Jump to content
IGNORED

Kvalitetno visoko obrazovanje na poklon


Al-Khwarizmi

Recommended Posts

Yeah, whatever. Odakle sad nekakvi geniji o priči, tema je o kvalitetnom visokom obrazovanju. Nego, moraš ti nešto da zadrobiš onako pretenciozno uanlajnerski, nema veze da l' ima veze s vezom.

Link to comment
  • Replies 251
  • Created
  • Last Reply

Top Posters In This Topic

  • Indy

    49

  • Al-Khwarizmi

    22

  • rajka

    17

  • fonTelefon

    15

Yeah, whatever. Odakle sad nekakvi geniji o priči, tema je o kvalitetnom visokom obrazovanju. Nego, moraš ti nešto da zadrobiš onako pretenciozno uanlajnerski, nema veze da l' ima veze s vezom.
Mogu ja roman da ti napisem ali ti ne mozes da shvatis da te programe ne mozes da sprovodis ako nemas studente kao kurdi, da ne vredi da student odgleda samo jedan kurs, a ako prati sve to mu je kao duplo studiranje. I da studenti u srbiji najcesce muku muce sa pojedinim profesorima umisljenim velicinama.
Link to comment
Sad, moze i drugacije da se posmatra.Predavanja na uvodnim kljucnim kursevima se ovim putem mogu outsource-ovati a nastavnicko vreme se moze upotrebiti za bolji rad sa studentima na vezbama ili za istrazivanja.
- možda ali samo na zadnja 2 ili 3 semestra gde se uče uže stručni predmeti, opšti predmeti iz prve 2-3 godine studiranja podrazumevaju 1 profesora koji drži predavanja za 150-200 studenata, koje treba podeliti u grupe od po 15 do max 20 ljudi za vežbe, znači 8-10 grupa po 4 časa za vežbe nedeljno, lako je izračunati koliki bi bio efekat raspoređivanja 2 ili 3 časa teorije nedeljno na praktičan rad sa studentima
Link to comment
Mogu ja roman da ti napisem ali ti ne mozes da shvatis da te programe ne mozes da sprovodis ako nemas studente kao kurdi...
Ne mogu da shvatim, tačno je, i ne zamaraj me više. Ja pišem ovde (a i inače) o kvalitetnom obrazovanju za normalne osobe, a u vas genije ne diram. Ne osećaj se prozvanim.
Link to comment
- možda ali samo na zadnja 2 ili 3 semestra gde se uče uže stručni predmeti, opšti predmeti iz prve 2-3 godine studiranja podrazumevaju 1 profesora koji drži predavanja za 150-200 studenata, koje treba podeliti u grupe od po 15 do max 20 ljudi za vežbe, znači 8-10 grupa po 4 časa za vežbe nedeljno, lako je izračunati koliki bi bio efekat raspoređivanja 2 ili 3 časa teorije nedeljno na praktičan rad sa studentima
Vezbe veoma lako mogu da se organizuju blokovski, kao jedan duzi prakticni kurs godisnje recimo dok se preko godine uci uglavnom iz ovakvih izvora. To bi drasticno snizilo troskove visokog obrazovanja. Vezbe univerzitetskog tipa gde te stave u veliku salu sa demonstratorima i 40 studenata su ionako skoro beskorisne i outdated. Prava vezba je kad 2-3 studenata dodje u lab (od 10) direktno na institut, tu nauci neke osnovne technike u razlicitim laboratorijama po rotacijonom principu a zatim pocne da radi na projektima zajedno sa PhD-ima i postdocovima. Na kraju prve godine rotacione vezbe, na kraju druge kraci projekti a na trecoj duzi projekat a ti godisnji programi vezbi bi mogli da se organizuju i finansiraju preko vec postojecih platformi kao sto je Erazmus, Da Vinci itd. Vecina profesora ionako nema vise mnogo pojma o prakticnim aspektima (jer vecina i ne radi prakticno) i mnogo su bolji za teorijsku komunikaciju, analizu naucnih radova i opste/filozofsko usmeravanje studenata sto je sve moguce preko ovakvih platformi a deo lokalnih nekvalitetnih profesora bi postao suvisan. Jos ako se sve to dobro umrezi i sistematizuje kao joint certificates/diplome lokalnih univerziteta/instituta i ovih vrhunskih globalnih platformi, revolucija je zaista moguca uz smanjenje troskova i istovremeno povecanje kvaliteta obrazovanja.
Link to comment
Mogu ja roman da ti napisem ali ti ne mozes da shvatis da te programe ne mozes da sprovodis ako nemas studente kao kurdi, da ne vredi da student odgleda samo jedan kurs, a ako prati sve to mu je kao duplo studiranje. I da studenti u srbiji najcesce muku muce sa pojedinim profesorima umisljenim velicinama.
Upravo Srbija nije dobar primer za tvoje pisanije, kao ni druge zemlje sa skromnim visokim skolama gde studenti ne mogu lako da odu negde drugde. Imas u Srbiji sigurno Ivy League kapacitet studenata, ali tesko da ce zavrsiti u US skolama.
Link to comment
Vezbe veoma lako mogu da se organizuju blokovski, kao jedan duzi prakticni kurs godisnje recimo dok se preko godine uci uglavnom iz ovakvih izvora. To bi drasticno snizilo troskove visokog obrazovanja. Vezbe univerzitetskog tipa gde te stave u veliku salu sa demonstratorima i 40 studenata su ionako skoro beskorisne i outdated. Prava vezba je kad 2-3 studenata dodje u lab (od 10) direktno na institut, tu nauci neke osnovne technike u razlicitim laboratorijama po rotacijonom principu a zatim pocne da radi na projektima zajedno sa PhD-ima i postdocovima. Na kraju prve godine rotacione vezbe, na kraju druge kraci projekti a na trecoj duzi projekat a ti godisnji programi vezbi bi mogli da se organizuju i finansiraju preko vec postojecih platformi kao sto je Erazmus, Da Vinci itd. Vecina profesora ionako nema vise mnogo pojma o prakticnim aspektima (jer vecina i ne radi prakticno) i mnogo su bolji za teorijsku komunikaciju, analizu naucnih radova i opste/filozofsko usmeravanje studenata sto je sve moguce preko ovakvih platformi a deo lokalnih nekvalitetnih profesora bi postao suvisan. Jos ako se sve to dobro umrezi i sistematizuje kao joint certificates/diplome lokalnih univerziteta/instituta i ovih vrhunskih globalnih platformi, revolucija je zaista moguca uz smanjenje troskova i istovremeno povecanje kvaliteta obrazovanja.
Nisam siguran kako to mislis?Ako student ima neku ideju, neko razjasnjenje i slicno, ne mislis da ce putem emejla da komunicira sa nekim tamo u SAD? Upravo usmeravanje tj. supervizija je funkcija za koju je neophodan licni kontakt.
Link to comment
Upravo Srbija nije dobar primer za tvoje pisanije, kao ni druge zemlje sa skromnim visokim skolama gde studenti ne mogu lako da odu negde drugde. Imas u Srbiji sigurno Ivy League kapacitet studenata, ali tesko da ce zavrsiti u US skolama.
S tim da je pogrešno podrazumevati da ako su Ajvi Lig visokokvalitetni univerziteti da su i svi studenti na njima "genijalni", da ne govorim što je filozofija izložena u OP upravo da besplatni univerziteti budu otvoreni svima, a ne samo odabranima.Mislim da je fonTelefon tu nešto pomešao, većina studenata na bilo kom univerzitetu nisu nikakvi "geniji".
Link to comment
Vecina profesora ionako nema vise mnogo pojma o prakticnim aspektima (jer vecina i ne radi prakticno) i mnogo su bolji za teorijsku komunikaciju, analizu naucnih radova i opste/filozofsko usmeravanje studenata sto je sve moguce preko ovakvih platformi
Jeste "moguće" kad ima 1 profesor na 120.000 studenata (jesi li uopšte pročitao uvodni post?) Ovo je već najobičnije trućanje, ali eto ima se potreba da se napravi pametnim po svaku cenu.
Link to comment
S tim da je pogrešno podrazumevati da ako su Ajvi Lig visokokvalitetni univerziteti da su i svi studenti na njima "genijalni", da ne govorim što je filozofija izložena u OP upravo da besplatni univerziteti budu otvoreni svima, a ne samo odabranima.Mislim da je fonTelefon tu nešto pomešao, većina studenata na bilo kom univerzitetu nisu nikakvi "geniji".
al'ja sam stekla utisak da je fontelefon bas to i hteo da kaze; da vecina studenata ne samo sto nisu geniji (takvi bi verovatno i bili zainteresovani da se dodatno obrazuju i prate tako kvalitetna predavanja) vec da bi vecina njih radije samo otaljala to sto mora kod profana na ovdasnjim faxovima, a sve preko toga bi i tako samo bilo za njihovu licnu korist, koju vrlo tesko da ce unovciti u ovoj zemlji. pa stoga i ostaje utisak da bi takva predavanja pratili samo ti, kurdi fazon studenti, sto se i meni cini verovatnim, ali ne mislim da je to lose. za takve i za ljude koji su se opredelili za naucni rad mislim da bi takva predavanja bila najkorisnija. ili, jos bolje, ukoliko bi profani sa ovdasnjih faxova umesto svojih predavanja i ispitnih pitanja koristila ona sa online univerziteta <_<
Link to comment
Nisam siguran kako to mislis?Ako student ima neku ideju, neko razjasnjenje i slicno, ne mislis da ce putem emejla da komunicira sa nekim tamo u SAD? Upravo usmeravanje tj. supervizija je funkcija za koju je neophodan licni kontakt.
Hajde da malo mislimo unapred a ne o E-mejlu kao zastareloj formi komunikacije. Naravno da je licni kontakt sa lokalnim profesorima ili bolje receno tutorima neophodan ali, mnoga predavanja, pratece QA sesije koje mogu da sazmu na hiljade pitanja u nekoliko desetina (sto bi radili web asistenti ovih platformia ne sami profesori), postepena interaktivna sistematska analiza naucnih radova, objasnjenja metodologije sa opet QA delom, interaktivne internet platforme slicne one modernim softverskim paketima za ucenje stranih jezika, speech recognition, virtuelni asistenti itd. Nove web technologije (koje se i razvijaju u okolini Stenforda-Palo Alto) omogucavaju sve to sto ne znaci da se licni kontakt zaboravlja ali bi to u znacajnom delu komplementiralo ulogu lokalnih profesora, promenilo njihov opis radnog mesta i dalo im mnogo vise vremena za licno tutorisanje studenata umesto drzanja predavanja za 200 studenata, odgovaranja na pitanja koja su vec 1000-puta postavljena pre toga u slicnoj formi i na koja cesto ne znaju da daju odgovor na nivou savremene nauke. To je strasno neefikasan sistem u poredjenju sa ovim o cemu govorimo.
Link to comment
Upravo Srbija nije dobar primer za tvoje pisanije, kao ni druge zemlje sa skromnim visokim skolama gde studenti ne mogu lako da odu negde drugde. Imas u Srbiji sigurno Ivy League kapacitet studenata, ali tesko da ce zavrsiti u US skolama.
Nema ih dovoljno ni za jedan ozbiljniji univerzitet u Srbiji. Studentima u Srbiji nisu vise prioritet americke skole vec destinacije u Evropi koje daju stipendije.
Link to comment
Hajde da malo mislimo unapred a ne o E-mejlu kao zastareloj formi komunikacije. Naravno da je licni kontakt sa lokalnim profesorima ili bolje receno tutorima neophodan ali, mnoga predavanja, pratece QA sesije koje mogu da sazmu na hiljade pitanja u nekoliko desetina (sto bi radili web asistenti ovih platformia ne sami profesori), postepena interaktivna sistematska analiza naucnih radova, objasnjenja metodologije sa opet QA delom, interaktivne internet platforme slicne one modernim softverskim paketima za ucenje stranih jezika, speech recognition, virtuelni asistenti itd. Nove web technologije (koje se i razvijaju u okolini Stenforda-Palo Alto) omogucavaju sve to sto ne znaci da se licni kontakt zaboravlja ali bi to u znacajnom delu komplementiralo ulogu lokalnih profesora, promenilo njihov opis radnog mesta i dalo im mnogo vise vremena za licno tutorisanje studenata umesto drzanja predavanja za 200 studenata, odgovaranja na pitanja koja su vec 1000-puta postavljena pre toga u slicnoj formi i na koja cesto ne znaju da daju odgovor na nivou savremene nauke. To je strasno neefikasan sistem u poredjenju sa ovim o cemu govorimo.
Ne treba zaboraviti ni druge metode komunikacije, napr. forum. Mislim da jedna ziva forumska zajednica, sa pristojnim brojem ucesnika, moze zajednickim snagama da resava mnoge probleme i nedoumice iz kurseva. Ne znam za drustvenjake, ali ne vidim prepreku da virtuelni studenti prirodnih nauka na ovaj nacin vrlo uspesno razmenjuju znanja i iskustva. U uslovima masovne posete kursevima i generalno je tesko doci do profesora (secam se muka po ETF-u gde se pokojni Caja jurio po hodnicima a upasti u njegov dvosatni termin za konsultacije je bio sizifovski posao, pa su ga iskusniji studenti na kraju jurili i nalazili u kafani).
Link to comment

Ja sam pre više od 10 godina koordinirao online studentske forume, i ako ćete uopšte verovati iskustvu, a ne preferirate spekulacije, onda to jedva da išta pomaže u slučaju da je odnos studenata prema osoblju loš (recimo, 300:1 za mene jedno vreme... još jednom, u uvodnom postu se govori o nečemu možda i stotinu puta nepovoljnije). Sve može da bude open source i besplatno, jedna stvar gde ta magija ne funkcioniše se zove vreme. Ima samo 24h u danu, kako god okreneš.@nezvanova - programi se ni ne prave za "genije", te ja stvarno ne znam šta tu fonTelefon fantazira. Ponosni sam ujak troje sestrića uspešnih Ajvi Lig univerziteskih studenata i premda su deca nesumnjivo pametna (na ujaka), fala bogu nijedno nije genije, već su samo bistri i vredni. I, da, vrlo lako je bilo moguće da ostanu u Srbiji umesto što su u USA, tako da mi je fonTelefonovo mantranje kako u Srbiji nema Ajvi Lig kapaciteta još samo 1 u nizu nonsensa s njegove strane.

Link to comment

ne razumem, jel ovde teza da su dobri kursevi (= jasni, dobro strukturisani, dobro ispredavani, uz prezentacije koje sadrze konkretne primere i mnogo brojki i grafikona) nesto od cega samo najbolji studenti mogu da profitiraju? a losi studenti, njima su nejasni kursevi nekako blizi, postize se bolja rezonanca?

Link to comment

Join the conversation

You can post now and register later. If you have an account, sign in now to post with your account.

Guest
Reply to this topic...

×   Pasted as rich text.   Paste as plain text instead

  Only 75 emoji are allowed.

×   Your link has been automatically embedded.   Display as a link instead

×   Your previous content has been restored.   Clear editor

×   You cannot paste images directly. Upload or insert images from URL.

×
×
  • Create New...