Jump to content
IGNORED

DOOM! DOOM IS UPON US! (Raspad naseg drustva, pbp)


Аврам Гојић

Recommended Posts

Quote

 

NESTRUČNI PROFESORI U SRPSKIM ŠKOLAMA

 

Mladi nastavnici neće da rade, loši đaci postaju učitelji, a najveći problem su OVA DVA PREDMETA matematika i fizika

 

M.M. , M.V.M. 02.12.2019. 20:01

 

Situacija da nastavnik koji se školovao za određenu oblast u školi predaje predmet koji nema nikakvih dodirnih tačaka sa obrazovanjem koje ima - više nisu iznenađenje.

Relativno male plate, stresan posao, zabrana zapošljavanja u društvenom sektoru, neki su od razloga zbog kojih se nastavnici opredeljuju za odlazak u druge sektore, zbog čega su škole prinuđene da angažuju nestručne nastavne kadrove, a najveći problem je sa predavačima prirodnih naukama.

Prema podacima koje je prošle godine iznelo Ministarstvo prosvete, nauke i tehnološkog razvoja nestručnih nastavnika u Srbiji bilo je oko 1.000 i oni su učili oko 27.000 osnovaca. Preciznije, 457 nestručnih nastavnika iz matematike, 239 nastavnika iz fizike, 109 nastavnika iz informatike, 133 nastavnika nemačkog jezika i 48 nastavnika engleskog jezika nemaju potrebno obrazovanje propisano pravilnicima Ministarstva prosvete, govore podaci za 2018. godinu.

Predsednica Unije sindikata prosvetnih radnika Srbije (USPRS) Jasna Janković, istakla je za "Blic" da oko 60 procenata predavača matematike nisu stručno osposobljeni za rad u prosveti.

- Prirodno matematički fakultet je pre nekoliko godina za svoje kadrove napravio istraživanje koje pokazuje da samo 40 odsto nastavnika matematike završilo fakultete na kojima su imali pedagoške predmete. Ostalih 60 su inženjeri, raznih profila - saobraćajni, mašinski - koji se nisu spremali za rad u školi - navodi predsednica USPRS-a.

Zanimljivo je, kaže ona, da je proteklih godina primetno da škole zapošljavaju i apsolvente. Oni se formalno vode kao "nestručni", imajući u vidu da još nisu stekli diplomu, ali nisu laici za oblast kojom se bave.

Janković je pomenula i da trenutno u Elektrotehničkoj školi "Nikola Tesla" u Beogradu pokušavaju da pronađu profesora fizike.

- Obratili su se fakultetu, niko nije hteo da dođe da radi u školi, samo neki studenti treće godine, koji ne bi ni mogli da rade u školi. Jedna apsolventkinja je ipak počela da radi u toj školi, ali nije se dugo zadržala - kaže Janković.

Kao bismo proverili ove tvrdnje pozvali smo direktora Elektrotehničke škole "Nikola Tesla" Branka Subotića, koji nam je rekao da su pronašli zamenu za profesora fizike , ali da je "teško pronaći čoveka koji može u brzom roku da uskoči".

- Naša koleginica profesorka fizike je zbog teške bolesti na bolovanju, ali uspeli smo da pronađemo zamenu kako deca ne bi gubila nastavu. U svakom trenutku mi možemo da primimo ljude na zamenu, za stalno ne postoji mogućnost zbog zabrane zapošljavanja - ističe direktor za "Blic".

 

Matematičari i fizičari najveći problem

 

Kako nam je rekao, "veliki problem je pronaći profesore matematike, fizike, elektrotehničke inženjere, naročito kada neko iznenada mora na bolovanje."

- Nema mladih ljudi koji žele da rade u školama svi beže u privredu. Ne možemo u svakom trenutku kada neko ode na bolovanje da nađemo zamenu, te moramo da se dovijamo da nađemo u najgorem slučaju nekog apsolventa da drži časove. Apsolventi se javljaju, u principu oni se često označavaju kao nestručna zamena, ali oni mogu da drže nastavu na određeno do povratka zaposlenog sa bolovanja - kaže direktor.

Informacije da naše škole naročito vape za profesorima iz matematike i fizike potvrdila nam je i predsednica USPRS- a.

- Odavno nema matematičara, uveliko kuburimo sa fizičarima. Profesora nemačkog nema u školama, drže časove onima koji se pripremaju da odu na rad u zemlje germanskog govornog područja - jasna je ona.

 

Đaci sa lošim prosekom postaju učitelji

 

Janković je istakla još jedan značajan problem kada je u pitanju deficit profesora.

- Prosek onih koji su se ove godine upisali na Učiteljski fakultet iznosi 3,2. Dakle, ni vrlodobri đaci. To je, naravno, prosek, ima i onih koji su 4,5, ali i onih koji su 2,5. To govori da pedagoške fakultete upisuju oni koji ne mogu drugde - ne osatvlja dilemu naša sagovornica i dodaje:

- Nisam optimista u vezi prosvetnih kadrova - zaključila je predsednica Unije sindikata prosvetnih radnika Srbije (USPRS), dodavši da bi odlično rešenje ovog problema moglo biti stalno radno mesto, koje bi mladi i entuzijastični nastavnici dobili nakon kratkog angažovanja u školama.

 

Samo jedan student na smeru hemije novosadskog PMF-a

 

Interesovanje za profesorske smerove na hemiji, fizici, matematici sve je manje iz godine u godinu, iako posla ima. Predsednica USPRS-a prisetila se i podatka da je ove godine samo jedan student upisao studije fizike u Novom Sadu.

Naime, kako je "Blic" već pisao, pored smera za profesora fizike, koji drži rekord sa samo jednim kandidatom, slično je i na hemiji, gde su se prijavila samo dva kandidata, dok biologija ima pet kandidata, matematika i geografija po 11. Od toga fizika nudi 25 mesta od koji je 20 budžetskih, matematika 55 mesta sa 50 budžetskih, hemija od 20 mesta ima 16 budžetskih, a geografija od 40 mesta nudi 18 budžetskih.

Prodekanka za nastavu PMF u Novom Sadu prof. dr Tatjana Pivac, rekla je letos da u poslednjih pet godina broj kandidata za profesorska zanimanja sve manji, s druge strane profesori fizike, matematike i hemije su deficitarna zanimanja u našoj zemlji. Fakulteti, dodaje, više ne znaju na koje načine da animiraju studente da upisuju ove studije.

 

Slična situacija je i na ostalim prirodnim fakultetima

 

Relativno male plate, stresan posao, zabrana zapošljavanja u društvenom sektoru, konkretno u prosveti, ali i teške studije, ove godine doveli su do toga da se veoma mali broj srednjoškolaca prijavi na profesorske smerove na prirodnim naukama.

Na beogradskom Fizičkom fakultetu ove godine upisano je samo osam budućih profesora fizike, ostalo je još 17 praznih mesta na budžetu. Na Hemijskom fakultetu u Beogradu za nastavnika hemije obezbeđeno je 25 budžetskh mesta, a studije je upisalo šestoro brucoša.

Negativan trend beleži smer profesor matematike na Matematičkom fakultetu u Beogradu. Do pre pet godina, upisivalo ga je više od 100 studenata, poslednje dve, niti 30. Iako se na ovom fakultetu veliki broj srednjoškolaca prijavi za prijemni, manji broj njih se odlučuje za profesorski smer.

U Kragujevcu je upisano 19 matematičara, ali ukupno, i tek u trećoj godini će da biraju da li će biti profesori ili teoretičari.

Slično je i na Prirodno-matematičkom fakultetu u Nišu. Na jedinstvenoj listi upisano je 13 fizičara, 41 hemičar i 25 matematičara. Pitanje je koliko će njih postati profesori. Ove godine za master hemičara upisano je pet studenata, a master fizičara šest.

 

Ministarstvo: škole angažuju nastavnike srodnih predmeta da drže matematiku i fiziku

 

Iz Ministarstva prosvete, nauke i tehnološkog razvoja poručuju da nedostatak nastavnika određenih profila jeste "problem sa kojim se u većem ili manjem obimu suočava veliki broj država, te da pri rešavanju ovog problema, moramo da imamo u vidu sve aspekte, uključujući onaj i gde se škola nalazi, kao i koliko učenika ima, odnosno, koliko je gusto naseljeno područje u kome je škola."

- Primećeno je da su pojedine osnovne škole u situaciji kada nisu mogle da na određeno vreme angažuju nastavnike u skladu sa Pravilnikom, angažovale nastavnike srodnih predmeta da drže uglavnom matematiku i fiziku i u mnogom manjem obimu druge predmete - navode za "Blic" iz ovog Ministarstva i dodaju:

- Ministarstvo je sa jedne strane pokrenulo dijalog sa matičnim fakultetima o pripremi programa kratkih ciklusa kako bi se nastavnici koji su završili srodne fakultete, a koji su se u praksi pokazali kao vredni za školu i sredinu u kojoj rade, dokvalifikovali, a sa druge strane, stručne službe Ministarstva sa pažnjom prate da li su prilikom zapošljavanja na određeno vreme ispunjeni svi propisani uslovi. Ovi problemi nisu uočeni kod nastavnika koji su zaposleni na neodređeno vreme.

Određeni broj nastavnika se, kako dodaju iz Ministarstva, već preko svojih škola prijavio za programe kratkih ciklusa, te očekuju da realizacija ovih programa u saradnji sa univerzitetima započne početkom 2020. godine. Istovremeno, oni su raspisali konkurs za nedostajuća zanimanja koji je istekao 30. novembra.

- Planirano je da se stipendira do 250 studenata druge i treće godine studija koji studiraju matematiku, fiziku, informatiku, engleski, srpski i nemački jezik i književnost. Očekivani mesečni iznos ove stipendije je 15.000 dinara, a studenti se obavezuju da će po diplomiranju raditi u školi najmanje onoliko dugo koliko su primali stipendiju - zaključuju iz Ministartva prosvete.

 

blic.rs/vesti/drustvo/nestrucni-profesori-u-srpskim-skolama-mladi-nastavnici-nece-da-rade-losi-daci-postaju/3hgw662

Edited by vememah
Link to comment
  • Replies 37.4k
  • Created
  • Last Reply

Top Posters In This Topic

  • gospa buba

    1865

  • ToniAdams

    932

  • Filozof manijak

    778

  • radisa

    729

Top Posters In This Topic

Posted Images

Ali zasto uopste postoje smerovi za profesora hemije? Zasto ne za hemiju? Koje karijerne mogucnosti danas ima neko ko upise smer za profesora hemije? Zar nije poenta osposobiti nekoga za hemiju, pa onda unutar takve profesije nalaziti karijerne puteve, medju kojima je i to da radis kao profesor u skoli? Pa da se ako se opredelis (kratkorocno ili dugorocno) za to da budes profesor, u nekom odredjenom periodu usavrsis da steknes vestine i znanja potrebna za profesora. 

Link to comment

ja bih za ovo izashla na ulicu i vishe se ne bih vracaala.

chuj shkole angazovale nestruchne. partija rovari po shkolama od prvog dana, nema jednog direktora da nije sns, i ako ga je bilo ubrzo ga vishe nije bilo, na jedan ili drugi nachin.

oni vishe nemaju kako ni da se brane od ovog goveda.

sent from bubamoto

Link to comment

raspitaću se kasnije za detalj od kada su uvedeni nastavni smerovi. to je nepotrebno, što već napisa pejsi. i, štaje to "potrebno obrazovanje propisano pravilnicima Ministarstva prosvete," zašto ove 4 poslednje reči nisu bold? to je ključ.

 

naravno da učiteljski fakultet upisuju oni sa manjim prosekom. tako je oduvek bilo sa srednjom kožarskom ili tekstilnom. opredeljenje prema budućoj zaradi i perspektivi. ovo zadnje (perspektiva) vezano je za nastavne smerove na fakultetima.

 

ova vlast raspoređuje pare po prioritetima, briga za opšte dobro (prosveta, zdravlje, kultura, ekologija ) je poslednja rupa na svirali pa otud i male plate u školama.

 

e, ovo što buba napisa o izlasku na ulice, imali smo primer kod susjeda koji su 2 mesca bili u štrajku. ovde se i po pitanju štrajka ljudi opredeljuju po tome da li su za Njega.

Link to comment

pa znash shta, placa ih bedno, kenja im na glavu ko stigne, deca ih biju, roditelji ih biju, direktori se izivljavaju, program im menjaju svakih 15 minuta, administrativne aktivnosti rastu neigranicheno, ako to sve nema veze, plus ako nece da kazu da nece da rade besplatno, pa neka ih...

sent from bubamoto

Link to comment
5 hours ago, pacey defender said:

Ali zasto uopste postoje smerovi za profesora hemije? Zasto ne za hemiju? Koje karijerne mogucnosti danas ima neko ko upise smer za profesora hemije? Zar nije poenta osposobiti nekoga za hemiju, pa onda unutar takve profesije nalaziti karijerne puteve, medju kojima je i to da radis kao profesor u skoli? Pa da se ako se opredelis (kratkorocno ili dugorocno) za to da budes profesor, u nekom odredjenom periodu usavrsis da steknes vestine i znanja potrebna za profesora. 

 

pa tamo se i uci hemija i fizika i matematika, u pravu si, treba da izbace profesora iz naziva i ubace neki ieee laznjak, niko vise nije blesav da uci okolinu tacke da ga posle sikaniraju buduci strucnjaci megatrenda

Link to comment

Osnovni problem ovde je sto je sistem postavljen nakaradno. Npr ti treba da se razvaljujes od vrlo visoke matematike na Matematickom fakultetu 4 (ili vise) godina da bi predavao deci u srednjoj stvari koje si odavno prevazisao. Ne znam nikog ko je upisao MATF da bi predavao u srednjoj, ili su ljudi koji idu u privredu ili zele da se bave naukom. A da ne pricam o glavnom problemu a to je da se na MATFu uopste ne uci ozbiljno psihologija, pedagogija i sl. Ovi predmeti i kad postoje na nekom smeru mogu da se spreme za nedelju dana (bar je tako bilo kad sam ih ja radio). 

Sumnjam da je drugacija situacija na ostalim fakultetima.

 

Treba pedagoski fakultet da dobije smerove za matematiku, fiziku i sl. i da se tu obucavaju ljudi da budu dovoljno dobri da isprate znanje koje se trazi za drzanje predavanja u srednjoj a da im fokus bude na ucenju kako da budu sto bolji pedagozi.

Link to comment

šta znam, moja gospođa je diplomirala na PMF '77 i sledećih 25 godina držala časove u osnovnim, srednjim stručnim i gimnazijama bez ikakvog problema. posle je prešla u kancelariju, opet vezanu za prosvetu. mislim da je imal nešto pedagogije na studijama. njoj je bilo dovoljno.

 

sad, možda bi valjalo to što ti pišeš no, to je jedno suženo stručno znanje.  učiteljski fakultet je nešto drugo. tu mora da postoji jaka PP obuka. treba umeti sa dečurlijom.

Link to comment

ja se divim svim uciteljima i nastavnicima u osnovnim i srednjim skolama. za mene je to jedan od najtezih poslova. mozda zato sto nemam strpljenja za decu, za glupost, nevaspitanje, dramu.  cini mi se da kao nemoguca misija danas da prenosis deci znanje i ujedno ih vaspitavas u bolje ljude. i da koriste svoju inteligenciju. 

 

par puta sam zamenjivala na koledzu. to je bila banja, mada su grupe bile male, pa je lakse sa njih osmoro. 

Link to comment
53 minutes ago, Shan Jan said:

 

 

Treba pedagoski fakultet da dobije smerove za matematiku, fiziku i sl. i da se tu obucavaju ljudi da budu dovoljno dobri da isprate znanje koje se trazi za drzanje predavanja u srednjoj a da im fokus bude na ucenju kako da budu sto bolji pedagozi.

+1

U Njemackoj je jos i odvojeno studiranje za nastavnike u razlicitim skolama. Nije isti program za profesora matematike u gimnaziji i u nekoj drugoj skoli.

Link to comment

Ne pomaže ni to što je to eto, kao što vidimo, karijerni izbor br. 5 ili više ili izbor za ove koji su češali jaja ili češljali kosu tokom osnovne i srednje. 

 

Edit

 

Uleti kolega Gompic

Edited by James Marshall
Link to comment
12 minutes ago, Paul Gompitz said:

U Njemackoj je jos i odvojeno studiranje za nastavnike u razlicitim skolama. Nije isti program za profesora matematike u gimnaziji i u nekoj drugoj skoli.

to onda rezultuje jako suženim izborom u karijeri. liči mi na onu "šuvaricu": - izrađivač gornjih delova obuće.

 

koliko traju takve studije?

Edited by djordje geprat
Link to comment

Za nastavnika u gimnaziji pet godina. Za ostale skole mislim da je isto ili mozda semestar, dva krace.

Izbor u karijeri nije suzen jer se moze studirati dva smjera. Tako recimo isti nastavnik predaje npr. matematiku i vjeronauk. 

 

Link to comment

kao apsolutni laik za univerzitet pitam, i ne zameri:

šta se studira 5 godina ako posle toga možeš samo da predaješ matematiku u gimnaziji?

jedne petogodišnje studije obuhvataju više smerova?

 

meni se čini ovo prihvatljivijim

Quote

diplomirala na PMF '77 i sledećih 25 godina držala časove u osnovnim, srednjim stručnim i gimnazijama bez ikakvog problema. 

studije su trajale 4 godine, zvanje je bilo: diplomirani matematičar.

hvala

Edited by djordje geprat
Link to comment
  • James Marshall pinned this topic
  • Tpojka locked and unlocked this topic
  • Tpojka locked this topic
  • Tpojka unlocked and locked this topic
  • Tpojka unlocked this topic

Join the conversation

You can post now and register later. If you have an account, sign in now to post with your account.

Guest
Reply to this topic...

×   Pasted as rich text.   Paste as plain text instead

  Only 75 emoji are allowed.

×   Your link has been automatically embedded.   Display as a link instead

×   Your previous content has been restored.   Clear editor

×   You cannot paste images directly. Upload or insert images from URL.

×
×
  • Create New...