Jump to content
IGNORED

Mediji u Srbiji


bergasa19

Recommended Posts

 

 

Osim toga, zašto sad partija, Tadiću? Imao si dva mandata, nije jasno šta bi sad ovaj treći poboljšao, čak i da se ostvari.

 

smislila je  :)

Edited by darling
Link to comment
  • 1 month later...

 

Zašto su Novosti i Press online uklonili tekst o protestu nemačkih medija?

 

Tekstovi o protestu nemačkih medija zbog toga što “TV Nova” nije dobila nacionalnu frekvenciju, koji su objavljeni na sajtu “Večernjih novosti” i portalu “Press online”, postali su nedostupni ubrzo po objavljivanju. Na uklanjanje teksta sa sajta “Novosti” je na Tviteru reagovao Vlado Georgijev, a interesantan komentar je imao i Zaštitnik građana Saša Janković.

 

Spomenuti tekstovi su bili dostupni na sledećim linkovima:

 

http://www.novosti.rs/vesti/spektakl.147.html:481220-Nemci-poludeli-jer-TV-Nova-nije-dobila-nacionalnu-frekvenciju

http://www.pressonline.rs/info/drustvo/302853/nova-srbija-sabotira-nemacke-medijske-preduzetnike.html

 

Kontaktirali smo navedene medije kako bismo saznali zbog čega tekstovi više nisu dostupni na njihovim sajtovima. Direktorka portala “Press online” Danijela Đorđević kaže da je tekst uklonjen jer je objavljen bez njenog odobrenja i odobrenja urednika. Od web redakcije “Večernjih novosti” nismo uspeli da dobijemo komentar o tome zašto je tekst na njihovom sajtu nedostupan.

 

Pojedini nemački mediji su izrazili nezadovoljstvo zbog toga što Savet RRA ponovo nije dodelio nacionalnu frekvenciju “TV Nova”, iza koje stoji nemački kapital. Na primer, nemački portal “Fokus” je objavio tekst sa naslovom “Srbija usporava nemačke medijske preduzetnike”. Gotovo isit tekst je objavljen i na sajtu “Frankfurter algemajne cajtunga”. Takođe, na sajt “TV Nova” su postavljeni tekstovi iz “Blica” i “Kurira” povodom odluke RRA da se toj televiziji ne dodeli frekvencija, zajedno sa komentarima posetilaca tih sajtova.

 

U poslednjih nekoliko meseci, online mediji u Srbiji su više puta uklanjali tekstove bez konkretnog objašnjenja. Recimo, pismo Dušana Mašića novinarki “Kurira” je uklonjeno sa sajta B92, ali su ga mnogi članovi Internet zajednice kopirali na svoje blogove i sajtove. Kasnije je tekst o privilegijama ćerke guvernerke Narodne banke Srbije Jorgovanke Tabaković povučen sa sajta novosadskog “Radija 021” i mnogih drugih portala koji su ga preneli. Guvernerka je zbog ovih tekstova podnela i žalbu Savetu za štampu, ali Komisija za žalbe Saveta nije utvrdila da je bilo povrede Kodeksa novinara Srbije. Postoje indicije da su na pojedine sajtove zbog pisanja o samocenzuri u srpskim medijima čak izvršeni neovlašćeni upadi kako bi se sadržaj uklonio.

 

Kako su sloboda izražavanja i sloboda medija zagarantovane Ustavom, stav SHARE Fondacije je da mediji treba slobodno da objavljuju informacije u skladu sa zakonom i etičkim i profesionalnim standardima novinarske profesije. Treba biti obazriv pri objavljivanju i u redu je ukloniti informaciju za koju se ispostavi da je neproverena i ako novinar nije postupio sa dužnom novinarskom pažnjom. Recimo, mediji mogu da na stranici na kojoj se nalazio uklonjeni tekst postave obaveštenje zbog čega tekst nije više dostupan. Na taj način, javnost bi na transparentan način bila obaveštena o razlozima uklanjanja i mogla bi lakše da proceni da li je to bilo opravdano, dok se sa druge strane ne bi previše često ukazivalo na cenzuru, naročito kada nema razloga za to.

 

http://www.shareconference.net/sh/defense/zasto-su-novosti-i-press-online-uklonili-tekst-o-protestu-nemackih-medija

 

:fantom:

Edited by Hella
Link to comment

Pozivajući se na visoke funkcionere SNS jedan od članova te stranke uputio je ozbiljne pretnje novinaru i uredniku Južnih vesti Predragu Blagojeviću.

 

Bojan Marinković zvani Bojzi (36), vlasnik lokalnog fudbalskog kluba i ugostiteljskog objekta, pozvao je telefonom Blagojevića u petak popodne i "upozorio ga" da više ne piše o direktoru Vodovoda Dejanu Andrejeviću i njegovim saradnicima.

 

- Nemoj slučajno da ti je više palo na pamet da napišeš nešto o Andrejeviću, inače ćeš da imaš posla sa mnom. Skrati jezik da posle ne bi bilo kasno - čuje se, između ostalog, na snimku telefonskog razgovora.

U telefonskom razgovoru, čiji je snimak na zahtev Osnovnog tužilaštva predat policiji, Marinković se pozivao na svoje političke veze u Srpskoj naprednoj stranci i pomenuo da mu je brat jedan od ministara.

 

490x370_Bojzi-i-Mirovic.jpg
Braća; Marinkovićeva "profilna" fotografija na Fejsbuku
 
Pretpostavka je da je reč o ministru za lokalnu samoupravu i funkcioneru SNS Igoru Miroviću, čiju fotografiju ima kao "profilnu" na svom Fejsbuku i sa kojim ima čitav niz fotografija iz predizborne kampanje, a gde ga obeležava kao brata. O pretnjama je obaveštena policija, a kako Južne vesti saznaju policija je još sinoć obavila razgovor sa Marinkovićem.

 

http://www.juznevesti.com/Istrazujemo/Nove-pretnje-uredniku-Juznih-vesti.sr.html

 

:fantom:

Link to comment

Mediji: tabloidizacija države

 

Posebnu brigu izazivaju dve međusobno prožimajuće pojave: pritisak na medije (kontrola medija) te curenje poverljivih informacija i izmeštanje institucionalnih procesa u privilegovane tabloidne medije (tabloidizacija države).

 

U Srbiji je medijima zagarantovana sloboda. Međutim, i građanima je Ustavom zagarantovano pravo na obaveštenost, i to na način da imaju pravo da istinito, potpuno i blagovremeno budu obaveštavani o pitanjima od javnog značaja, a sredstva javnog obaveštavanja dužna su da to pravo poštuju3. To pravo, sa onim elementima koji su propisani Ustavom, u Srbiji se ozbiljno krši, posebno u pogledu istinitosti i potpunosti.

 

U trci za tiražima i gledanošću, ali i pod neposrednim uticajem ili pritiskom različitih centara moći, građanima se, uporedo sa istinitim informacijama, plasiraju selektivne, nepotpune, polu-informacije pa i potpuno lažne, činjenično netačne (dez)informacije.

Posebnu brigu izazivaju dve međusobno prožimajuće pojave: pritisak na medije (kontrola medija) te curenje poverljivih informacija i izmeštanje institucionalnih procesa u privilegovane tabloidne medije (tabloidizacija države).

 

Teško su proveriva i dokaziva, ali su sveprisutna i duboko uznemirujuća saznanja od samih pripadnika sedme sile, o ustaljenim pritiscima i uticajima na medije iz političkih i državnih krugova moći. Šapatom se govori o telefonskim pozivima posle kojih se otkazuju emisije, povlače tekstovi iz štampe, razgovorima posle kojih novinari utihnu, a urednici promene uređivačku politiku i teme. Prisutna je samocenzura.

 

Informacije koje su po slovu zakona poverljive redovno se pojavljuju u određenim, uvek istim medijima. Radi se o podacima iz istraga u toku, ličnim podacima, o okolnostima privatnog života do kojih se može doći samo sistematičnim i dubokim zadiranjem u privatnost i baze podataka koje, u sasvim određene svrhe, vode određeni državni organi. Postupci u kojima bi se utvrdio izvor takvih informacija, a kojima raspolažu samo službena lica, pa ta lica i njihovi podstrekači sankcionisali za neovlašćeno odavanje službene tajne i druga krivična dela, prekršaje i disciplinske prestupe, ne vode se. Podaci su po pravilu selektivno jednostrani, nepotpuni i sistematično upereni protiv određenih ličnosti. Pored prava na privatnost strada i pretpostavka nevinosti ciljanih osoba, njihov politički angažman.

 

Podaci iz pretkrivičnih postupaka o sadržini izjava i saslušanja pred kriminalističkom policijom redovno su nalazili put do određenih medija. U tim medijima objavljivani su i neprovereni detalji iz službenog i privatnog života policijskih zvaničnika čija je svrha očigledno bila diskreditacija ili promocija nekih od njih.

 

Sve češće se govori o tome da pojedini tabloidi ucenjuju javne ličnosti i političare, tražeći od njih novac da bi prestali negativno da pišu o njima. Šund, kič i estrada nude se kao zamena za obrazovanje i kulturu. Posledice su porazne i dugoročne.

 

Srozava se poverenje građana u institucije i sugeriše im se da istinska društvena moć ne leži u njima već u neformalnim centrima moći koji su u stanju da „upravljaju javnošću".

 

Tabloidizacija medija, na koju je u prethodnom godišnjem izveštaju najozbiljnije upozoravano, dobila je još veći zamah i u ovom izveštajnom periodu prerasla u tabloidizaciju države.

 

Pojedini novinari su godinama pod dvadesetčetvoročasovnom zaštitom policije.

 

Rad nezavisne Komisije za ispitivanje nerešenih ubistava novinara nije dao opipljive rezultate. Članovi Komisije su, između ostalih, i rukovodioci i predstavnici državnih organa čiji rad Komisija treba da sagleda, a u čijoj je nadležnosti od prvog momenta rasvetljavanje ubistava i privođenje počinilaca i nalogodavaca pravdi...

 

http://www.vreme.com/cms/view.php?id=1185021

 

:fantom:

Edited by Hella
Link to comment

Sreda, 2. apr 2014. u 13:24

Saopštenje portala Nadlanu povodom teksta o Srđanu Miletiću

Tekst o glumcu Srđanu Miletiću pod naslovom "Ustaše napadaju Vučića", koji grubo vređa gospodina Miletića i njegovu porodicu, a koji je objavljen 10. marta na portalu Nadlanu, bez znanja uredničkog tima i menadžmenta kompanije, grubo krši uredničku politiku portala, pravila kompanije i portala, kao i sve interne procedure.

 

Naglašavamo da je nalog putem kog je ubačena ova vest otvoren za potrebe honorarnih saradnika i nije korišćen nikada, sem za vest o Srđanu Miletiću.

 

Kako su prekršena sva pravila i procedure kompanije i portala Nadlanu, menadžment portala zajedno sa nadležnim institucijama trenutno istražuje ovaj slučaj.

 

Šire obrazloženje javnost će dobiti kada budemo imali sve informacije.

 

Link to comment

Join the conversation

You can post now and register later. If you have an account, sign in now to post with your account.

Guest
Reply to this topic...

×   Pasted as rich text.   Paste as plain text instead

  Only 75 emoji are allowed.

×   Your link has been automatically embedded.   Display as a link instead

×   Your previous content has been restored.   Clear editor

×   You cannot paste images directly. Upload or insert images from URL.

×
×
  • Create New...