Jump to content
IGNORED

Pojmovnik


Minimoog

Recommended Posts

zato sto bi neko ko o tome sto si pisao (iako nije bila tema) ne zna nista (ili jako malo) mogao pomisliti da znas o cemu pricas*. pa bi na osnovu toga mogao stvoriti potpuno pogresnu sliku. * to, naravno, pod uslovom da nije citao ostale tvoje postove.
Pa dobro, kada nesto kazes o temi, mozemo dalje da pricamo.Jos ne videsmo sta znas.
Link to comment
Ti termini kod nas nisu postojali, mozda jos uvek i ne postoje jer je ta delatnost kod nas (Srbija) malo poznata. Na kraju, da pogledas u recnik sta znaci "odvrtac", nadjes da je to "shrafciger".Ono sto znamo, mozda i sam znas:Venture Capitalist: registrovan kao takav, ulagac u startup firme koji misli da ce od njih nesto biti, onda na IPO (Initial Public Offer) da se prodaju akcije napravljene za tu priliku i da tu ne samo povrati sta je ulozio nego i da debelo zaradi. (Yahoo je nekog takvog nafatirao lovom 1996. pet milijardi dolara mislim da je bilo) Od 10 firmi startup koje finansira, mozda 7 ne bude nista, 3 budu.Recimo, takvi procenjuju da li da daju pare nekome ko ima nesto novo (kao sto je bilo novo VMWare, RSA Security, Data Domain - Data Deduplication)ili da se takmici sa proizvodjacima koji vec imaju neki proizvod. Na primer, ni jedan venture Capitalist ti ne bi dao pare da se takmicis sa Symantecom u file systems (bivsi Veritas). Ili da probas nesto protiv Google.Business Angel: neko ko nije "Venture Capitalist" i kome nije to osnovna delatnost nego pojedinacno, kada mu se neko obrati, odluci da finansira startup i da rizikuje.Private Equity: jedna od najzamrsenijih delatnosti koja se granici sa zakonitoscu. "Private" znaci da te firme nikom ne odgovaraju (nemaju kvartalne izvestaje Wall Street niti bilo kome). Sta god rade svodi se u principu na: kupiti firmu, opteretiti je dugovima (da se ne bi placao porez jer je sve dug a ne profit), da saseku radnike i tako istrimovanu firmu prodaju. Recimo, neko ko bi kupio JAT bi bio takav (oni Litvanci su to mislili da urade). Takvi neki su hteli da kupe Qantas, australijsku avio kompaniju, to je nekako intervencijom lobija izbegnuto.Nadam se da je ovo bilo na temu.
Yoyogi puno hvala. Takodje, izvini ako sam ostavio utisak da ne poznajem ovu oblast, my bad, verovatno sam srocio pitanje na takav nacin.Ja, u stvari, prilicno dobro poznajem ovu materiju ali na engleskom jeziku. Na srpskom su, naravno, i materija i terminologija jos uvek u povoju. Nadao sam se da radovi na ovu temu, na nasem jeziku, mozda postoje ali da ih jos uvek nema na internetu, te da ce mi neko dati smernice gde da trazim.Prava je sreca i ovaj put imamo Hrvate, koji vec rade na ovoj oblasti te imaju na primer 'Zakon o investicijskim fondovima'. Oni su se potrudili da prevedu engleske termine. Neki prevodi su, doduse, malo grubi, ali to je verovatno zato sto nam je i ovaj jezik takav.Na hrvatskom se pojam 'private equity' prevodi kao 'rizicni kapital'. Elem, rizicni kapital je zapravo klasa imovine, investicioni kapital koji osigurava udeo u odredjenom preduzecu ali ne putem berze. Private equity, tj. rizicni kapital, ima dva znacenja: 1) oznacava klasu imovine 2) oznacava siru grupu firmi koje predstavljaju vlasnike rizicnog kapitala u drugim preduzecima. Ovi ulagaci, obicno, ulazu u kasnijim fazama razvoja firme.Business Angel se moze prevesti kao Poslovni Andjeo, i tu, npr., vec imamo SBAN, Serbian Business Angels Network. Poslovni andjeli su privatna lica, obicno iskusni profesionalci (npr. u penziji), koja investiraju direktno u perspektivna privatna preduzeca u ranim fazama razvoja. Ovakva preduzeca obicno funcionisu u trzisnim nisama, npr. IT, farmakologija, biohemija, itd.Venture capitalsts, su investitori rizicnog kapitala koji takodje investiraju u preduzeca u ranim fazama razvoja, ali poput konsultantskih firmi, za ovo koriste tudj novac koji sakupljaju tako sto potencijalnim investitorima nude udeo u nekoj perspektivnoj privatnoj kompaniji. Edited by Minimoog
Link to comment
Yoyogi puno hvala. Takodje, izvini ako sam ostavio utisak da ne poznajem ovu oblast, my bad, verovatno sam srocio pitanje na takav nacin.Ja, u stvari, prilicno dobro poznajem ovu materiju ali na engleskom jeziku. Na srpskom su, naravno, i materija i terminologija jos uvek u povoju. Nadao sam se da radovi na ovu temu, na nasem jeziku, mozda postoje ali da ih jos uvek nema na internetu, te da ce mi neko dati smernice gde da trazim.Prava je sreca i ovaj put imamo Hrvate, koji vec rade na ovoj oblasti te imaju na primer 'Zakon o investicijskim fondovima'. Oni su se potrudili da prevedu engleske termine. Neki prevodi su, doduse, malo grubi, ali to je verovatno zato sto nam je i ovaj jezik takav.Na hrvatskom se pojam 'private equity' prevodi kao 'rizicni kapital'. Elem, rizicni kapital je zapravo klasa imovine, investicioni kapital koji osigurava udeo u odredjenom preduzecu ali ne putem berze. Private equity, tj. rizicni kapital, ima dva znacenja: 1) oznacava klasu imovine 2) oznacava siru grupu firmi koje predstavljaju vlasnike rizicnog kapitala u drugim preduzecima. Ovi ulagaci, obicno, ulazu u kasnijim fazama razvoja firme.Business Angel se moze prevesti kao Poslovni Andjeo, i tu, npr., vec imamo SBAN, Serbian Business Angels Network. Poslovni andjeli su privatna lica, obicno iskusni profesionalci (npr. u penziji), koja investiraju direktno u perspektivna privatna preduzeca u ranim fazama razvoja. Ovakva preduzeca obicno funcionisu u trzisnim nisama, npr. IT, farmakologija, biohemija, itd.Venture capitalsts, su investitori rizicnog kapitala koji takodje investiraju u preduzeca u ranim fazama razvoja, ali poput konsultantskih firmi, za ovo koriste tudj novac koji sakupljaju tako sto potencijalnim investitorima nude udeo u nekoj perspektivnoj privatnoj kompaniji.
minimoog, s obziorm da poznajes tu oblast, cudi me da ti nije poznato da u srbiji takodje postoji zakon o investicionim fondovima. cak nije ni nov - postoji nekih 6,7 godina. imamo investicione fondove (ovo znaju i oni van te struke, posto se reklamiraju), pa tako moramo imati i zakone koji ih uredjuju, zar ne? ta je informacija prilicno dostupna, moze se naci na sajtu nbs, centralnog registra, komisije za hov, skupstine.citala sam prevode nekih zakona na hrvatski jezik i videla prilicno lose prevode koji su svedocili o tome da onaj ko je to radio nema dovoljnog znanja u toj oblasti. ovo ti kazem iz razloga da ne prihvatis neki prevod samo zato sto on predstavlja prevod na hrvatski ili bilo koji drugi jezik u okviru nekog zvanicnog dokumenta. takodje, mozes na kancelariji za pridruzivanje eu naci online recnik pojmova iz razlicitih oblasti, verujem da ima i iz oblasti finansija.na kraju, razlika izmedju VC i PE prvenstveno se odnosi na fazu u razvoju firme koju kupuju/finansiraju. VC ulaze na ranijim fazama zivota firme (mozda cak dok se jos uvek radi o poslovnoj ideji, dok je jos u fazi samo biznis plana). PE ulaze u kasnijim fazama, moze se raditi i o investicijama u zrele kompanije. pogledaj primer salforda u srbiji. drugi kriterijumi po kojima se mogu razlikovati VC i PE nisu striktni, odnosno granica izmedju ove dve vrste firmi po tim kriterijumima najcesce je blurovana.jos da dodam, da to sto nikom 'ne polazu racune' nije nikakav bauk, posto funkcionisu u organizacionoj formi koja po prirodi nije javna kompanija, vec partnerstvo, doo i sl. javna kompanija je akcionarsko drustvo koje iz razloga sto svoje akcije nudi javno(odnosno, opstoj investicionoj javnosti) i tim se akcijama trguje na berzama, mora pruzati toj javnosti i uvid u svoje poslovanje. druge kompanije to ne moraju.
Link to comment

Puno, puno hvala - ovo mi jako puno znaci. Na internetu, postoji mnostvo fantasticnih publikacija (EVCA, OECD, itd.) koje obradjuju ovu oblast i koje su jako korisne. Ali problemi pocinju onda kada se treba izraziti na srpskom jeziku.Na primer ja u nasem zakonu o Investicionim fondovima i dalje ne mogu da pronadjem odgovarajuci termin za pojam Venture capital (mada, moram da priznam da sam ga tek prelistao).U eurovoc-u ga prevode kao: preduzetnicki kapital.Hrvatski - rizicni kapital

Link to comment
...Na hrvatskom se pojam 'private equity' prevodi kao 'rizicni kapital'. Elem, rizicni kapital je zapravo klasa imovine, investicioni kapital koji osigurava udeo u odredjenom preduzecu ali ne putem berze.
Nekako moraju da kupe taj udeo ako je firma bila javna (izlistana na berzi). To oni upravo i rade, kupe kontrolni deo akcija na berzi i skinu ("delist") firmu sa berze i od ociju poslovne javnosti i berzanske regulative.
Private equity, tj. rizicni kapital, ima dva znacenja: 1) oznacava klasu imovine 2) oznacava siru grupu firmi koje predstavljaju vlasnike rizicnog kapitala u drugim preduzecima. Ovi ulagaci, obicno, ulazu u kasnijim fazama razvoja firme.
Tu ima velika razlika. Na primer, Volkswagen je imao 22% udela u Suzukiju, Ford 34% u Mazdi. A nisu bili Private Equity jer su i sami javne firme. Ford je sam prodao udeo u Mazdi i otisao a Suzuki je "najurio" VW tako sto im nije dao ni rec ni mesto ni glas u upravi (cak i smenio njihove predstavnike u telima)."Private Equity" se ne zezaju tako. Gde se oni pojave, unapred se smatraju beskrupuloznima koji ne drze taoce. Edited by Yoyogi
Link to comment
Jos bi, kao Gospodin Stariji Vodnik, mogao da pita Noskicha da kaze gore na topiku "Kvalitetno obrazovanje" nesto o online kursevima, on se hvalio kako nema sta nije zavrsio. Tamo negde i davao savete i uputstva.I, naravno, kako mu je pomoglo.
Nego sta nego hvalio, sve oblasti sam opleo, diplome su poimence: arts (BA), science (BSc), commerce (MCom), commerce honours (MCom Hon) i sada radim na philosophy (PhD). Nista nije bilo online, jedna je bila ON DISTANCE i kao takva se sticala vise od 100 godina unazad (prve on distance studije na svetu na univerzitetskom nivou).Evo ti malo se obrazuj na guglu: http://en.wikipedia.org/wiki/Distance_educationA kako je pomoglo... bolje nego tebi kada se uzmu u obzir daleko nepovoljniji uslovi moje generacije (stanje u Srbiji vs imigracioni zakoni vs trzista rada u inostranstvu). Edited by noskich
Link to comment

Ko im je pisao ovu Wiki stranicu, GW Bush?

Communication is key between teacher and student in a Distance Education environment. Without key communication, the learning is not existent. The communication being used must be an effective communication device and a positive relationship with student and teacher. How often do the teacher and student need to communicate? Frequency of dialogue between teacher and student is still at discussion by many.
Apsolutna katastrofa od besmisla. Edited by Indy
Link to comment
minimoog, s obziorm da poznajes tu oblast, cudi me da ti nije poznato da u srbiji takodje postoji zakon o investicionim fondovima. cak nije ni nov - postoji nekih 6,7 godina. imamo investicione fondove (ovo znaju i oni van te struke, posto se reklamiraju), pa tako moramo imati i zakone koji ih uredjuju, zar ne? ta je informacija prilicno dostupna, moze se naci na sajtu nbs, centralnog registra, komisije za hov, skupstine.citala sam prevode nekih zakona na hrvatski jezik i videla prilicno lose prevode koji su svedocili o tome da onaj ko je to radio nema dovoljnog znanja u toj oblasti. ovo ti kazem iz razloga da ne prihvatis neki prevod samo zato sto on predstavlja prevod na hrvatski ili bilo koji drugi jezik u okviru nekog zvanicnog dokumenta. takodje, mozes na kancelariji za pridruzivanje eu naci online recnik pojmova iz razlicitih oblasti, verujem da ima i iz oblasti finansija.na kraju, razlika izmedju VC i PE prvenstveno se odnosi na fazu u razvoju firme koju kupuju/finansiraju. VC ulaze na ranijim fazama zivota firme (mozda cak dok se jos uvek radi o poslovnoj ideji, dok je jos u fazi samo biznis plana). PE ulaze u kasnijim fazama, moze se raditi i o investicijama u zrele kompanije. pogledaj primer salforda u srbiji. drugi kriterijumi po kojima se mogu razlikovati VC i PE nisu striktni, odnosno granica izmedju ove dve vrste firmi po tim kriterijumima najcesce je blurovana.jos da dodam, da to sto nikom 'ne polazu racune' nije nikakav bauk, posto funkcionisu u organizacionoj formi koja po prirodi nije javna kompanija, vec partnerstvo, doo i sl. javna kompanija je akcionarsko drustvo koje iz razloga sto svoje akcije nudi javno(odnosno, opstoj investicionoj javnosti) i tim se akcijama trguje na berzama, mora pruzati toj javnosti i uvid u svoje poslovanje. druge kompanije to ne moraju.
Isis, proveo sam neko vreme proucavajuci Zakon o Investicionim Fondovima i prvo sto mi je privuklo paznju je da je nekako neodredjen, da kazem ne-konkretan, kada su PE investicije u pitanju. Onda sam malo guglovao i nasao sledeci clanak na nekom B92 blogu, mislim:
Privatni investicioni fondovi su organizovani kao društva sa ograničenom odgovornošću i posluju po odredbama Zakona o privrednim društvima. Njihov način poslovanja se razlikuje i od otvorenih i od zatvorenih fondova.Od otvorenih se razlikuju najpre po tome što u njih mogu ulagati samo veliki investitori. Investitor koji osniva privatni fond mora da uloži najmanje 50.000 evra kao svoj udeo u tom fondu. Glavne karakteristike privatnih fondova su:
  1. Ne reguliše ih Zakon o investicionim fondovima (osim odredbama koje se tiču pravnog organizovanja i uloga člana fonda); moraju biti registrovani u Registru investicionih fondova
  2. ne listiraju se na berzi i ne prodaju investicione jedinice
  3. obično ih čini manji broj investitora
  4. Privatni investicioni fondovi obično funkcionišu tako što ulaze u vlasništvo firme sa određenom količinom novca, sa ciljem da uvećaju njihovu vrednost i na srednji rok prodaju svoje udele.
  5. U međuvremenu cilj je da se firmi poveća vrednost putem restruktuiranja koje praktično znači ubrizgavanje novca koji će omogućiti dalju ekspanziju firme, investicija i razvoj novih tehnologija, optimizaciju troškova i jačanje finansijske pozicije firme; fondovi potom izlaze iz vlasništva i na taj način ostvaruju profit.
  6. Postoji nekoliko uobičajenih načina izlaska iz vlasništva kompanije: inicijalnom javnom ponudom (Initial Public Offering – IPO) i listiranjem na berzi, prodajom ili pripajanjem nekoj drugoj kompaniji (najčešće strateškim investitorima u tranzicionim zemljama).
  7. Inicijalna javna ponuda kod nas još ni jednom nije urađena, iako je u poslednje vreme to jedna od popularnijih tema: Tigar je prva kompanija koja to pokušala da izvede, ali je na kraju odustala usled velikih troškova i nejasne procedure.
  8. Investitori koji imaju svoj privatni fond uglavnom su ili profesionalni investitori, ili prilično imućni ljudi. Zbog rizičnosti ovakvih fondova, Zakon propisuje minimum uloga koji se mora položiti (50.000 evra), a zaštita investitora apsolutno ne postoji jer ako propadne firma u koju je ušao privatni fond, propadaju i udeli fonda.
  9. S obzirom da ove fondove reguliše Zakon o privrednim društvima, Komisija za hartije od vrednosti nije nadležna za njihov nadzor; jedino je Društvo za upravljanje privatnim fondom obavezno da Komisiji dostavi pravila poslovanja, i godišnje finansijske izveštaje.
  10. Donji limiti udela u privatnom fondu zavise od zemlje do zemlje. Tako u Americi, ukoliko želite da imate udeo tj. da investirate u privatni fond, morate da ispunjavate uslove za akreditovanog investitora, što znači da treba da posedujete ili milion dolara neto, ili prihode (kombinovane sa prihodima supružnika) koji prelaze 300.000 dolara godišnje najmanje dve godine, i očekivanja da će se takvi prihodi održati i u budućnosti.
  11. Vrlo popularni fondovi su tzv. venture capital funds, fondovi koji investiraju u kompanije na početku razvoja, i koji nude mogućnost i stručnog savetovanja. Naravno, ovo čini potencijalni rizik jako velikim, ali i donosi lepu zaradu ukoliko mlada kompanija uspe da stane na noge. Sredstva se uglavnom prikupljaju od grupe bogatih investitora, investicionih banaka ili drugih institucionalnih investitora. Ovako prikupljen kapital se dalje investira u kompanije koje su suviše rizične za standardna tržišta kapitala i bankarske pozajmice, ili možda nemaju dovoljno dugu poslovnu istoriju kako bi bili prihvatljivi za finansiranje od strane banaka.

Investitori koji na ovaj način ulaze u kompanije, obično imaju uticaja na odluke kompanije u meri u kojoj učestvuju u kapitalu firme, što može biti ograničavajući faktor za vlasnike. Zatim, postoje tzv. «poslovni anđeli» (business angels ili angel investors) koji investiraju u start-up biznise, ali za razliku od venture capital fondova, oni osim novca nude i stručna znanja i tako povećavaju šansu za uspeh kompanije. Do skora su to bili bogati pojedinci, ali u poslednje vreme se sve češće udružuje više pojedinaca kako bi obezbedili više sredstava. Firme za koje su ovakvi investitori zainteresovani su obično «srednje kompanije» - veće od porodičnih biznisa, ali manje od velikih kompanija kojima treba iznad milion dolara (na razvijenim tržištima) Svi ovi fondovi pri ulasku u firmu obično imaju strategiju koja oslikava cilj ulaska (restruktuiranje firme koja je u lošoj poziciji, dodatni kapital kako bi se ojačala firma, poboljšanje bilansa firme), period zadržavanja u kompaniji, kao i izlaznu strategiju. Ovi fondovi se skoro nikada ne zadržavaju duže od 10 godina, a uobičajeno je da izađu posle 5-7 godina sa ciljem da ostvare višestruki povraćaj na uloženi kapital: interna stopa povraćaja (takozvani IRR- internal rate of return) koja se očekuje je bar 20-25% na godišnjem nivou (što u velikoj meri zavisi i od tržišta na koje ulaze ili takozvane premije tržišnog rizika koji se očekuje kao dodatni povraćaj na kapital) mada u pojedinim slučajevima može biti višestruko veća. Iako su privatni fondovi potpuno irelevantni za male investitore, oni svakako predstavljaju značajne igrače na finansijskim tržištima, a njihov kapacitet da preokrenu kompaniju svakako nije zanemarljiv; ukoliko je izlazna strategija fonda listiranje kompanije na berzi, mali i drugi investitori (otvoreni i penzijski fondovi) će dobiti mogućnost investiranja u kvalitetnu hartiju od vrednosti.

Edited by Minimoog
Link to comment
Ko im je pisao ovu Wiki stranicu, GW Bush?Apsolutna katastrofa od besmisla.
Ja mislio da sam excluzivni uzivalac prostora na tvojoj ignore listi, kad ono medjutim...
Link to comment
Ja mislio da sam excluzivni uzivalac prostora na tvojoj ignore listi, kad ono medjutim...
To i nije bio komentar na tvoje pisanje, vec Wikipedije. Cak ni tvoje nije toliko besmisleno. Barem je gramaticki tacno.
Link to comment

minimoog, ono je najprecizniji tekst na tu temu na srpskom jeziku koji sam imala prilike da procitam. ko ga je pisao?za ono boldovano, da i to je tacno. u prethodnom mom postu upravo to je sadrzano u poslednjem pasusu - da su to firme koje su osnovane kao privatna partnerstva, doo. zato nema razloga da oni budu pokriveni zakonom o inv fondovima, jer su sustinski (a i formalno) to razliciti oblici biznisa. pretpostavljam da je termin privatni inv fond uzet iz zakona. iako vidim logiku prevoda, ne svidja mi se jer je u nasem nezrelom okruzenju misleading, upucuje previse na standardne investicione fondove, a razlikuju se mnogo.

Link to comment
Nekako moraju da kupe taj udeo ako je firma bila javna (izlistana na berzi). To oni upravo i rade, kupe kontrolni deo akcija na berzi i skinu ("delist") firmu sa berze i od ociju poslovne javnosti i berzanske regulative.Tu ima velika razlika. Na primer, Volkswagen je imao 22% udela u Suzukiju, Ford 34% u Mazdi. A nisu bili Private Equity jer su i sami javne firme. Ford je sam prodao udeo u Mazdi i otisao a Suzuki je "najurio" VW tako sto im nije dao ni rec ni mesto ni glas u upravi (cak i smenio njihove predstavnike u telima)."Private Equity" se ne zezaju tako. Gde se oni pojave, unapred se smatraju beskrupuloznima koji ne drze taoce.
Yoyogi, Privatne investicione fondove je najlakse objasniti ako posmatras stranu traznje, znaci firme se mogu obratiti za finansiranje PE fondu kada, na primer, iscrpu sve ostale izvore za finansiranje. Novoosnovane firme imaju hronican problem sa likvidnoscu, - prvo iscrpu sopstvenu stednju, - onda se uzajme kod prijatelja i porodice, - zatim ako imaju srece nadju nekog Poslonog andjela, ili Venture capital fond, - zatim iscrpu kreditni kapacitet zaduzivanjem kod komercijalnih banaka...Sada, recimo da firma, ne zeli da izadje na berzu, ali ima trziste, tj. traznju i velik potencijal za razvoj. Posto se vise ne moze uzajmljivati, ono sto moze je da nadje partnera kome ce prodati jedan svoj deo i kome ce shodno udelu davati jedan deo profita. PE fondovi, su zapravo profesionalni partneri. Oni otkupljuju deo u firmi, vecinski ili manjinski, ubrizgavaju svez kapital u tu istu firmu, dovode vrhunski menadzment, donose nov kreditni kapacitet, veze, kontakte.. Ali, shodno udelu, ucestvuju u upravljanju kompanijom i dobijaju jedan deo profita. Nakon nekoliko godina, kada se ulog vise puta uveca, fond 'divestira', izlazi iz preduzeca tako sto proda svoj udeo..Firma koja zeli PE fond za partnera istom podnosi Poslovni plan, dok sam fond vrsi tzv. Due dilligence (bio bih jako zahvalan ako bi neko imao prevod za ovaj termin), analizu potencijalne investicije, i odlucuje hoce li investirati u tu firmu ili ne. Fond mogu osnovati, na primer kompanije Soni i Nokia i penzioni fond Evropske Unije, gde svako ulozi po milijardu evra, zatim zaposle vrhunske menadzere koji imaju zadatak da pronadju potencijalno uspesna preduzeca u koja ce investirati.Skype, je na primer, firma koja je napredovala na ovaj nacin, zahvaljujuci Private equity investicijama. Edited by Minimoog
Link to comment
minimoog, ono je najprecizniji tekst na tu temu na srpskom jeziku koji sam imala prilike da procitam. ko ga je pisao?za ono boldovano, da i to je tacno. u prethodnom mom postu upravo to je sadrzano u poslednjem pasusu - da su to firme koje su osnovane kao privatna partnerstva, doo. zato nema razloga da oni budu pokriveni zakonom o inv fondovima, jer su sustinski (a i formalno) to razliciti oblici biznisa. pretpostavljam da je termin privatni inv fond uzet iz zakona. iako vidim logiku prevoda, ne svidja mi se jer je u nasem nezrelom okruzenju misleading, upucuje previse na standardne investicione fondove, a razlikuju se mnogo.
Cao, evo linka:http://www.b92.net/biz/saveti/vas_savetnik.php?yyyy=2007&mm=07&nav_id=257117U pitanju je USAID-ova analiza, ali se na zalost ne navodi lice koje je napisalo tekst. Steta.Pravo pitanje je u cemu je razlika izmedju Private equity i Hedge fondova. To je million dollar question: postoji li sistemski rizik po nacionalnu ekonomiju kada su PE investicije u pitanju, poput onog koji postoji u hedzingu. Osnovna razilka je da PE investiraju na duzi period, znaci da su stabilmiji i, principijelno, bi morali da imaju interes u tome da firma u koju investiraju napreduje. Glavni razlog za brigu je, naravno, ovo o cemu je Yoyogi pisao, tzv. asset stripping: leveraged byout da bi se preduzece oteralo u stecaj, te rasprodala sredstva za profit.Uzas, mi nemamo vokabular za 21 vek. Mislim da je standardizacija profesnionalnog ekonomsko-finansijsko-poslovnog recnika pitanje od nacionalne vaznosti za akademsku zajednicu i drzavne institucije. Edited by Minimoog
Link to comment

Join the conversation

You can post now and register later. If you have an account, sign in now to post with your account.

Guest
Reply to this topic...

×   Pasted as rich text.   Paste as plain text instead

  Only 75 emoji are allowed.

×   Your link has been automatically embedded.   Display as a link instead

×   Your previous content has been restored.   Clear editor

×   You cannot paste images directly. Upload or insert images from URL.

×
×
  • Create New...