Jump to content
IGNORED

Razvojno menjanje


Zaz_pi

Recommended Posts

ne mora biti slucaj da su A&R u svemu u pravu (naravno da nisu) - ali postavljaju prava pitanja.
Nađoh audio book kod torenata, pa ću se osvrnuti kad preslušam. Onako intuitivno, zvuči mi da su u pravu, a obično je moja intuicija tačna. :P (Osim kad me zayebe).
Link to comment
Sto se tice veze kultura - ekonomija, po cenu da budem dosadan ponavljajuci, preporucujem knjigu Modernization and postmodernization : cultural, economic and political change in 43 societies, R. Ingleharta.Sto se tice uzroka razlike u ekonomskom rastu Evrope i Kine (Azije), svakako da je vojna moc Evropljana odigrala ulogu, obezbedjujuci resurse iz kolonija i silom otvarajuci trzista u Aziji, medjutim pogresno je smatrati da se radi o glavnom uzroku. Prvo, vojna premoc ne pada sa neba, nego je i sama odraz naucnog, tehnoloskog i industrijskog (a posredno i ekonomskog) razvoja. Drugo, po Maddisonu, po cijim procenama je napravljen grafikon koji si postavio, produktivnost Evropljana (izrazena u bruto domacem proizvodu po glavi stanovnika) je presisala kinesku vec pocetkom 15. veka i od tada nastavila da uvecava svoju prednost, sa dodatnim ogromnim ubrzanjem sa pocetkom industrijske revolucije. Trece, ako uporedis ekonomski razvoj evropskih drzava u 18-19 veku, videces da su zemlje koje su se industrijalizovale, a da pri tom nisu imale kolonije ni vojne intervencije po Aziji (na primer drzave sa teritorije sadasnje Nemacke), imale slican ekonomski rast kao i Britanija.
Naravno da nije slucajno. Postoji nekoliko faktora koji nijedan nisu vezani za reliigiju i posebnost nacije.1) Vec navedeni-Crna smrt2) Stogodisnji rat, kojeg je u Engleskoj pratio gradjanski rat-Rat ruza. Oba su izuzetno vazna.3) Sekularni ciklus u rastu populacije a time i elite, sto je dovelo do mnogih problema, kada je nastupila Crna smrt i periodi susa i hladnog vremena.Sve navedeno je dovelo da rasturanja okostale feudalne strukture i uspostavljanje centralizovanih drzava sa novom elitom koja je pokrenula osnove kapitalizma. Stogodisnji rat je doneo mnoge proboje u vojnoj strategiji i razvoju oruzja i tehnike. A, promene su nastale jer su Englezi znali da ne mogu da se nose sa franucskom elitom u dotadasnjem nacinu ratovanja. Na kraju su i Francuzi izvrsli promenu razmisljanja u ratu jer su trpeli velike gubitke u pocetku. A, veliki deo elite je ubijen. Sa krajem Stogodisnjeg rata i pobedom Francuza, Francuska se centralizuje i uspostavlja se nova organizacija vojske. U, Engleskoj, pak, krece Rat ruza, koji sustinski nije odneo puno zivota ukupne populacije, ali je sasekao elitu. Tri kralja su ubijena u roku od 40ak godina. Ostatak elite je jos gore prosao, tako je 1300 godine u Engleskoj bilo:-200 barona-3000 vitezovaKoji su "isusivali" populaciju u svojem divljanju. Tako je npr. uvezeno 20 000 boca vina iz Francuske. Zarada elite je rasla dok su svi ostali bili u padu.Na kraju Rata ruza:-60 barona-1 300 vitezovaUvezeno 5000 boca vina. Zarada elite je znacajno pala, narocito posle Seljackog ustanka 1380. i poraza u Stogodisnjem ratu.Cela struktura engleske aristokratije se raspala.To je sve pogodavalo stvaranju neceg novog.
Link to comment

A, sto se tice Kineza. Koliko znam, veliki deo moci srednjevekovne Kine ide na racun njene izuzetne birokratije. Vec sam objasnio da konfucijanizam stvara birokrate.

Link to comment
A, sto se tice Kineza. Koliko znam, veliki deo moci srednjevekovne Kine ide na racun njene izuzetne birokratije. Vec sam objasnio da konfucijanizam stvara birokrate.
Zavisi iz koje perspektive - birokratije nisu poznate po stimulisanju ekonomskog rasta ili inovacija ali jesu po centralizaciji moci.Drzavni aparat moze da postane mocan ali zato zemlja kao cela moze postepeno da slabi.To je ujedno i dobar primer da su to veoma razliciti pojmovi iako se cesto poistovecuju.
Link to comment
  • 2 months later...

Psiho Vucic treba umesto Vebera da malo cita coveka koji je postavio temelje nemackog razvoja-Fridrih List. Doticni je napisao knjigu Das Nationale System der Politischen Ökonomie (1841). Ovo je osnova velikog nemackog razvoja u drugoj polovini XIX veka i pocetkom XX veka. Bizmark je na njoj bazirao svoj program. Na njoj je zasnovan rast Kine u poslednjih 40 godina. Rast Rusije krajem XIX veka i danas. Razvoj SAD kroz XIX vek, kao i prethodno Velike Britanije. Japana u drugoj polovini XX veka itd. A, rekao bih da se Nemci vracaju Listu. List je vrlo stovan u Istocnoj Aziji.Inace, List je ziveo u SAD i Parizu. Ideje je preuzimao iz tih zemalja pa ih je nadogradijivao.Da vidimo sta kaze List za SAD u 1841:

On the other hand, encouraged by promises of theory, theUnited States of America, which had made a rapid growth underthe protective system, have been induced to open their ports tothe manufactures of England ; and what fruits has this competition borne ? A periodical visitation of commercial disaster.
Pa, kaze sta se moze ocekivati:
It is merely impossible for the United States, if they persevere in their actual commercial system, to maintain even tolerableorder in their national economy. There is no effective remedy buta return to the doctrine of protecting their own industry. In.vain will the States of the South resist and a dominant partyobject : the power of events must prevail. We fear that soon orlate," war will solve a question which proves a Gordian knot forlegislatures.
Napisano 1841. Dvadeset godina posle se upravo to desilo.Bice vremena za Lista, kao i prici o razvoju SAD.edit: U, Srbiji se oduvek citaju pogresne knjige -_- Edited by Zaz_pi
Link to comment

Ali, prvo, da se, ponovo, posvetimo-Britaniji jer je ona model po kojem funkcionise njihov klon-SAD.List postavlja sledeca pitanja:

Let those who seek for the origin of English power exclusively in the mixture of the Anglo-Saxon and Norman races, cast a glance at the state of that country before Edward III. Where then was that labor and economy ? Let those who seek it in constitutional liberty, remember how Henry VIII. and Elizabeth treated their parliaments. Where then was this constitutional liberty ? At that time individuals of the cities of Germany and Italy enjoyed a far higher degree of liberty than citizens of England.
Ovo je cinjenica. Britanije je bila u podredjenom polozaju spram Hanzeatskog saveza. Bili su izvor sirovina i izrabljivanja a italijanski gradovi su bili pojam civilizacije za britanske.Britanija se razvila uz pomoc:-geografskog polozaja-carina-zastite domace proizvodnje kroz razna ogranicenja-dovodjenja strane radne snage-kopiranjem-rata-nametanjem nacina trgovine na moru-Navigacijski akt(jedan od kljucnih razloga rasta Britanije)-Kontraband trgovina
England had in her hands the keys of every sea ; she holds acheck upon every nation, upon Germany by Heligoland, uponFrance by Guernsey and Jersey, upon North America by Nova Scotia and the Bermudas ; upon Central America by Jamaica ; upon all the coasts of the Mediterranean by Gibraltar, Malta, and the Ionian Islands ; she possesses all the stopping places upon the two routes to India, except the Isthmus/ of Suez, upon which her covetous eyes are now fixed ; she shuts the Mediterranean by Gibraltar, the Red Sea by Aden, the Persian Gulf by Busheer and Karak. She needs only the Dardanelles, theSound, the Isthmus of Suez, and Panama, to open and shut at her pleasure every sea and every maritime route.
Da vidimo sta se desilo sa Nemackom, ciji su gradovi Hanzeatskog saveza bili liberalniji u ekonomiji od Britanije, dok je Britanija ustajala uz protekcionizam i rat, stvarajuci mocnu centralizovanu naciju. Nemacki gradovi su bili ispred britanskih u XVI i XV veku, ali razjedinjeni, bez jake centralne vlasti. Kao sto su i italijainski bili ispred nemackih u XIII i XIV veku.
What influence has the invention of gunpowder, of printing, the Reformation, the discovery of the new routes to India and America, had upon the liberty, the civilization, and the industry of England ! Study and compare the effects of these events upon Germany and France. In Germany we find divisions in the 'Empire, in the provinces, and within the very walls of the cities, miserable controversies, barbarism in literature, in the public administration, and in the tribunals of justice, civil war, persecution and banishment, foreign invasions, a depopulated and devastated country, the ruin of cities, of industry, of agri culture, of commerce, the fall of liberty and of civil institutions, the sovereignty of the high aristocracy ; the destruction of imperial authority and of nationality ; the severance and loss of the most beautiful part of the empire.
Zanimljivo, trebalo bi biti obrnuto.Jos je jedna stvar zanimljiva, invention of gunpowder, of printing, the Reformation, the discovery of the new routes to India and America. Podsetio bih da Englezi u ovom nabrajanju nisu izmislili stampu ili Vucicev-Protestantizam, zanimljivo to je nastalo u Nemackoj, a vidimo kako je Nemacka prosla, kao sto nisu ni otkrili Ameriku, niti nisu nasli put za Indiju. Ono sto su prvi koristili u Evropi, a preuzeli sa istoka, je barut i sa time u vezi-puske. :)edit: Zaboravih, jedan od glavnih razloga razvoja Engleske:
As early as the twelfth century, political troubles drove the Flemish weavers into Wales. Some centuries after, Italian exiles found their way to London to deal in money and exchange. It has been seen in our second chapter, that at several epochs manufacturers of Flanders and Brabant emigrated to England in masses. From the Hanseatic cities and Venice, when in a state of decay, went merchants with their vessels, their commercial knowledge, their capital, and their spirit of enterprise.
Italijani su tvorci kapitalizma. Jedan od razloga Renesanse je upravo razvoj bankarstva i kredita u Firenci i Veneci, kao jednog od osnovnih stubova kapitalizma. Tako su se Medici obogatili i finansirali razvoj Renesanse. Bez toga bi tesko Renesansa uspela.Setite se toga kada odete da uzmete kredit po zelenaskim kamatama :lol: Edited by Zaz_pi
Link to comment

Samo nekoliko stvari pre nego predjem na SAD.-Venecija, koju su pratili ostali italijanski gradovi, a to se kasnije prelilo na razvoj zapada, je zapocela svoj razvoj na temeljima pada Vizantije. Narocito su veliki korist ostvarili od Krstaskih pohoda(najvise od IV Krstaskog pohoda): novac i razvoj mornarice. U stvari Venecija je velikim delom kriva za pad Vizantije i prodor Turaka u Evropu. Iza svega je stajao novac. I, tako je vizantijsiko drustvo propadalo, u civilizacijsikom smislu, zbog ekonomije, sa druge strane Venecija je pocela rast u svakom smislu, tako i primanju Jevreja i pojave pozajmice sa kamatom. To je Sekspir opisao u "Mletackom trgovcu". To ce dovesti do razvoja bankarstva i medju Hriscanima u Italiji, tacnije prva banka na zapadu je osnovana u Veneciji 1157. Iako su Djenovljani ranije trgovali sa Vizantijom na principima kamate. Kako su katolici u Italiji "prevarili" crkvu mozete naci ako ukucate Contractum trinius. Nisto slicno, mislim, uradjeno u protestanskoj Engleskoj kada je pokusana zabrana bankarstva sa kamatom a mislim da se nesto slicno danas radi i u islamskom svetu.Uglavnom, od X veka, kada je Venecija postala saveznik Vizantije u borbi protiv Saracena i islama pocinje veliki uspon. Razlog, dobili su odobrenje Vizantije za trgovinu na Levantu. Kasnije ce koristi tu svoju veliku flotu za prevoz krstasa, koji ce i unistiti Konstantinoplj i, sto je mnogo vaznije, pokrasti ga a Venecija uspostaviti apsolutnu kontrolu trgovine nad Levantom i Crnim morem, sto ce joj omoguciti put trgovine ka Centralnoj Aziji i Indiji, kao i prema Kiev Rus na severu. Izuzetno bogatim oblastima. Zbog sve vece zarade od trgovine, ljudi iz Venecije su osnovali veliku koloniju u Konstantinopolju, koji ce zbog svog ogromnog bogatstva postati izuzetno uticajni na politiku Vizantije. Toliko mnogo da ce doci do ustanka protiv njih i velikog masakra. Nesto slicno Bokserskom ustanku u Kini sa kraja XIX veka. Rezultat, Vizantija se vise nikada nije oporavila, a zapad je krenuo u svoj rast, preko Venecije. I, danas se u Veneciji, crkvama, nalaze pokradeni predmeti iz Konstantinopolja. Verujem da oni koji su posetili Veneciju, nisu zaobisli jednu od najpoznatih crkava celog Katolickog sveta-Crkvu Sv. Marka koja se nalazi na glavnom Trgu Sv. Marka, centar Venecije. Verujem i da znaju za sledecu pricu E, pa ta crkva je sagradjena, u arhitektosnkom smislu, u vizantijskoj arhitekturi(kasnije je doradjivano i drugim stilovima) i kopija je crkve Sv. Apostola u Konstantinopolju, koja vise ne postoji.st-marks-basilica.jpgUnustrasnjost je jos vise insipirisana Vizantijom, u stvari mnogi objekti su "doneseni" iz Vizantije:tumblr_mdc1m7AdEm1r9u7bqo1_1280.jpgCuveni Konji Sv. Marka-Quadriga su ukradeni sa Hipodroma u Konstantinopolju i postavljeni na fasadu Crkve. Sv. Marka u Veneciji :blink:640px-Horses_of_Basilica_San_Marco_bright.jpgOvo je samo jedan primer razvoja drustva-arhitektura, umetnost, kroz ekonomski razvoj. Koji tesko da ima veze sa nekom religijom kao predodredjenom za ekonomski uspeh. To ce prikazati na Listovom opisu Nemacke, koju je zahvatila reformacija.

The adoption of the Roman law weakened no country so much as Germany. The incredible confusion which it carried into private affairs was not its worst consequence. It caused a greater evil by creating a class of learned men and jurists, estranged from the people in mind and language, which regarded them as ignorant, and treated them as children who understood not the value of common sense ; which constantly substituted secrecy for publicity, and which, in strict alliance with authority, was everywhere its organ and champion, and everywhere the foe of liberty. Thus at the beginning of theeighteenth century we still find barbarism in Germany barbarism in literature, in language, in legislation, in the administration of justice, in the government, in agriculture, in the absence of manufacturing industry and foreign commerce, in the want of national unity and national power; on every side we find weakness and want of energy in what concerns other countries.
Kao sto vidite, sam Fridrih List, ekonomista, Nemac, priznaje da Nemacka na pocetku 18. veka nema razvijenu industriju. To je cudno kada se zna da je Reformacija vec duboko zagazila u Evropi. Ali, ima jedan dogadja, a povezan je sa protestantizmom, koji ce dati zamaajc razvoju protestantskog dela Nemacke, bas pocetkom 18. veka. Ali, taj zamajac ce doci iz "katolicke" Francuske. A, on je povezan sa jednim francuskim ekonomistom koji je inspirisao Aleksdra Hamiltona, prvog ministra finansije SAD, ako to tako mozemo nazvati. Pak, Hamilton je inspirisao Lista(kasnije nemacki razvoj, posredno ruski), ali i mnoge Istocno-Azijske vladare poput Japanaca i Korejanaca.
Link to comment

Razvoj bankarstva u italijanskim gradovima, pre svega Veneciji, je imao ogroman znacaj za razvoj Zapada, u svakom pogledu. kao sto sam rekao, Renesansa bi se tesko desila bez toga. A, to se nije desilo da pre toga nije unisten, prvo, veliki ekonomski igrac na istoku, koji je bio ispred, i odakle su se kopirala mnoga dostignuca. To se radi i danas.Kad smo vec kod bankarstva, Zan Batist-Kolber, mislim da bi oni koji zive u Francuskoj trebali da znaju koju o njemu je bio bankar po obrazovanju i jedan od najznacajnih ministara finansija u istoriji Francuske. Covek koji je inspirisao Aleksandra Hamiltona u SAD. A, ekonomski program Aleksandra Hamiltona-Report on Manufactures je osnova American School of economics, koja se zasniva na merkantilizmu. Iznenadjenje :lol: Kamo libertarijanci i Adam Smit?Ali da se vratimo na Francuza. Francuska je sredinom 17. veka u velikim ekonomskim problemima. Jedan od razloga je verski sukob. Prakticno su na ivici bankrota. Iako je Francuska, uspela da razvije tadasnje moderne tehnologije poput preradu vune i proizvodnju odela, za razliku od Nemaca. Jedan od razloga je sto su u Stogodisnjem ratu stvorili jaku centralizovanu drzavu sa modernom vojskom. Time su ostvarili mogucnost i da osnuju kolonije i uspostave trgovinu na moru. Za razliku od Nemaca, koji su ostali izolovani na kontinentu, narocito posle pada Hanzeatskog saveza. Sredinom 17. veka, tacnije 1665, stupa kao ministar finansija Kolber. Uvodeci mere protekcionizma u trgovini sa svetom, pre svega Enegleskom, i strogom naplatom poreza, pre svih aristokratije. Zastitom domace proizvodnje i dovodjenjem zanatlija iz inostranstva uspostavlja bazu francuske industrije. Nazalost mnogih u Francuskoj, njegove ideje ce se napustiti, a slobodna trgovina sa Britanjom ce dovesti do Francuske Revolucije.Doduse, supeh u ekonomiji, je doveo do toga da je Kralj Luj XIV, cuveni Kralj Sunce, postao izuzetno samuveren sto je dovelo do Edict of Fontainebleau, cime su zabranjena prava Hugenota, i uspotavljana apsolutizma u Francuskoj. Tada Hugenoti masovno napustaju Francusku, i odlaze u razne protestantske zemlje, medju kojima i Pruska. Oni su bili inicijatori razvoja tekstilne industrije, koja je u to vreme bila vrhunska tehnologija, u Pruskoj. Primera radi, preko tekstilne industrije, su Britanci rasturili Portugal. Ali, to je neka druga prica.

Link to comment

Join the conversation

You can post now and register later. If you have an account, sign in now to post with your account.

Guest
Reply to this topic...

×   Pasted as rich text.   Paste as plain text instead

  Only 75 emoji are allowed.

×   Your link has been automatically embedded.   Display as a link instead

×   Your previous content has been restored.   Clear editor

×   You cannot paste images directly. Upload or insert images from URL.

×
×
  • Create New...