Jump to content
IGNORED

jugoslavija od nemila do nedraga


kim_philby

Recommended Posts

  • Replies 266
  • Created
  • Last Reply

Top Posters In This Topic

  • namenski

    53

  • Prospero

    24

  • Radoye

    14

  • pasha

    14

Top Posters In This Topic

 

U pocetku, posle uzimanja BiH 1878 od strane A-U,  se cinilo da ce Muslimani u BiH najvise nastradati. I izgubili su neke privilegije u odnosu na tursku vlast ali su Srbi bili poslednji na lestvici.

Srbi su bili donji jer su predstavljali opasnost zbog brojnosti i granice sa Srbijom. Kada je izbio Hercegovacki ustanak 1875, zbog cega ce doci do Berlinskog kongresa i formalne nezavisnosti Srbije i CG,  Srbi u BiH su nekoliko puta samostalno proglasavali ujedinjenje sa Srbijom ali ih niko nije u tome podrzao.

Neka obecanja koje je dao Bec pre ulaska u BiH, poput ukidanja feudalno kmetstva, nikada nisu sproveli upravo zbog dinamike odnosa prema Srbima i Muslimanima u BiH.

 

Sto se tice Hrvata kao rimokatolika oni su postali povlasceni u BiH nakon dolaska Austrije. Narocito nakon postavljanja nadbiskupa Vrhbosnaskog Josipa Stadlera 1881 iz Zagreba. Koji je vukao prema Pesti i Becu i uvek protiv Beograda i ujedinjnja sa Srbijom. Poceo je da stize novac iz Beca za katolicke misije. Grade se katolicke crkve, Kaptol u Sarajevu, povlascene kuce za rimokatolike itd. Bilo je i naseljavanja Hrvata u BiH.

 

Ako se dobro secam nadbiskup Stadler je bio u dobrim odnosima sa Josipom Frankom u Hrvatskoj-Slavoniji i njegovim "Frankovcima" sa kojima je delio iste ideje prema Srbima i Beogradu. "Frankovci" su cuveni po napadima na Srbe jos u prvoj deceniji XX veka, cuvena recenica iz 1902 u mislim "Srbranu": "do konacne istrage nase ili vase" zbog nasilnih demonstracija protiv Srba u Zagrebu 1902 a bilo ih je jos ranije 1895 i 1899. Glavni su bili "Frankovci" u tim dogadjajima.

 

Ali Josip Frank nikada nije dobio vecu podrsku u Hrvatskoj-Slavoniji, osim sto je on kopca Starcevica i Pavelica.

Treba reci da je u vremenu pre 1914 bilo vreme velike srpske-hrvatske koalicije u Hrvatskoj-Slavoniji protiv Madjara.

 

 

 

 

 

 

 

Link to comment
2 hours ago, Kampokei said:

Neki otisli u Tursku. Ali ne znam koliko, ja ne verujem da je mnogo. Kakogod, niko ih nije terao, ostali gde i bili, nego se u gradove doselilo mnogo Srba, a pogotovo Hrvata i "kuferasa" iz ostatka Carevine.

 

Bilo je značajnog iseljavanja, za 30 godina austro-ugarske uprave, udeo muslimanskog stanovništva u BiH smanjio se sa skoro 39% na 32%. Procenat pravoslavnog stanovništva se nešto malo povećao, dok je kod katolika povećanje bilo vrlo značajno, za 5%.

 

Zanimljivo je da takav odnos ostaje manje-više konstantan u narednih 5 decenija, ako zamenimo religioznu pripadnost za etničku u posleratnom periodu. Šteta što je nemamo podatke za 1941. godinu, jer uprkos naseljavanju Kosova srpskim stanovništvom iz BiH, njihov udeo u tamošnjem stanovništvu između dva međuratna popisa i dalje ima tendenciju rasta, za razliku od muslimanskog. Izvesno je da se to 30-ih godina nastavilo i da je II svetski rat poništio demografske trendove iz perioda kraljevine. 

 

Veliki preokret nastaje 60-ih godina. Na popisu iz 1971. broj Srba se smanjuje ne samo relativno, već i apsolutno, što je poprilično neobično. Muslimani/Bošnjaci po prvi put postaju relativna većina i to ostaje tako do kraja. 

Link to comment

Pa da, zapravo nezanemarljiv pad muslimana posle odlaska Turske, ali nije tih 7 procentnih poena samo rezultat iseljavanja, nego i doseljavanja pre svega katolickog stanovnistva u BiH.

 

A pad Srba u BiH ne cudi, sve vreme posle Drugog svetskog rata postoje znacajna kretanja ka Srbiji. Prvo kolonisti u Vojvodinu, pa studenti koji onda uglavnom i ostanu u Srbiji, itd. Nije ni danas drugacije.

Link to comment

Na danasnji dan 1918 su jedinice Timocke i Drinske divizije Vojske Kraljevine Srbije usle u Split i Rijeku respektivno. Bili su docekani vise nego dobro jer je na taj nacin sprecen pokusaj Italijana da zauzmu pomenute gradove u Dalmaciji.

 

splitska-riva-2-830x0.jpg

Link to comment

Jeste.

Bilo je borbi na jugu Srbije i oko Nisa sa Nemcima i Austrougarima. Nakon toga je usledio raspad Centralnih sila.

Posle je bilo natezanja sa Italijanima oko Ljubljane ali mislim da nije doslo do borbe.

Pa onda oko Rijeke i Klagenfurta.

Link to comment

Dva pogleda u danasnoj CG na proces ujedinjenja koji  se desio danas pre 100 godina na danasnji dan

 

Било и поновило се: Вијек славне Подгоричке скупштине и уједињења Црне Горе и Србије

Црна Гора и Србија биле су у разним облицима заједничке државе 88 година, односно све до референдум 21. маја 2006. година, на којем је, уз бројне малверзације и преваре, изгласана црногорска независност

Podgori%C4%8Dka_skup%C5%A1tina-1918-640x

 

Podgoricka-skupstina-2.jpg

 

Podgoricka-skupstina-3.jpg

 

------------------------------

 

Drugi pogled,

 

46911414_1013184252222187_12029492793756

 

Edited by pasha
Link to comment

Flere je vrlo pitko i bez dlake na jeziku potvrdio suštinu, da je vrh druge Jugoslavije, avangarda radničke klase bio sabor etnonacionalista (izuzev Tita) i da su se tako ponašali bez obzira da li bili u saveznom ili republičkim rukovodstvima. Obzirom da se radilo o elitističkom društvenom uređenju u kome su mase bile izvan politike a država totalitarna, to su se i stavovi fragmentiranih etnonacionalnih elita prelivali na javno mnjenje tako da se ono oblikuje shodno njihovom, a ne svom razmišljanju.

Što će reći da je od početka do kraja Jugoslavija bila bez Jugoslovena. U prvoj je to bio Kralj Aleksandar, u drugoj Tito, i to je to. Jugosloveni, ako ih je i bilo (a jeste, osamdesetih recimo, autentično samoniklih) naprosto nisu imali šansu.

Što nas iz Srbije opet vraća na klizav teren Dobričinih zaključaka, koji i nisu bili baš toliko daleko od istine kako su prikazivani kasnoje.

Poslato sa HUAWEI VNS-L21 uz pomoć Tapatoka

Link to comment
26 minutes ago, Kampokei said:

Sjajan intervju. Za razliku od Cirila Ribicica, koji je dao prilicno jajarski intervju u istoj ovoj seriji razgovora.

Daj bre :D, pun mi je kufer njihovih mrsomudjenja i naknadne pameti sa sve posto-poto pokusajima da se izgradi narativ da je 'tako moralo biti' i da su oni samo sledili istorijske neminovnosti koje bi dosle po svoje kad-tad...

Sa sve umetanjem kulture :isuse: i zgrazavanja nase zapadne brace nad obicajem da srpski oficiri i podoficiri udare vojnika.

Narocito kada se to purgersko zgrazavanje pripisuje onima koji su sluzili vojsku u kojoj su vojnici bili kaznjavani vezivanjem za drvo ili neki pogodni plot, ako treba i celodnevnim.

Divljanja po Macvi tih istih kulturtregera, sa sve streljanjima i vesanjima zena da ne pominjem, bas kao i zmijsko provlacenje teze da bi probleme sa komsijama poput Italije, na primer, resili oni sami :isuse: ali, eto, kad se vec srpska vojska nasla tu...

Govna.

Link to comment

U već poznatom serijalu i osvrt starog ljigavca

 

Quote

RSE: Vaša izjava u hrvatskom Saboru, parafraziram: "Obavio sam posao, Jugoslavije više nema", izazvala je burne reakcije u Beogradu, a izazvala je nedoumicu i kod drugih kako to predsedavajući Predsedništva, makar se ta država raspadala, daje makar javno izjavu da je obavio posao i da Jugoslavije više nema. Šta ste tačno želeli da poručite?

Mesić: Moj posao je bio da pokušam privoliti sve političke aktere da se dođe do novog političkog dogovora, drugim rečima do konfederacije. Do toga nije došlo, Hrvatska je proglasila svoju samostalnost, u Beogradu više nisam imao posla, ja tamo nisam išao otvoriti soboslikarsku radnju, došao sam u Predsjedništvo Jugoslavije kojeg više nema. Rekao sam: "Jugoslavije više nema, više nemam posla tamo, vraćam se Saboru koji me je i poslao u Beograd".

RSE: Vi ste napisali i knjigu "Kako sam rušio Jugoslaviju" koja se pojavila, pa je posle nestala iz knjižara…

Mesić: Ne, knjiga je izašla pod naslovom: "Kako smo srušili Jugoslaviju", u dva izdanja. U toj knjizi sam htio zapravo reći da smo svi u stvari bili protiv opstanka Jugoslavije u onom modelu. Dakle, svatko je na nekakav način pridonio, svi mi. Onda sam video da je naslov knjige dobio jedan krivi odraz. Pa, sam onda stvar objektivizirao i drugo izdanje je išlo pod naslovom: "Kako je srušena Jugoslavija".

https://www.slobodnaevropa.org/a/stjepan-mesic-100-godina-jugoslavije/29561621.html

Edited by dillinger
Link to comment

Join the conversation

You can post now and register later. If you have an account, sign in now to post with your account.

Guest
Reply to this topic...

×   Pasted as rich text.   Paste as plain text instead

  Only 75 emoji are allowed.

×   Your link has been automatically embedded.   Display as a link instead

×   Your previous content has been restored.   Clear editor

×   You cannot paste images directly. Upload or insert images from URL.

×
×
  • Create New...