gde nikome nije palo na pamet da ide. Sad je to tobože plod neke imperijalne politike :D Taj imperijalni London je bio nekoliko puta manji od Novog Brda, a impresivna utvrđenja su zaostajala i za Soko Banjom.

 

Daj bre Filipenko, ako išta kod Engleza valja to je njihova država i političko ustrojstvo. Njihova monarhija je bila uvek za primer.

Edited by slow
Link to comment

To se često dešava kada stvari gledaš pseudoideološki kao Anduril, pa sve fenomene pokušavaš da objasniš neodgovarajućim pojmovima i rigidnim dogmatskim stajalištima. Ja ovde prepoznajem dogmu marsizma presvučenu u nove haljine liberalizma. Od svega je moguće napraviti galimatijas i budževinu, pa i od dve suprotstavljene ideologije. Alogički sklop je ostao isti, samo su se floskule i cilj navodne ''kritike'' promenili.

 

Što se tiče imperijalizma i države, upravo su aristokrate dale najveći doprinos ideji razmontiravanja Levijatana. Od plemića Bakunjina, Kropotkina i Tolstoja pa sve do fon Mizesa i fon Hajeka. Perjanice i levog i desnog anarhizma su bile rođenjem aristokrate. Oni su i oplemenili anarhizam individualizmom i idejom prave slobode koji je za tri koplja bolji ideološki konstrukt od kolektivističkog i plebejskog komunizma. Jebi ga, to je već komplikovano, najlakše je optužiti nekoga za bilo šta, pa bio to i navodni klasni šovinizam.

 

- Klasicni liberalizam ili neoliberalizam u dobrom delu podilazi imperijalizmu. Ovo sto pisem ustvari ide totalno protiv citave ideologije a zanimljivo da to izgleda slabo ko primecuje pa se i dalje vice liberalizam, liberalizam iako se ocigledno ne poznaju osnovni fakti i istorija istog, To i ne cudi s obzirom na veoma ogranicenu tradiciju kvalitetnog obrazovanja u tom pogledu kod nas.

 

- Jos jedan primer nepoznavanja fakata je i ovo oko Mizesa i Hayeka jer ako su oni klasicna i reprezentativna aristokratija onda je to i vitez Mik Dzeger i njegova deca. Plus, Mizesov i Hayekov doprinos nekakvoj razgradnji Levijatana je minoran - na protiv, u njihovo vreme i posle njih se Levijatan povecavao.

Edited by Anduril
Link to comment

- Jos jedan primer nepoznavanja fakata je i ovo oko Mizesa i Hayeka jer ako su oni klasicna i reprezentativna aristokratija onda je to i vitez Mik Dzeger i njegova deca. Plus, Mizesov i Hayekov doprinos nekakvoj razgradnji Levijatana je minoran - na protiv, u njihovo vreme i posle njih se Levijatan povecavao.

 

Deca Mika Džegera ne mogu da naslede titulu viteza. Hayekovi su pripadnici stare austrijsko-češke plemićke porodice. Mizes je poreklom iz jevrejske porodice koja je postala aristokratska u 19. veku. A da, pitao si da li su se aristokrate mešali sa Jevrejima. Pa jesu, Rotšildi i Mizesi su ti primeri. Crnce i eskime nisam našao, što jeste - jeste. Sem možda nekog etiopskog kralja  :D

Link to comment

Daj bre Filipenko, ako išta kod Engleza valja to je njihova država i političko ustrojstvo. Njihova monarhija je bila uvek za primer.

 

Ау, куд ти зађе. Јес, пример ефикасне пропаганде. Претпостављам да њихову династичку историју већина овде познаје боље него своју, ал' у званичној верзији.

 

А то да баба краљица има само церемонијална овлашћења, то проверити. Не користи их јавно & наглас, али има имовине онолико, а и по закону јој припада којешта за шта се наоко не би рекло да има смисла да припада. Мало мало па искочи однекуд некакав податак о томе који успе да ме додатно изненади.

 

Него, нешто ми се чини да се васколика аристократија спрема за некакав повратак на сцену. Заузели су онолико позиција у европској скупштини и скоро синхронизовано почели да истичу своје титуле. Одједном изгледа да нам машу са свих страна, пре свега са горње.

Link to comment

Deca Mika Džegera ne mogu da naslede titulu viteza. Hayekovi su pripadnici stare austrijsko-češke plemićke porodice. Mizes je poreklom iz jevrejske porodice koja je postala aristokratska u 19. veku. A da, pitao si da li su se aristokrate mešali sa Jevrejima. Pa jesu, Rotšildi i Mizesi su ti primeri. Crnce i eskime nisam našao, što jeste - jeste. Sem možda nekog etiopskog kralja  :D

 

I Mizes i Hayek su rodjeni jos u 19. veku a njihove porodice su postale niza aristoratija u 19. i krajem 18. veka. Dakle, o kakvoj staroj plemickoj porodici pricas? Stara aristokratija vuce korene iz srednjeg veka a u 18. i 19. veku se funkcija aristokratije (posebno one nize) vec odavno promenila. Rotsild je samo primer toga a neke stvari su se menjale mnogo sporije sve do danas - pogledaj epizodu sa Edvardom 8.

Aristokratija ima neke ponekad korisne odlike kao sto je cuvanje porodicne tradicije, kulture i vrednosti ali njen znacaj i druge manje korisne aspekte ne treba preuvelicavati i stavljati na dogmatski pedestal. Za svakog von Hayeka ili Bakunjina imas 100 aristokrata koji su bili upravo deo Levijatana.

Edited by Anduril
Link to comment

Filozofija je nastala u dokolici starogrčkih robovlasnika, o logici i univerzumu su prvi promišljali oni ljudi koji su bili pripadnici one društvene grupe koja je imala najmanje egzistencijalnih briga. Čovek je stvoren iz dosade, kreativnim činom ex nihilo, ne mukotrpnim radom tvorca u znoju lica svog. Rad ne oslobađa, on podjarmljuje čoveka  :D

Tako je o pitanju slobode ličnosti najviše promišljao onaj ko je bio slobodan, a ne sužnji koji su pevali o njoj. Oni nisu imali vremena za tako nešto, sem pesme, morile su ih druge brige. Aristokratija je imala i vremena i mogućnosti da stvori pogodan ambijent za razvoj slobodnih pojedinaca, neopterećenih svojim staleškim statusom. Kod jednog Tolstoja ili Bakunjina nemaš ozlojeđenost i mržnju jednog Marksa ili Lenjina. To nije pitanje nasleđa, niti ga treba gledati u tom vulgarnom kontekstu, to je pitanje povoljnog socijalnog okruženja. Jednostavno, i Bakunjin i Tolstoj su bili u prednosti, i to je činjenica i ništa više. Kao što je lakše baviti se muzikom kada si se rodio u muzičarskoj porodici ili da se baviš slikarstvom ako ti je deda ili otac slikar. Čisto esnafska a ne genetska prednost.

Edited by slow
Link to comment

ali moraš se složiti da takva pozicija nosi sa sobom i određene rizike u momentu kad se svetini smuči da finansira duhovnu nadgradnju tlačitelja.

poneka glava se i zakotrlja. ne c'est pas?

Link to comment

ali moraš se složiti da takva pozicija nosi sa sobom i određene rizike u momentu kad se svetini smuči da finansira duhovnu nadgradnju tlačitelja.

poneka glava se i zakotrlja. ne c'est pas?

 

Negde se to mudro izbeglo vertikalnom prohodnošću staleža i političkim reformama a negde je došlo do totalnog zastoja i krvoprolića. Engleska je to najbolje odradila, za razliku od Francuske i Rusije. Ali nije poenta u političkom organizovanju društva nego o dostignutom stepenu slobode pojedinca, njegovom odnosu prema drugim ljudima i njegovim svetonazorima. Politika je tu u suštini od drugorazrednog značaja. Značaj slobodnog samosvesnog pojedinca nadilazi pojam političkog organizovanja i države. On je više pitanje morala i religije nego politike. Zato je po meni svaki oblik kolektivizma inferioran u startu u odnosu na individualizam. Gde ne postoji poštovanje druge ličnosti i individualne slobode rezultati će u konačnom zbiru biti slabi. Tu jednostavno ne važi zakon velikih brojeva.

Link to comment

. Zato je po meni svaki oblik kolektivizma inferioran u startu u odnosu na individualizam. Gde ne postoji poštovanje druge ličnosti i individualne slobode rezultati će u konačnom zbiru biti slabi. Tu jednostavno ne važi zakon velikih brojeva.

μέτρον ἄριστον

Link to comment

Join the conversation

You can post now and register later. If you have an account, sign in now to post with your account.

Guest
Reply to this topic...

×   Pasted as rich text.   Paste as plain text instead

  Only 75 emoji are allowed.

×   Your link has been automatically embedded.   Display as a link instead

×   Your previous content has been restored.   Clear editor

×   You cannot paste images directly. Upload or insert images from URL.

×
×
  • Create New...