Jump to content
IGNORED

Istina(tm) o tiražu


pacey defender

Recommended Posts

Ok, ovo je interesantna tema. Politički kontekst je neizbežan, tako da nemojte da se ustručavate da prebacite topik na politiku ukoliko mislite da je potrebno.Dragan J. Vučićević će danas saopštiti istinu™ o manipulacijama sa tiražima štampanih medija. Dragan J. Vucicevic@djvucicevicTacno u podne u 'ABC Srbija' nosim konkretne dokaze o laziranju oditinga tiraza u Srbiji! Nema povlacenja, nema predaje!Sa druge strane stižu reakcije. http://www.nuns.rs/i...-o-tirazu-.html

“Blic” je juče pozvao i druge članove ABC Srbije sa pitanjem zašto su odituju u ovoj organizaciji. Manojlo Vukotić, glavni i odgovorni urednik “Večernjih novosti”, rekao je da “ne želi da se meša”. Ni Vuk Vučurević, direktor lista “Press”, nije želeo da odgovori na naše pitanje. O načinu na koji se odituje tiraž u Srbiji juče nije želeo da govori ni član Borda direktora ABC Srbije Ivan Stanković, dok je takođe član Borda Milka Forcan rekla da će se oglasiti početkom naredne nedelje.
Edited by pacey defender
Link to comment
  • Replies 153
  • Created
  • Last Reply

Top Posters In This Topic

  • Filipenko

    29

  • Аврам Гојић

    17

  • luba

    12

  • Frank Pembleton

    11

Kao neko ko nema pojma o stanju u medijima, mogu samo da pitam - šta se dešava? Je li ovo Vučić rešio da malo pritisne Blic i ostale moćne medije i pogura svoj Informer? Koliko ima istine u lažiranju tiraža?

Edited by pacey defender
Link to comment

Svaka novinska kuća treba da ima pravo da u okviru svoje poslovne politike krije tiraž i da se po tom pitanju ponaša u skladu sa Čerčilovom izjavom da je u ratu istina toliko dragocena da uvek treba da je prati telesna garda laži.

Link to comment
Kao neko ko nema pojma o stanju u medijima, mogu samo da pitam - šta se dešava? Je li ovo Vučić rešio da malo pritisne Blic i ostale moćne medije i pogura svoj Informer? Koliko ima istine u lažiranju tiraža?
Lažiranje tiraža je igra koja se na ovim prostorima igrala od pamtiveka, a pojava ABC (Audit Bureau of Circulation) je verovatno posledica uticaja velikih stranih oglašivača koji više nisu trpeli masno laganje izdavača novina i časopisa u Srbiji o njihovim navodnim stvarnim tiražima. Problem za oglašivače je što nije postojao neko ko bi verodostojno utvrdio koliko se primeraka zaista proda na tržištu, a koliko se vrati kao remitenda i potom ode u stari papir. Manji problem je da se dozna odštampani tiraž, ključno je bilo da se tačno sazna koliko se primeraka vrati kao neprodato, pogotovo kada postoji niz distributera i prodavaca novina. Amerikanci su, zanimljivo, do pre desetak godina, imali i zakonsku obavezu da svaki časopis ili novine, bar jednom godišnje, objavi na svojim stranicama izveštaj koji sadrži tačan presek odštampanog i isporučenog tiraža, dakle ukupan broj odštampanih primeraka, onih koji su oštećeni i bačeni tokom štampe, besplatno podeljene primerke, primerke za pretplatnike i, najzad, tiraž isporučen na kioske. Čini mi se da je objavljivanje ovih podataka bilo uslov da bi se novine ili časopis mogli slati američkom poštom, ali nisam siguran.
Link to comment

jako me zanima šta će brat vuka jeremića da iznese kao dokaz o prevari tiraža i kako uopšte može da se prevari komisija za oditovanje koja u izdavačkoj kući pored faktura sa štamparijom, pregleda i fakture sa distribucijom, a zatim iste papire (plus još neke) traži i od druge dve strane. znači da bi jedini način za lažiranje tiraža bilo da ABC ne uradi svoj posao i ne proveri papire štamparije/distribucije ili da ovi drugi lažiraju papire, što mi se čini kao neverovatan rizik za to malo distributera koji imaju toliko toga da izgube. e da, papire svakog oditovanja na kraju prelazi i njihova komisija iz inozemstva.

Link to comment
Ispašće sada da podržavam tu priču i da napadam samo “Blic” i “Press”, da sam sklon tabloidizaciji društva, ali to nije istina, to je jedna od klasičnih zamena teza, onim omiljenim srpskim principom “ili si za nas ili si protiv nas”. Činjenica je da iza dnevnih novina “Press” stoje zajednički Miroslav Mišković i Dragan Đilas. Doduše, činjenica je i da je to partnerstvo nastalo mnogo pre nego što se srpska javnost zainteresovala za isto, mnogo pre nego što je Đilas postao gradonačelnik, a njegova medijabajing kompanija monopolista na tržištu reklamog medijskog prostora i mnogo pre nego što je Mišković najbogatiji čovek u Srbiji i monopolista u raznim oblastima srpske privrede. Doduše činjenica je da će bukvalno u roku od par dana dnevne novine "Press" biti ugašene, jer su postale prevelik balast i jednom i drugom velikom suvlasniku.
http://www.nadlanu.com/pocetna/info/vesti/Rat-srpskih-medija.a-157316.295.html
Link to comment

Ovo je ozbiljna stvar i konačno je isplivala u javnost politika reklamiranja koja je omogućila Blicu da postane to što jeste i da drži ubedljivo najveći deo reklama u Srbiji, a njegovim novinarima da mogu da pišu šta hoće i da im niko ništa ne može.Inače, mogu da podelim iskustvo sa tim agencijama za oditing. Govoriću iz svoje perspektive, tj. perspektive medija koji je mali, ali natprosečno uticajan u svom domenu. To zapravo funkcioniše vrlo nategnuto i može da se piše šta se hoće. Istina, moje iskustvo je vezano za online medije, ovo su štampani ali se svodi na isto. Dakle, najpre ti ubace neke ankete koje po randomu popunjava određeni broj ljudi na osnovu čega ti inicijalno kvalifikuju publiku sajta. Sad, to što u tim formularima (slične možete da često vidite na RTS sajtu kada vas Nielsen smara da izdvojite vreme da popunite formular "kako biste učinili boljim" štatijaznamšta sve) svako može da napiše šta mu se ćefne, to je relativno nebitno. Već tu imamo problem, jer otkud sad ja znam ko hoće da klikne i uopšte da popuni formular, šta njega sprečava da kaže da ima 20 godina umesto 28 ili da jeste/nije fakultetski obrazovan i tako dalje.Dakle, već u tom koraku imamo problem, jer ti se određuje profil publike na jedan proizvoljan način. Dalje, ja sa strane medija imam problem jer otkud znam da je ta analiza tačna. Otkud znam da nisu oni jednostavno ubacili 150 "statističkih uzoraka" kao moju publiku? Pojma nemam. Međutim, mnogo veći problem jeste ono drugo što sledi nakon toga.Gde je moj problem? Pa, oni traže npr. 500 evra mesečno za članstvo u tom krugu (nije ta cifra, ali kapiram da su cifre prilagođene veličini medija, neko plaća 300, neko 1000...) i pride ide obaveza implementacije nekih njihovih rešenja na sajt. Prvo, ja možda koristim nekompatibilan sistem ili imam problem sa implementacijom njihovih banera jer imam nečije drugo rešenje. Ili, internet napreduje vrlo brzo, možda naredne godine izađe nešto moćno i zanimljivo a to ne mogu da stavim na sajt jer moram da koristim njihovo rešenje. Neka bude da to nije problem.Zatim dolazi nevolja specifična za sajt sa ovih prostora. Moj sajt je, recimo, čitaniji od bilo kog bosanskog sajta iz svoje tematike. Ali, njihov sistem meni seče momentalno gomilu poseta, jer mi ne računa nikoga iz Bosne, Hrvatske, Crne Gore, i traži da budem član oditing udruženja i u tim državama. Ako imam 400k poseta od toga 150k iz BiH, Cro i Milove Gore, sistem mi računa da sam sajt koji posećuje 250k ljudi. Ako neko misli da je to fer jer prodavci prodaju u Srbiji, ne, nije tačno, jer je gomila predstavništava i prodaja potpuno regionalnog karaktera i funkcionišu u celoj regiji, naročito u ovoj branši iz koje je sajt na kome radim (IT). Zapravo, njima je jeftinije i veći im je reach sa sajtovima kao što smo mi, u našem okruženju.A šta radi ABC/ko god za to vreme? Prave softver, tj. rešenje koje prodaju marketinškim agencijama. Marketinške agencije onda kupuju od njih i koriste to rešenje da pronađu gde im je najbolje da se reklamiraju. Za sada dovoljno, vratićemo se još na to.E sad, kad smo to sve prošli, dolazimo do poente tj. glavnog problema. Neka je moja cifra koju plaćam za učestvovanje 500 evra mesečno. To znači 6000 godišnje. Dakle, njihov mehanizam, iz moje tačke gledišta, treba da mi pomogne sajt na kome radim zaradi barem 6000 evra više nego dotad od tih klijenata koji dolaze preko njih da bih bio na nuli. Ako sam zarađivao 30,000 evra godišnje, sada treba 36,000 i više. U suprotnom, koja je poenta implementacije i učestvovanja uopšte? Da mi poveruje neka marketinška agencija da sam dovoljno dobar? To bi možda pilo vodu da ja nemam već popunjenu gomilu mesta za banere ili da dođem u situaciju da prodajem neki baner za 800 umesto 600 evra. Međutim, toga nema. Efekat je nikakav, nula. Smešno. Bolje da uložim 500 evra mesečno u sastanke sa marketinškim agencijama, i kroz 3 meseca ću imati bolji rezultat, a ostalih 9 meseci ne moram da ulažem u to ništa.Šta se u praksi dešava? Softver koji ABC/kogod nudi agencijama i firmama radi po sledećem principu: biraju se parametri i biraju se veznici. Dakle, imate neki proizvod npr. tablet i kažete "hoću da ga prodajem srednjem sloju stanovništva, solidno obrazovanom, tehnički pismenom, i da idem na medije koje čita IT publika." Parametar A je srednji sloj po prihodima, parametar B je obrazovni nivo, parametar C je IT publika i tako dalje i tako dalje. Međutim, sada dosta zavisi od veznika. Nije isto da li kažete hoću da prodajem ciljnoj grupi koja ispunjava parametra A i B i C ili da kažete A ili B i C. Dobijaju se sasvim drugačiji rezultati.Dakle, sistem je takav. U praksi, ima 12-15 koraka, zavisno od detaljnosti. I vi sada zavisite od toga šta će neki marketing menadžer da uradi i kojim redom da štiklira, da li će reći "i" ili "ili", šta je za njega srednji nivo primanja (svaki parametar ima više nivoa...neko može da gađa publiku koja ima primanja 400-500 evra, neko 300-400 evra), a to opet zavisi od istinitosti inicijalnih oditing podataka koji boga pitaj da li su tačni, ili vas je neko ubogaljio još u mom 3. pasusu ovog dugog posta. I koliko uopšte marketing osoblje gađa različite parametre; ima puno sposobnih ljudi, ali, zar nije svakome san da prodaje platežno moćnim kupcima i ima što veću vidljivost i tako dalje.Najzad, na šta se to svodi? Mi smo se igrali malo sa tim rešenjem i ukoliko se sve precizno, pažljivo i konkretno izabere, dobije se naš sajt kao jedan od prva 3 izbora, što je super!!! U teoriji. Jer, nije nimalo lako biti uz Blic, Polovni Automobili i Alo za bilo koji segment. Međutim, ukoliko se napravi 1 promena, od 14 parametara i 13 veznika, samo neka se jednom stavi ili umesto i, tu je kraj. Odmah se dobije jednih te istih 20 sajtova kao najpogodniji za prodaju, potpuno nezavisno od toga šta se prodaje. Tako je Blic uvek prvi, i tako dalje, i tako dalje, ma kome hteli da prodate ma šta po ma kojoj ceni na ma koji način. A vrlo je velika verovatnoća da će se to u praksi dogoditi svima, jer će neko već da napravi drugačiju vezu u podešavanju parametara.Da ne spominjem što je glavna poenta, zapravo, da se neko reklamira kod vas. A sve ovo, čak i u najidealnijem slučaju, ne znači da će se neko zaista reklamirati, jer je to samo lista koja mu sugeriše. On može da vas pozove, pita za cenu, kada odgovorite 400 evra, kaže "hvala, skupo je" i ode kod sledećeg na listi koji će dati za 150 evra. A nama u praksi niti su se nešto javljali, niti nam je to pomagalo da prodamo banere po većim, boljim cenama i da podignemo prihode. Nije bilo poente, jednostavno, da budemo u tome, jer se favorizuje prvih 20-ak imena i za sve nas ostale, uopšte nema smisla da plaćamo toliko skupo prisustvo u oditingu, posebno sa ovako bednim cenama banera kakve su danas. Ako ja trebam da prodajem baner za 100-150 evra, to ću učiniti bez ikakve agencije, hvala puno.I da sve bude još lepše, tip zadužen za nas izađe posle par meseci iz te firme, pređe u drugu koja se bavi sličnim i pljuje taj sistem...Šta hoću da kažem? Sasvim je legitimno biti van tog sistema. Pustite me bajke o tome da "oglašivači trebaju da znaju tiraže/čitanost", oglašivači najčešće više i ne gledaju to, nego poveravaju poslove agencijama, koje pak poslove završavaju na taj način što odu u Blic, gde je baner 2-4 hiljade evra, i na još što popularnijih sajtova koji daju što niže cene, a ogroman deo kolača zadržavaju za sebe. Sve se završava u ličnim kontaktima, pa sad, ili firma koja daje kintu i sajt/medij, ili marketing agencija i sajt/medij. Ako firme, tj. oglašivači hoće da imaju bolje i isplativije reklame, prvi korak bi bio da se odreknu agencija i da sami rade posao, jer agencije u startu uzimaju barem 30%, nekada i preko 50-70% sume za oglašavanje. Naravno, oni to ne mogu ili neće, a posebno mi je divno što imaju "korporativna pravila" koja im nalažu da se ide preko agencija. Tobože, da se spreči korupcija :lol:Moje iskustvo je da je manje zlo i bolje za medije kada komuniciraju direktno sa partnerima, a ne idu preko nekih šugavih agencija. Osim za one koji su interesno ili lično/rodbinski/prijateljski povezani sa agencijama pa dobijaju silan keš tim putem, dabome. Sajt na kome radim uspeva samo zato što ima direktnu komunikaciju sa IT firmama i distributerima i ne zavisi od agencija. Da je obrnuto, bili bismo bulja, i ne bismo imali za leba. A ipak OK poslujemo i prodajemo po solidnim cenama. Da, imamo problema ponekad, ali jebiga, dajem baner partneru za 400 evra, i trebam da čekam da me zove agencija da mi traži tu poziciju za 100-150 evra. Pa bolje je da držim poziciju praznom kada nema nikoga, barem će biti dostupna kada se dogovorimo sa nekim partnerom, umesto da slušam kuknjavu sirotih firmi sa poslovnim prostorom u strogom centru grada, 15 puta više zaposlenih i neograničenim karticama za troškove za pola zaposlenih "da im učinimo", dok oni zadržavaju lovu za sebe...Taj sistem u slučaju naše zemlje i našeg tržišta jednostavno nema veze sa mozgom i ne služi svrsi. Toliko.P.S. cifre su proizvoljne, i služe kao primerP.P.S. tu je i problem štancovanja medija i fantomskih sajtova da bi se kinta zadržavala unutar agencije. Firmama se podnose izveštaji sa 200 objava nečega, na 180 sajtova, ko će u firmi stvarno da proverava kakva je ta objava, koliko je to dobar sajt, koliko kvalitetan, samo će da kaže ok i teraj dalje. Recimo, jedna agencija ima čitavu mrežu sajtova sa različitim tematikama i kada sam poslednji put gledao na svakome se reklamira nešto drugo od njihove klijentele. Recimo, na sajtu posvećenom ITju reklamiraju Laguna knjige (a klijent im Laguna), na sajtu posvećenom knjigama reklamiraju mineralnu vodu (a klijent Knjaz) a na sajtu posvećenom hrani reklamiraju IT robu (klijent PC Practic) i tako u krug. A kinta ostaje unutra...Sajtove niko ne čita, ali ko te pita, to je 50 objava, ko će da proverava...

Edited by Filipenko
Link to comment

Join the conversation

You can post now and register later. If you have an account, sign in now to post with your account.

Guest
Reply to this topic...

×   Pasted as rich text.   Paste as plain text instead

  Only 75 emoji are allowed.

×   Your link has been automatically embedded.   Display as a link instead

×   Your previous content has been restored.   Clear editor

×   You cannot paste images directly. Upload or insert images from URL.

×
×
  • Create New...