Jump to content
IGNORED

Partizanski pokret - KPJ, NOPOJ, NOV i POJ (1941-1945)


Prospero

Recommended Posts

  • 7 months later...

 

Umro Mirko Tepavac

 

Nekadašnji ministar inostranih poslova SFRJ, jugoslovenski i srpski funkcioner i publicista Mirko Tepavac, umro je u Beogradu u 93. godini, objavljeno je danas.

Rođen u Zemunu 1922. godine, Tepavac je bio predratni aktivista Komunističke partije Jugoslavije, partizan i ilegalac u toku Drugog svetskog rata, a od 1969. do 1972. ministar inostranih poslova SFRJ.
 
Sa te funkcije se povukao u vreme "čistke liberala" 1972. godine. Bio je ambasador FNRJ u Mađarskoj i pomoćnik državnog sekretara za inostrane poslove, od 1959. do 1969.
 
Tepavac je direktor Radio Beograda bio od 1955. do 1959. godine, a bio je i direktor i glavni urednika Politike.
 
Bio je član Centralnog komiteta SK Srbije od 1965. do 1967. godine, a predsednik Pokrajinskog komiteta Saveza komunista Vojvodine od 1965. do 1967.
 
Autor je knjiga: "Demokratija ili despotija" (1994), "Mirko Tepavac - sećanja i komentari" (1998, sa Aleksandrom Nenadovićem), "Države, državnici i stradalnici" (2009), "Moj drugi svetski rat i mir" (2012).
 
Proteklih godina Mirko Tepavac je objavio niz tekstova u listu Danas. Kako je objavljeno, Tepavac je umro 28. avgusta. 
Link to comment
  • 1 month later...
  • 1 month later...

Као бивши војник не прихватам честитку и имам да те питам да ли је ЈНА рођендан везала за Стаљинов рођендан зато што је била лицемерна творевина у којој су ухлебљење већином нашли паразитски опортунисти и да ли су зато што је била део репресивног апарата диктаторске државе чији су неки припадници уместо рањеника из ратом захваћених подручја евакуисали своје кухињске елементе тај рођендан касније померили за дан?

Link to comment

Као бивши војник не прихватам честитку и имам да те питам да ли је ЈНА рођендан везала за Стаљинов рођендан зато што је била лицемерна творевина у којој су ухлебљење већином нашли паразитски опортунисти и да ли су зато што је била део репресивног апарата диктаторске државе чији су неки припадници уместо рањеника из ратом захваћених подручја евакуисали своје кухињске елементе тај рођендан касније померили за дан?

Prslin,

 

Ne znam da li je 22.XII vezan za Staljnov rodjendan. Mene su ucili da je na taj dan stvorena Prva proleterska brigada, prva operativna jedinica u partizana. 

 

Sto se tice onoga sto si napisao vezano za oportunicam, malverzacije i izdjajncko ponasanje i sl. To je sramota onih koji su dosli kasnije, siguran sam da takvo ponasanje dela pripadnika JNA nije bilo institucionalizovano tj. deo PS-a.

 

Pozdrav,

X500

Link to comment

Оснивање Прве пролетерске је везано за Стаљинов рођендан 21. 12. али је касније фалсификовано и померено један дан на 22.12. јер Стаљин више није био у моди. Толико о опортунизму и малверзацијама, па и издаји.

 

Оно што сигурно разликује партизане и ЈНА је што су партизански првоборци из озбиљног, вишегодишњег рата против више различитих војски изашли као врло зајебана екипа и као победници. Ови што су касније стигли су били заинтересовани да оперу кеца и добију гајбу на Цераку, а не да се боре за оно у шта верују, тако да се делимично ипак слажемо.

 

Поздрав и теби. Не мораш тако да потписујеш постове као да су мејлови, јесте чудно ако пре ниси писао на форумима, али потпис су ти заправо ник и аватар. Извини што ти на то скрећем пажњу, није нарочито битно али и ја сам на првом форуму на коме сам писао прилично дуго потписивао постове као ти сада, па ми после када сам се навикао на писање без потписивања било чудно што сам се тиме гњавио. :)

Link to comment

Оснивање Прве пролетерске је везано за Стаљинов рођендан 21. 12. али је касније фалсификовано и померено један дан на 22.12. јер Стаљин више није био у моди. Толико о опортунизму и малверзацијама, па и издаји.

 

+1

 

 

The date of Joseph Stalin’s birth was traditionally held to be Dec. 21 (Dec. 9, Old Style), 1879, but evidence that surfaced after the collapse of the Soviet Union cast doubt on this. Upon Stalin’s rise to power in 1922, information about his early life was suppressed, and the Dec. 21, 1879, date was included in his official biography.

Edited by slow
Link to comment

Оснивање Прве пролетерске је везано за Стаљинов рођендан 21. 12. али је касније фалсификовано и померено један дан на 22.12. јер Стаљин више није био у моди. Толико о опортунизму и малверзацијама, па и издаји.

 

Оно што сигурно разликује партизане и ЈНА је што су партизански првоборци из озбиљног, вишегодишњег рата против више различитих војски изашли као врло зајебана екипа и као победници. Ови што су касније стигли су били заинтересовани да оперу кеца и добију гајбу на Цераку, а не да се боре за оно у шта верују, тако да се делимично ипак слажемо.

 

 

 

Kad vec prepisujes™, da jos malo razjasnimo pricu oko Dana JNA i Staljina preko bloga (na zalost skoro preminulog) trockiste Pavluska Imsirovica koji vrlo precizno  kaze:

 

Staljin oštro kritikuje Tita što je dozvolio da partizanska Prva proleterska briga, formirana u Rudom 21. decembra 1941.[2] godine, dobije ime koja asocira na „sektašku“ (sic!) klasnu borbu i marksizam. Jer, to bi moglo zabrinuti i naljutiti njegove moćne antifašističke saveznike, pa čak ih i navesti da posumnjaju u njegovu najdublju kontrarevolucionarnu lojalnost. Staljin je Tita najoštrije kritikovao i zbog pokušaja da se formira zajednički balkanski štab partizanskih pokreta balkanskih zemalja. „Krivica“ za taj pokušaj je prebačena na niže partijske kadrove na terenu i CK KPJ je oštro ukorio Svetozara Vukmanovića Tempa što je to dozvolio.

 

[2] Inače, 21. decembra pada Staljinov rođendan i to formiranje Prve proleterske brigade trebalo je da bude poklon i čestitka KPJ Staljinu za rođendan. Taj dan je do 1948. slavljen kao dan Jugoslovenske narodne armije. Posle raskida sa Staljinom, Dan armije je naprosto pomeren na 22. decembar.

 

http://pavlusko.wordpress.com/2009/08/24/antifasizam-%E2%80%93-nova-stara-forma-svetog-nacionalnog-i-korporativisticki-nadnacionalnog-jedinstva-i-klasne-saradnje/

 

Uvodjenje elemenata revolucionarne pravde i klasne borbe (Uzicka republika, Prva proleterska brigada) kvarilo je Staljinovu pricu o narodnofrontovskom otporu nacizmu  koja ga je priblizavala saveznicama, dok je s druge strane Tito iskakao iz zadatih okvira delovanja. Bez obzira na ove i neke kasnije epizode (Martovski pregovori itd), Staljin je na diplomatskom i obavestajnom polju otvarao vrata Titu za legitimizaciju partizanskog pokreta, a koji je, nezavisno od toga,  isto zasluzio borbom protiv okupatora. 

Edited by Yoda
Link to comment

Kad vec prepisujes™, da jos malo razjasnimo pricu oko Dana JNA i Staljina preko bloga (na zalost skoro preminulog) trockiste Pavluska Imsirovica koji vrlo precizno  kaze:

 

 

Uvodjenje elemenata revolucionarne pravde i klasne borbe (Uzicka republika, Prva proleterska brigada) kvarilo je Staljinovu pricu o narodnofrontovskom otporu nacizmu  koja ga je priblizavala saveznicama, dok je s druge strane Tito iskakao iz zadatih okvira delovanja. Bez obzira na ove i neke kasnije epizode (Martovski pregovori itd), Staljin je na diplomatskom i obavestajnom polju otvarao vrata Titu za legitimizaciju partizanskog pokreta, a koji je, nezavisno od toga,  isto zasluzio borbom protiv okupatora. 

 

Nisi posumnjao da to nije interpretacija posle 1948. godine? Da li postoji neki izvor o njihovom neslaganju i Titovom iskakanju koji datira ranije od 48 a da to nije dogovoreno sa Moskvom radi foliranja saveznika o navodnom ''nezavisnom'' karakteru pokreta otpora?

Edited by slow
Link to comment

Za razliku od posleratne domace istoriografije, koja se prilicno trudila da sakrije kompromitujuce delove iz Titove biografije kad je Staljin u pitanju (1935-1948), kroz tvoje pitanje nazire se druga strana medalje - naravno da je Tito pokusavao da deluje sto vise autonomisticki, ali je istovremeno bio veran glavnim smernicama iz Kominterne ili, od Staljina.

 

Uostalom, taj spoljnopoliticki autonomizam koji je Broz pokazivao posle rata i to bas u vreme kada je Staljin, na pocetku Hladnog rata, cistio sve antikomunisticke narodnofrontovske elemente iz vlasti satelita je vodju jugoslovenske revolucije i kostala rezolucije Informbiroa.

Link to comment

Meni je ta autonomija bila sumnjiva zato što je gvozdena kadrovska metla radila još od španskog građanskog rata, NKVD tamo i kojekude drugde nije ništa prepuštao slučaju, tj prepuštao je uglavnom metku, okosnicu rukovodećeg kadra partizanskog ustanka su činili španski veterani, svi nepodobni rukovodioci KPJ su završili po gulazima, tako dalje i tako redom... da li se neko bavio moskovskim arhivama iz perioda 41-45?

Edited by slow
Link to comment

Join the conversation

You can post now and register later. If you have an account, sign in now to post with your account.

Guest
Reply to this topic...

×   Pasted as rich text.   Paste as plain text instead

  Only 75 emoji are allowed.

×   Your link has been automatically embedded.   Display as a link instead

×   Your previous content has been restored.   Clear editor

×   You cannot paste images directly. Upload or insert images from URL.

×
×
  • Create New...