Jump to content
IGNORED

Protekcionizam


Indy

Recommended Posts

Jeftine jabuke iz Kine i Meksika znače da ću ja imati više para u novčaniku koje ću potrošiti na neke druge proizvode koji bi mi bili nepristupačni kada bih jabuke plaćao skuplje. To je cela poenta. Zaboravljaš da protekcionizam udara po džepu obične građane. Frederik Bastija je pre 150 godina imao onu sjajnu metaforu o slomljenom prozoru; mislim da je to i dalje aktuelno. Ljudi ne kapiraju da skuplje jabuke i čuvanje radnog mesta proizvođača jabuka neminovno vuku sa sobom pad proizvodnje u drugim privrednim granama, ali to je ono što se ne vidi. Ti nikada nećeš videti proizvođača jogurta, džempera ili crepa kako gubi posao zato što građani plaćaju skuplje jabuke ali to je realnost protiv koje se ne može ići.
Ekonomska teorija medjutim nekada pada kada dodje realnost - mi imamo kao cinjenicu jako raznolik i neujednacen ekonomski razvoj raznih delova planete kroz istoriju. Dobrim delom do nedavno to je bilo zbog nivoa tehnoloskog razvitka - Kina je nekada bila mnogo dalja nego danas, a u nekim klimatskim uslovima razvijena ekonomija moze postojati samo uz pomoc moderne tehnologije. Ostalim delom to je zbog politickih razloga - slobodna trgovina nije nuzno "prirodno" stanje ekonomije otkako postoji kompleksna civilizacija - razlicite drzave, ekonomski sistemi, ratovi...Onda i nastaju problemi u situaciji opste liberalizacije.Ajde da uzmemo kao primer Srbiju - ovo je hipoteticki primer i ja ne kazem da ce ovo nuzno da se desi ili ne, samo kontruisem primer koji je plauzibilan.Elem, standardna ekonomska teorija kaze - ako mi protekcionizmom stitimo domace proizvodjace jabuka, placajuci vise za domace jabuke nego za jeftinije strane, oduzimamo novac drugim privrednim granama. Npr. taj proizvodjac jogurta koji spominjes gubi pare jer mi dajemo vise nego sto bi smo trebali proizvodjacu jabuka. I, po standardnoj teoriji, ako ukinemo protekciju za jabuke, proizvodjac jogurta ce dobiti vise para, jer cemo kupovati vise jogurta, ili vlasnik kafica, jer cemo imati vise para da blejimo po kaficima, ili ce niknuti neka skroz nova privredna grana za koju ranije gradjani nisu imali para jer su placali skupe jabuke. Ovakav model je nekad i tacan. Ali da li je uvek i u svim slucajevima? Ja bih rekao - ne. Postoje sledeci problemi1) Proizvodjac jabuka nije jedini zasticen carinama i sl. Zasticen je zapravo i taj proizvodjac jogurta, i taj proizvodjac dzempera i crepa koje spominjes. Dakle liberalizacija trgovine ne znaci da mi otvaramo jedan sektor, nego vise njih, u nekim slucajevima to moze i da bude ogroman i znacajan deo ekonomije.2) Ekonomija Srbije u ovom primeru, a narocito u uslovima liberalizacije ekonomije, nije zatvoren sistem. Ta nova privredna grana koja ce nici nece nici nuzno u Srbiji, u novi poslovi na kojima ce se zaposliti oni koji ce ostati bez posla u sektoru proizvodnje jabuka (ili cega drugog vec).Zamislimo sledeci "katastroficni" scenario:Imamo zasticenu (carinama i sl.) srpsku privredu, i to velike sektore - poljoprivredu, masinsku industriju, itd. I onda sve to liberalizujemo.Jeftini (i cesto kvalitetniji) inostrani proizvodi preplavljuju trziste i "ubijaju" mnoge domace proizvodjace.E sad nastaje problem - drustvo je - recimo zbog godina izolacije, te socijalisticke ekonomije, te generalne unazadjenosti u odnosu na neke druge delove maticnog kontinenta - u nemogucnosti da na brzaka uhvati korak sa inostranom konkurencijom. Jednostavno ne postoji generalno gledano potrebno znanje za to. Opstaje par domacih proizvodjaca koji pronalaze svoju trzisnu nisu, mozda i neko inostrano trziste, oni koji su izuzetak prethodno navedenom pravilu. Dolazi nekoliko inostranih proizvodjaca da otvori fabrike, da ikoristi novonastalu jeftinu radnu snagu - ali ne dovoljno njih, jer su se vec situirali u okolnim drzavama, na dalekom istoku i sl. Opstaju, i cak sire se, naravno uvoznici i sve delatnosti vezane za njih (distributeri, trgovci, transport), ali oni jednostavno ne mogu da apsorbuju sve ljude koji su ostali bez posla u ugasenim industrijama. Opstaju neke usluzno-mekoproizvodne delatnosti koje nalaze i inostrano trziste (npr. softverske firme), opstaju raznorazne "visoke" usluge tipa marketinga i konsaltinga, i naravno opstaju "bazicne" usluzne delatnosti koje se ne mogu uvesti nikako (tipa frizeri, automehanicari, i tako to).I sve to stvara jednu novu lokalnu srpsku ekonomiju koja je sama sebi dovoljna (oni koji u njoj participiraju obrcu dovoljno para medjusobno da budu na lokalnom nivou samodovoljni, i izvoze dovoljno da se podmire iz uvoza).Problem je sledeci: ta nova ekonomija ne pokriva i ne sadrzi sve ljude koje su ranije bili u srpskoj ekonomiji. Neki ljudi, koji nisu uspeli u njoj sebi mesto da pronadju, ostaju bez posla i na marginama. Ili jednostavno rade za mnogo manje pare nego ranije - danas su cistacice u novoj fensi PR firmi u Beogradu, a juce su bile radnice na traci u rodnom gradu i imale efektivno 2x vecu platu.I ta nova ekonomija je dovoljno da popuni dva velika grada, nazovimo ih Beograd i Novi Sad, i par manjih srednjih gradova, nazovimo ih recimo Vrsac, Kragujevac, i jos 1-2 imena.A ostali? Pa ostali, ako mogu, emigriraju. Oni visokokvalifikovani nisu vise potrebni industrijama koje nema, mnogi nisu ni potrebni novim inostranim proizvodjacima koji proizvode sada lokalno jer se posao visokokvalifikovanih odvija negde u centrali, daleko. Oni cesto nisu sami dovoljno spretni - ili nemaju dovoljno novca - da zapocnu sopstveni biznis, ali su dobri da rade kao kvalifikovani kadar u nekoj firmi u Nemackoj, Kanadi, ili Americi. Pa odu. Oni koji su nekvalifikovani radnici tek ne mogu nista zapoceti u Srbiji, em sto imaju malo znanja, em sto nemaju para uopste, pa i oni odlaze u inostranstvo, tamo gde se trazi nekvalifikovana radna snaga. Neki ce cistiti podove, a neki opet raditi u fabrici, samo daleko od kuce.I rezultat liberalizacije je na kraju da je ranije sticena ekonomija sa OK standardom i 10 miliona ljudi svedena na 3 miliona sa mozda nesto visim standardom, mozda i dvaput visim...a mnogi gradovi i naseljena mesta su umrla, ispraznjena, pola zemlje zjapi prazno, i tako dalje.I sad ce neko reci - pa sta? Pa nije pa sta, pitanje je da li je takav ishod pozeljan. A to je pitanje prvenstveno politicko, a ne ekonomsko. Sa ekonomske strane gledista ishod je potpuno prihvatljiv.Dakle vracamo se na prvo pitanje - da li smo onda spremni na to da se odredjene zemlje, zbog globalne ekonomske liberalizacije potpuno isprazne? Kao hipoteticki prazni Viskonsin?Da li su ljudi, generalno, na to spremni?Generalno ljudi ne vole previse da sele pod ekonomskim pritiskom, radije bi prosperirali tamo gde vec jesu. Naravno ovo varira od coveka do coveka i regiona do regiona.Takodje, cak i kada neki zele da se negde odsele, ne znaci da oni koji se vec tamo zele nove pridoslice. Pa to stvara raznorazne probleme.E sada, kada je rec o nekoj politickoj zajednici - o necemo sto ljudi osecaju "kao svoje" - onda su spremniji i na selidbu i na dosljake i 'pustosenje' nekih krajeva.Beogradjanin generalno (kazem generalno i sustinski, ne mislim na snobisticka naklapanja) nema problem sa tim da mu se u grad doseli Vranjanac, niti sa tim da se od njegovih para pravi put u Vranju.Vranjanac generalno nema problem sa tim da se odseli u Beograd. Zitelji jedne zemlje generalno su spremni da prihvate siromasnije i bogatije krajeve svoje zemlje kao nesto sto se podrazumeva.Medjutim nije uvek tako - mnoge se pokrajine i provincije odvajaju od maticne drzave upravo zbog neujednacenog ekonomskog razvoja - pa se cak i cele drzave zbog toga raspadaju.Slovenci nisu dovoljno osecali ostatak Jugoslavije kao "svoje", pa nisu bili odusevljeni cinjenicom da se od njihovih para finansira nesto u Vranju, Bitolju ili Trebinju. A nisu bas ni bili odusevljeni dosljacima iz tih krajeva (o cemu svedoci npr. afera sa "izbrisanima").Elem, ono sto hocu da kazem je - to sto je globalna ekonomska liberalizacija dobra za ceo svet u proseku - ne znaci da je dobra za svaku zemlju ponaosob. Neke drzave u toj igri su gubitnici. Kao sto neke firme bankrotiraju na trzistu - slobodno trziste ne garantuje da cu ja zaradjivati ako osnujem firmu. I to bi sve bilo OK da je ceo svet jedna velika drzava i da je ljudski rod tako shvata - ali to nije tako.I evo, da ne ispada da pricam samo hipoteticki - plate u SAD od 1970. realno stagniraju. Mnogi izgubljeni poslovi u proizvodnji koji su placali 15-20$ na sat zamenjeni su usluznim poslovima (walmart itd.) koji placaju 8-12$ na sat. Reci da liberalizacija pomaze svima nije tacno - neki su zaradjivali u proslosti upravo zato sto liberalizacije nije bilo. To vazi i za cele drzave i drustva. A drustva generalno gledaju kako da njima bude bolje - Srbin oce da u Srbiji, gde je trenutno, zivi bolje, ne zanima ga da li Nemac u Nemackoj crkava od gladi. Edited by hazard
Link to comment
  • Replies 74
  • Created
  • Last Reply

Top Posters In This Topic

  • Indy

    21

  • hazard

    14

  • Yoyogi

    8

  • brusli

    6

Top Posters In This Topic

Reci mi Indy da li su australijski proizvodi vidno oznaceni u radnjama?Svajcarci npr. imaju tu svet da kupuju svajcarske proizvode (koji su uvek skuplji, ali njima je i standard visok pa to sebi mogu da priuste), bar ovi sto su srednja klasa i kojima 20 centi razlike na kecapu nista ne znaci...svest je vrlo razvijena i ide do svih sfera: u vecini slucajeva kada pitam Svajcarca gde je kupio to i to (bicikl, neki drugi takav proizvod, malo, veliko) cesto dobijem odgovor "to je neka mala firma iz okoline Lucerna" ili "to jedna firma iz Lozane" ili tako nesto (a znam da ima uvozni kineski/evropski proizvod bar 50% jeftiniji). Poznanik koji radi u Svajcarskoj u jednom mobilnom operateru koji je u stranom vlasnistvu, kaze da se po prezimenima (i drugim podacima) vidi da su im vecina musterija stranci ili stranog porekla, jer Svajcarci ostaju verni domacoj firmi (Swisscomu - to potvrdjuje moje anegdotalno iskustvo).Medjutim, Svajcarci ne moraju da zagledaju etiketu da vide da li je nesto domaci proizvod - to je jasno oznaceno, od diskretnom belog krstica na crvenom stitu (ili kruzicu) na pakovanju salame ili sunke, do povelikih nalepnica sa svajcarskom zastavom ili natpisom "schwiizer qualität" a cesto nalazis ambalazu na kojoj pise "svajcarska jaja", "svajcarske jabuke" i slicno. Npr. imas svajcarska jaja obelezena tako, pa imas jaja poreklom iz EU koja su obelezena EU zastavom na ambalazi i jedno su 20-50% jeftinija, ja neku razliku u kvalitetu nisam primetio, ali ipak, svajcarska jaja se prodaju i cak bi rekao da se prodaju - vise. I strane firme koje posluju u Svajcarskoj ti takodje naglasavaju da zapravo koriste svajcarske proizvode - McCain smrznuti pomfrit i sl. je od svajcarskih krompira napravljen i to je naznaceno na ambalazi vrlo jasno (opet krstic tj. zastava) a svaki drugi bilbord koji reklamira McDonalds naglasava da je njihov pomfrit napravljen od 100% svajcarskih krompira, a hamburger od 100% svajcarske govedine. Ocigledno se to trazi i zbog toga se proizvodi bolje prodaju.U Kanadi, takodje, secam se da su cesto kanadski proizvodi bili vidno oznaceni kao takvi - ili uz pridev "Canadian" ili (cesce) uz javorov list udenut negde na ambalazi.

Link to comment
Reci mi Indy da li su australijski proizvodi vidno oznaceni u radnjama?
yep, postoje oznake 'australian owned' (kao firma) i 'australian made'.edit. a ostatak tvog posta mi je zanimljiv zato sto sam nedavno citala o svajcarskom proizvodjacu bele tehnike v-zug (upscale, nesto kao miel). oni su do nedavno prodavali samo u svajcarskoj, pa kad su poceli da gledaju da se sire i probali u rusiju, shvatili su da se prodaje samo ako na kutiji lupe svajcarsku zastavu, pa je direktor rekao da u svajcarskoj to nikad nisu radili, posto svajcarcima to ne znaci (casopis 'monocle' je u pitanju, ako te interesuje izvor) Edited by rajka
Link to comment
Pa ne stiti, u stvari, vec smo otisli u sholastiku, nema sta da stiti, slabo se sta proizvodi od 'manufactured goods' u zemljama kao sto je Australija. Ako mislis na trziste rada, to nije tema (bila dosad).
Valjda ta Australija nesto i proizvodi ili samo parazitira :)Koliko znam tu su rudna bogatstva, vuna, ovce, hrana, automobili (Holden), valjda prave i brodove tolika obala...Jest da je to manji deo ekonomije, ali strateski izuzetno znacajan. U slucaju da izgube tih 20-30% BDP-a, trajno su izgubili i tehnologiju i obucenu i iskusnu radnu snagu, a onda ce jednog dana da se probude sa Kineskom zastavom u Sidneju (mislim figurativno).
Link to comment
Valjda ta Australija nesto i proizvodi ili samo parazitira :)Koliko znam tu su rudna bogatstva, vuna, ovce, hrana, automobili (Holden), valjda prave i brodove tolika obala...Jest da je to manji deo ekonomije, ali strateski izuzetno znacajan. U slucaju da izgube tih 20-30% BDP-a, trajno su izgubili i tehnologiju i obucenu i iskusnu radnu snagu, a onda ce jednog dana da se probude sa Kineskom zastavom u Sidneju (mislim figurativno).
Manufacturing sektor (znaci slavno rudarstvo* tu ne spada) u Australiji je u velikom opadanju, a preovladjujuca filozofija. sto bi neki rekli neoliberalna, je da se manufacturing pusti da crkne tamo gde crkava. Ideologija protekcionizma je ovde u manjini i na desnici i na levici, jedino su proruralne partije za.Sto se tice nekih od ostalih pomenutih sektora, Australija je tu konkurentna takva kakva je (dosad nije bilo neke potrebe za uvoznim dazbinama da bi se stitilo nase vino, npr.) I ono sto jeste skuplje u Australiji, uglavnom i treba da bude skuplje, tj. kvalitetnije je. Zato se rade apeli, kampanje sa etiketama "Australian made" i slicno, znaci apeluje se na potrosaca, radije nego da mu se oduzme kontrola onako kako to rade drzave gde se drzavni sistem vise uplice u trziste. Australija je, naravno ne apsolutni, ali dobar primer slobodnog trzista (ili teznje ka tome).Naravno, nisu svi srecni zbog toga.____* Treba reci da je preko 75% rudarstva u rukama stranaca, tako da ne znam koga bi tu protekcionizam tacno stitio. Edited by Indy
Link to comment
Hazarde, zanimljivi komentari u vezi Kanadjana, Svajcaraca i ostalih. Kao sto sam pomenuo u postu iznad, barem iz mog iskustva, kupovina domaceg ima i te kako smisla, ali ne (samo) iz nekih patriotskih razloga, vec prosto se radi o kvalitetnijim proizvodima, ili sasvim konkuretnim. Pomenuti auto Holden* je ozbiljnog kvaliteta po bilo cijim standardima, pa ne vidim zasto ga neki Australijanac ne bi kupovao. Ne treba da kazem da je to auto kvaliteta Trabanta da ga ne bi kupovala ni najnapaljenija patriotska glava.____*Ovde ipak treba pomenuti da je Holden podruznica GM, heh. :DEDIT. Kao prilog onog sto sam gore pomenuo, evo 1 ideologa neoliberalizma:
...the days when the Australian Government attempts to prop-up parts of manufacturing are hopefully behind us.
There's nothing special about manufacturingJudith Sloan is Honorary Professorial Fellow at the Melbourne Institute of Applied Economic and Social Research at the University of Melbourne.(Treba reci da, kako i kaze u clanku, to nije zvanicna pozicija glavnih politickih aktera... ali, cinjenica je da tako nekako biva.) Edited by Indy
Link to comment
Reci mi Indy da li su australijski proizvodi vidno oznaceni u radnjama?
australian%20made%20tag.jpgBTW. U toku je upravo inicijativa (u stampi, za sad) da se vidno obelezi zemlja porekla uopste (=citaj: Kina, Indija). Posto se smatra da ljudi kupuju jeftinije kao jeftinije, ne kapirajuci da je kinesko.
Link to comment
yep, postoje oznake 'australian owned' (kao firma) i 'australian made'.edit. a ostatak tvog posta mi je zanimljiv zato sto sam nedavno citala o svajcarskom proizvodjacu bele tehnike v-zug (upscale, nesto kao miel). oni su do nedavno prodavali samo u svajcarskoj, pa kad su poceli da gledaju da se sire i probali u rusiju, shvatili su da se prodaje samo ako na kutiji lupe svajcarsku zastavu, pa je direktor rekao da u svajcarskoj to nikad nisu radili, posto svajcarcima to ne znaci (casopis 'monocle' je u pitanju, ako te interesuje izvor)
Pa ne znam, u Svajcarskoj su proizvodi bas vidno oznaceni zastavicama, krsticama, ili kantonom porekla (to uglavnom doduse za regionalne specijalitete). Mozda to ranije nije bilo potrebno jer Svajcarska mozda nije bila toliko otvorena za uvozne proizvode u npr. prehrambenom sektoru (kad smo kod famoznih jabuka, ako ikada prelazite svajcarsku granicu, a nosite sok od jabuke - platicete carinu - ne salim se). Za "Zug" kapiram da ne moraju da oznacavaju da je svajcarski jer svaki Svajcarac zna da su oni iz grada Cuga (Zug) u Svajcarskoj.Takodje, jos jedna anegdota: kada sam pitao Svajcarce koje je najbolje domace pivo, dobio sam odgovor da se oni "bas i nesto ne ponose" lokalno proizvedenim pivom, jer je vecina pivara u stranom vlasnistvu.
BTW. U toku je upravo inicijativa (u stampi, za sad) da se vidno obelezi zemlja porekla uopste (=citaj: Kina, Indija). Posto se smatra da ljudi kupuju jeftinije kao jeftinije, ne kapirajuci da je kinesko.
Ima logike, narocito kada kupujes "domace" brendove - neku lokalnu firmu koja je outsource-ovala proizvodnju u Kinu ili neku stranu firmu koja je ranije imala svoju fabriku u tvojoj blizini (npr. taj Heinz). Jednostavno bez zagledanja etikete ispisane sitnim slovima nemas pojma da je proizvedeno u Kini. Npr. Apple - americka firma, svi je tako percipiraju, a sva proizvodnja (ili skoro sva) je u Kini. Zato su valjda poceli da stavljaju na etiketu "Designed in California, Manufactured in China".Takodje, brend "IKEA" dosta zavisi od percepcije da je IKEA jedna "vrlo svedska" kompanija - i ako se naravno danas vrlo malo njihovih proizvoda pravi u Svedskoj. Pa su zato valjda krenuli da stavljaju na etiketu "Design and Quality IKEA of Sweden. Made in ________" (China, Poland, Serbia, Bangladesh, Spain, Mexico, stagod).Btw jednostavno se ne slazem sa stavom "there isn't anything special about manufacturing" - naprotiv. To moze da vazi za zemlje do, recimo, 5 miliona ljudi. I vece zemlje koje mozda imaju neke resurse koje svi ostali zarko potrazuju. Al inace, za ostale slucajeve, meni se cini da bez proizvodnje ne moz' imati ozbiljnu ekonomiju - a i nekako mi se cini da poslednja kriza u SAD to nekako i pokazuje. Pa i kriza u evrozoni. Edited by hazard
Link to comment
Al inace, za ostale slucajeve, meni se cini da bez proizvodnje ne moz' imati ozbiljnu ekonomiju - a i nekako mi se cini da poslednja kriza u SAD to nekako i pokazuje. Pa i kriza u evrozoni.
sta ti znaci bez proizvodnje? US je najveci industrijski proizvodjac u svetu. evo, po ovome, proizvodnja je za nekih 20-ak posto vrednija nego u kini, pa me zanima kako meris da li neka zemlja ima dovoljno proizvodnje ili premalo.
Link to comment
Btw jednostavno se ne slazem sa stavom "there isn't anything special about manufacturing" - naprotiv.
Pa dobro, ta profesorka koju sam linkovao je po struci ekonomista

economicsdemotivator.jpg

Samo ekonomista (pa jos akademski) moze reci da je proizvodnja bezvredna... To ni neki pop ne bi rekao. U svakoj ozbiljnoj naciji, ona je bitna i za identitet. Ne vidim da su Francuzi (i pored svih muka) odustali od vina, a ni Svedjani od Volvoa.Ali, mnogo toga drugog odnese voda slobodnog trzista. Kreativna destrukcija._________rajka, ovo sto si linkovala nije manufacturing striktno govoreci (bemliga kako se tacno kaze na srpskom, a nije proizvodnja).

Link to comment

tu spada jos i construction, mining i utilities, ali sve jedno, moje pitanje je i dalje validno, posto je US i najveci izvoznik industrijskih dobara, ako se ne varam. da me ne mrzi, potrazila bih i komponente po procentima.

Link to comment
tu spada jos i construction, mining i utilities, ali sve jedno, moje pitanje je i dalje validno, posto je US i najveci izvoznik industrijskih dobara, ako se ne varam. da me ne mrzi, potrazila bih i komponente po procentima.
Ne znam kako se to racuna. Cini mi se da vecina multinacionalnih korporacija ima sediste u US - da li se njihov output racuna kao americki, cak i ako proizvodnja nije na teritoriji USA? Bilo kako, mozda je to percepcija na osnovu pisanja medija kao sto je NYT, docim Forbes kaze da je to djubre. Licno, ne verujem ni jednima ni drugima. Postoji 100 nacina na koje mozes brojke da prelomis da ispadnu kao ono sto zelis. Edited by Indy
Link to comment

Opet dreka na Kinu. Kina malo sta sama proizvodi.To "iz Kine", to su Zapadne zemlje tamo otvorile postrojenja ili kontraktirale kineske fabrike da nesto prave za njih. To onda jeftino plate pa onda maksimiziraju profit prodajuci po Zapadu. Ne sami Kinezi.Kina ne radi "push", to je "pull" Zapadnih firmi. Gde ima kinskih trgovaca koji idu okolo i nesto uvaljuju (osim najtezeg bofla za buvljake)?Walmart je sampion toga.Zato je Kina onako cvrsta kada dodje do ogranicenja emisije CO2. "To je vas CO2, vi ste ga izmestili na nasu teritoriju".

Edited by Yoyogi
Link to comment
Postoji 100 nacina na koje mozes brojke da prelomis da ispadnu kao ono sto zelis.
pa ako je tako, onda mozemo samo da caskamo o licnim utiscima, jer podataka nema. u tom slucaju, ok, proizvodnja u nekoj zemlji je nedovoljna ako se nama cini da je nedovoljna, meni dosta. :/
Link to comment

Join the conversation

You can post now and register later. If you have an account, sign in now to post with your account.

Guest
Reply to this topic...

×   Pasted as rich text.   Paste as plain text instead

  Only 75 emoji are allowed.

×   Your link has been automatically embedded.   Display as a link instead

×   Your previous content has been restored.   Clear editor

×   You cannot paste images directly. Upload or insert images from URL.

×
×
  • Create New...