Jump to content
IGNORED

Tehnička pričaonica


Yoyogi

Recommended Posts

Pa ne outsource-uje Srbija, nego neke druge zemlje s malo većim standardom. A inače čisto sumnjam da neki random Indijac iz tehničke podrške ima čistih EUR 1500 mesečno.
Ne, nego sto neko ne outsorsuje u Srbiju? Kao VMWare u Bugarsku? 800 programera u Sofiji pravi VMware.2003. kad sam dosao u Japan, jedan Exec koji su upravo vratio iz Bangalore, rece mi da firma ima zgradu za 5,000 ljudi a samo 400 stolica ima doope da sedne na njih.Danas je ta zgrada puna, 3 nove uz nju, pune. Pocelo je od 800$ mesecno da bi da nas bilo 1,800$ mesecno po zaposlenom. Pa onda Shanghaj.Dok se Zapad lomi sta da radi sa penzijama, Kina i Indija imaju frku da otvore jos univerziteta.Evo jos nesto: dok americke skole imaju 180 teaching days a year, indijske i kineske imaju 230 dana (Korejske i 240). Pa zamisli stotine miliona dece koja uche 2.5 meseci duze svake godine. Svake godine. I to sa pravim znanjem, ne zamajavanje sa kompjuterima. Otuda Zapadne firme nalaze ko ce da im uradi posao. Ponizavajuce? Nego sta, za sve one koji na Zapadu ostaju bez ili ne mogu da nadju posao.Da nije bas sve na Zapadu u protestima (Francuska, protiv da se podigne granica za odlazak u penziju), The Rolling Stones, koji su blizu svojim 70-im, planiraju novu svetsku turneju.
Link to comment
Jbg, ovo je sad sasvim nova tema, ali mi je zanimljivo uporediti ovo sa stanjem u Srbiji.Ovde dažbine iznose čak do 70% na neto platu (t.j. preko 40% od bruto). Ako uzmemo da se prosečna plata IT inženjera sa 5 godina iskustva ovde kreće oko 1000 evra neto, to godišnje bruto izađe preko 20k evra, skoro 29k usd! Pri tom na stranu to što je najveći deo toga bačen novac sa stanovišta zaposlenog, jer su skoro svi koji to mogu da priušte počeli da idu u privatne klinike (koje socijalno ne pokriva), a već niko više ne veruje da će trenutni penzioni sistem preživeti i da će do penzije ljudi videti išta od novca koji moraju da uplaćuju u taj fond.E, sad, u Srbiji se to rešava tako što ogroman broj firmi ima tzv. beli (na račun) i crni (na ruke) deo plate... čime država gubi strašno puno novca, ali to je sad peta tema.PS. Pretvaramo polako topic u svaštaru, ali valjda će Neša proći uskoro ovim šorom i napraviti dva-tri splita...
Dazbine i ovde postoje, samo ih ja placam. Od moje plate. Ne verujem da firma placa nesto preko toga za svoje radnike. Firma ima svoje dazbine (poslovni prostor, 500$ mesecno po kvm) i sta jos ima, ne znam.Ispadne mi nekih 30-32% za porez, penzijsko, zdravstveno, porez za city council gde zivim, neko osiguranje. Ono sto ne vidim je neka inicijativa za crne racune.Zdravstveno je opste, svako ga ima, radio ne radio. Ne postoji privatno. Postoje privatne klinike ali rade po drzavnim cenama i normalno primaju svakoga ko se pojavi, nema muvanja.Penzijsko: moja zena, ne radi, ima penzijsko i socijalno (klinike dostupne svima za nominalnu naknadu su svetska klasa) kao i ja, na osnovu mog posla.Tacno da danas otegnem papke, ona ima minimalnu penziju od 300$ mesecno (toliko sam za sada doprineo, ima minimum), da se vrati u Thai mogla bi solidno da zivi, to je vise nego plata nastavnika ili medicinske sestre tamo. Ode topik...
Link to comment
Ne, nego sto neko ne outsorsuje u Srbiju? Kao VMWare u Bugarsku? 800 programera u Sofiji pravi VMware.
рецимо мој тим у мојој фирми тренутно броји 50-ак инжињера, који раде од customer supporta до r&d за једну повелику фирму, и виче нам амер "more people!", ал јебига одакле нам...
Link to comment
рецимо мој тим у мојој фирми тренутно броји 50-ак инжињера, који раде од customer supporta до r&d за једну повелику фирму, и виче нам амер "more people!", ал јебига одакле нам...
To nije isto kao source code development koji se radi u Bugarskoj za VMware. Potpuno drugi nivo u "value chain".Call center? Naglasak? U Indiji imaju kurseve da oduce Induse od iritirajuceg akcenta i da ih prevedu na "glass cutting British accent".
Link to comment
Ne, nego sto neko ne outsorsuje u Srbiju? Kao VMWare u Bugarsku? 800 programera u Sofiji pravi VMware.
Outsorsuje se u Srbiju. Neki dosta bitni Cisco, Adobe, Sony Ericson, Microsoft... projekti se rade ovde. Od onoga što ja znam, a verujem da toga ima još.
Link to comment

па то ти и кажем у новом саду немаш 800 програмера да покупиш у овом тренутку, осим да им понудиш драстично више пара од тренутних послодаваца, али онда ти је боље да идеш у бангалора под customer support не мислим на call center, ако се нисмо разумели већ bug fixing и feature implementation, прљав посао али јебига

Link to comment
Outsorsuje se u Srbiju. Neki dosta bitni Cisco, Adobe, Sony Ericson, Microsoft... projekti se rade ovde. Od onoga što ja znam, a verujem da toga ima još.
+1npr. jedan od sada vec najvecih svetskih proizvodjaca elektronskih masina za glasanje skoro kompletan softver development radi u Srbiji
Link to comment

Pa gornja 3 posta, raduje me da cujem. Ima tu jos vise pravnih nego tehnickih i strucnih zackoljica.Zakonska regulativa EU, koju Bugarska ima, Srbija nema.Na primer, call center nekog osiguravajuceg drustva, ima li zastitu da neko iz Srbije nece , kada ga otpuste ili iz bilo kog razloga, staviti medicinsku istoriju pacijenata na Internet?

Link to comment
Outsorsuje se u Srbiju. Neki dosta bitni Cisco, Adobe, Sony Ericson, Microsoft... projekti se rade ovde. Od onoga što ja znam, a verujem da toga ima još.
јеси сигуран за adobe? нама су они одбили отворити source code пре пар месеци због географских разлога, уз прилично јаке гаранције које смо имали
Link to comment
јеси сигуран за adobe? нама су они одбили отворити source code пре пар месеци због географских разлога, уз прилично јаке гаранције које смо имали
Jesam. Pravnih i infosec zavrzlama ima, ali se rešavaju - često pomoću štapa i kanapa, ali kad se jednom izgradi poverenje stvari idu dosta lakše. Edited by Al-Khwarizmi
Link to comment

не знам, ми смо за ову фирму са којом радимо имали да нешто петљамо са source code-ом stagecrafta и ови наши партнери (а у питању је велика фирма која има вишегодишњу сарадњу са adobe-ом) су дали гаранције за нас, одговор adobe-а је био нешто типа да србија није на листи земаља које они сматрају поузданим, нешто у том стилу. добили смо дозволу да наши инжењери раде на томе, али искључиво у америци тј. у просторијама те фирме с којом радимо

Edited by Dionysos
Link to comment
не знам, ми смо за ову фирму са којом радимо имали да нешто петљамо са source code-ом stagecrafta и ови наши партнери (а у питању је велика фирма која има вишегодишњу сарадњу са adobe-ом) су дали гаранције за нас, одговор adobe-а је био нешто типа да србија није на листи земаља које они сматрају поузданим, нешто у том стилу. добили смо дозволу да наши инжењери раде на томе, али искључиво у америци тј. у просторијама те фирме с којом радимо
To jako zavisi od BU sa kojim se radi, stavom koju Adobe menadžer tamo zauzme itd. Ukoliko je u interesu nekoga ko je dovoljno visoko u hijerarhiji da se nešto odradi bilo gde u svetu, naći če način da to postigne. Imali smo i mi problema sa jednom drugom velikom firmom, gde je čak i direktor BU morao da interveniše. Infosec je zatezao, zatezao, dok im nije naloženo da nađu način da to reše. Onda je u roku od nedelju dana sve odjednom moglo.
Link to comment
To jako zavisi od BU sa kojim se radi, stavom koju Adobe menadžer tamo zauzme itd. Ukoliko je u interesu nekoga ko je dovoljno visoko u hijerarhiji da se nešto odradi bilo gde u svetu, naći če način da to postigne. Imali smo i mi problema sa jednom drugom velikom firmom, gde je čak i direktor BU morao da interveniše. Infosec je zatezao, zatezao, dok im nije naloženo da nađu način da to reše. Onda je u roku od nedelju dana sve odjednom moglo.
Ne znam kako dobijate source code. Kod mene je to nemoguce (dati).Ako je bas neka velika stvar (veliki posao) onda se ili otvori Engineering ispostava na toj lokaciji ili se neko posalje da bude tamo i samo on ima source code.Od pre (1992), znam da je Unisys dao source code nekoj maloj firmi na NZ (payment processing) koja ga je menjala prema zahtevima malih lokalnih banaka. Cak sam ga i ja menjao i kompajlirao. Ali to je bilo toliko specificno (obrada cekova) da sa njime nista nije moglo da se uradi van tih masina kamoli da neko kopira - morao bi da razvije svoj hardware da to vozi. Onaj ko to moze, vec to radi i ima svoje.
Link to comment
Nema tu, ono sto treba je odavno distignuto, sada se samo prefarbava. To sam pricao sa Hill Billom pre 2-3 meseca. Da su potrebne stvari uglavnom vec pronadjene. Naveo sam primer, da nekome iz 1930. godine pokazes kuhinju iz 1970. sa ves masinom, masinom za sudove, tosterom, mikrotalasnom pecnicom, rekao bi "engineering marvel!".Da nekome iz 1970. pokazes danasnju kuhinju, video bi promene u dizajnu ali sve funkcionalnosti su tu koje su bile i 1970. i mogao bi smesta, bez obuke, sve da koristi.
Ti sokole kao da si licno pronasao te stvari pa si ponosan? Nisi se ti mozda ni rodio a te stvari su vec hodale zemljom.Mobilni? Kad je prvi put koriscen mobilni telefon? Daleke 1973.GPS? Isto 1973.
Jasta, kad mora da se opravdaju gluposti (ali samo sebi, svi ostali znaju da pises gluposti), onda vise nije bitno kad je nesto mainstream, nego kad je pazi izmisljeno.Pazi ovo sokole:
Models installed with permanent plumbing arrived in the 1920s. In 1924, William Howard Livens invented a small dishwasher suitable for domestic use. It had many of the features of a modern dishwasher, including a front door for loading, a wire rack to hold crockery and a rotating sprayer.[2] Livens' invention was not, however, a commercial success. Electric drying elements were added in 1940.
Pa sta cemo sad? Hteo si u stvari da kazes da smo dostigli vrhunac ~1930?
Link to comment
  • 7 years later...
On ‎5‎.‎8‎.‎2018‎. at 14:56, rođeni said:

i čak tri firme u vrhu svetske tabele (rezni alati)

 

Sredinom i pootkraj 90-ih jos uvijek su se ponekad mogla naci MADE IN YUGOSLAVIA svrdla i glodala koje je prodavao J&L Industrial (tad jedan od najvecih distributera metaloperadjivackih i reznih alata u Americi). Ne znam ko ih je proizvodio, jer su bila brendirana pod J&L Quality Import proizvod.Oni su tad imali US Premium (Greenfield, Cleveland, itd.), Quality Import and Economy Imports segmente i odgovarajuci cijnovni razred. Pod Economy Imports se prodavala roba pravljena u Tajvanu, i Kinezi su tad tek pocinjali. Znaci, u to doba je ex-YU domet bio ispred kineskog, a vjerovatno u rangu Juzne Koreje. Gdje su sad oni, a gdje smo mi/ :-)

Link to comment

Join the conversation

You can post now and register later. If you have an account, sign in now to post with your account.

Guest
Reply to this topic...

×   Pasted as rich text.   Paste as plain text instead

  Only 75 emoji are allowed.

×   Your link has been automatically embedded.   Display as a link instead

×   Your previous content has been restored.   Clear editor

×   You cannot paste images directly. Upload or insert images from URL.

×
×
  • Create New...