Jump to content
IGNORED

Koliko je opasna domaća rakija?


jaja_s_paprikama

Recommended Posts

dva stabla, zatečena kod kupovie. lepo rađaju ali trule. isprobaću ovo ali, u principu ne znam šta sa tolikim dunjama ako izguraju. sada nešto pretorimo u kompot, nešto razdelimo, za rakiju mi je komplikovano. cenim da bi bez tuljenja bilo reda 100 kila.

Link to comment
Djordje, koliko imate stabala i kako ste stitili dunju?
 
Ja sam ranijih godina ima slican problem. Poslednje 3-4 godine imam program zastite i rezultati su odlicni, ispod 5% trulih plodova.
Otpilike ovo sam radio:
- jesen (oktobar) kada je veci deo lisca opao - bakarno prskanje
Pre toga ukloniti suve grane i mumificirane plodove. Kao i trule dunje koje su opale ispod drveta.
- zima (druga polovina februara) - orezivanje i plavo ulje
- rano prolece, kad su pupoljci pred pucanjem ili se vec vide oni mali zeleni llistici - Nimrod (moze i Mankogal) i neki insekticid
- sad ide 2 puta preparat na bazi Ciprodinila (Ciprodex, Switch ili Chorus), to je zastita od Monilije. Sprecava susenje svetova, grancica i trulez plodova (tamna fleka sa belim perlicama u koncentricnim krugovima)
1. Kada je cvet dunje kao kupa
2. Kada je veci deo precvetao
 
Generalno, ovih 5 prskanja bi bilo dovoljno za solidne recultate.
 
- oko 2 nedelje kasnije - Shavit (moze i Akord) i insekticid
- opet 2 nedelje - preparat na bazi Kaptana, ja koristim Merpan
- 2 nedelje kasnije - opet Shavit i insekticid
 
To je vec kraj juna i pocinje suvo vreme. U slucaju da ima jos uvek kisa, ponovim Kaptan
 
Sredinom avgusta, jos jedno prskanje Signum (trulez) i blagi insekticid (Polux).
 
Kada se pogleda, 10tak prskanje je puno, ali i dalje manje od 20 do 25 prskanja u industriskoj/plantaznoj proizvodnji.

Auuu koliko prskanja...
Kapiram da mora, ali mnogo bre.
A Monilija je zlo.
Meni, dok smo se baktali voćnjakom ja uništila par stabala.



....shiit has hit the fan.
  • +1 1
Link to comment

Prema mom iskustvu, dakle ne bas veliko, postoji puno faktora koji mogu da uticu: sorta voca, mesto (puno vetra), pozicija (da li ima drugog voca u blizini).

 

Postoje sorte, najcesce stare, koje su otpornije na bolesti. Savremeni hibridi nazalost vise podlozni bolestima. Ali imaju lepsi, nisam rekao da je nuzno i ukusniji, i veci plod.

 

Dobra provetrenost, da sunce pada na celu biljku, i da vetar moze da je susi, pomaze da se ne razvijaju patogeni.

 

Ako je vocka usamljena, onda nema puno pategena i insekata koji mogu da je ugroze.

 

Posto je nicija vocka, ako sledece godine ne rodi nikog nije briga. To je tzv. radja svake druge godine. Ako se za 3 godine osusi, takodje.

 

Jedna od najvaznijih mera u zastiti je rezidba. Uklanjaju se suve i bolesne grane. Formira se krosnja tako bude osuncana i provetrena.

Uklanjaju se vodopije, povijaju grane i prekracuju mladari da bi se forsirao razvoj cvetnih pupoljaka.

 

Imam jednu stariju kajsiju (25+ godina) pored kuce. Na 10tak metara komsija ima mladju kajsiju koju nije prskao (samo jesenje i zimsko). Ima unuku od 17 meseci pa da pojede zdravu vocku. Oko 10 dana pred zrenje njegova kajsija je opala za 2 noci i jedan dan. Skoro sva, mozda je ostalo 5 plodova. Razvila je trulez usled monilije. 

 

Moje iakuatvo sa vocnjakom i vinogradom, 10tak godina nije prakano i orezivano (jako malo). Generalno nije bilo voca, ponekad nesto rodi i ima puno bolesnih plodova. 

 

Lozu orezujem poslednjih 5 godina, poceo sam napamet, pa sam ucio. Citao knjige, stare brosure

IMG-20220815-WA0000.thumb.jpg.5d98568cea7bd03184ccba06bf1ca565.jpg

Internet strane, kataloge zastitara i YT, pitao komsiju koji je agronom u penziji. Nekoliko puta isao da gledam vinograde na granici Nemacke i Francuske (Wissenbourg).

 

Stari vinograd (40 godina) sam doterao u dobro stanje. Nema boleti, lepo je rodio i dobro je grozdje (slatko i krupno).

 

Trenutno me urnisu strsljeni i ose, napadaju zrele bobice kao ludi. 

Kesiram grozdove, u mrezice, i tako smanjuje rastur. Za sada nemam efikasno resenje, a necu da koristim insekticide u ovoj fazi zrenja.

 

  • +1 1
Link to comment

@x500

Ova kruška jeste jedina voćka među drugim drvećem, ima promaje, ima sunca od podneva pa nadalje i svake godine rađa.

Ovakva, kakvu je vidiš na fotografiji.

 

Nije ni mlado drvo, ima sigurno više od 30 godina (koliko sam ja ovde, na Vidikovcu).

 

Mislim da ima smisla vratiti se "starim sortama" ukoliko su zaista toliko otpornije na bolesti.

 

Znam da se kod dede na selu nije koristilo ništa od preparata a uspevalo je sve - šljive, jabuke, kruške - na nadmorskoj visini od oko 700m.

Link to comment
44 minutes ago, Tale said:

Mislim da ima smisla vratiti se "starim sortama" ukoliko su zaista toliko otpornije na bolesti.

Naravno da bi bilo dobro, ali ih treba naci. Treba naci ljude koji znaju da kaleme i koji znaju da izaberu podloge. 

 

Druga stvar, mi smo naucili na odredjene ukuse i oblike voca (i povrca). Ja imam 2 cokota neke crne divljije loze (kao tamjanika). Jako otporna na boleti i ne napadaju je insekti, strsljeni i ose. Ali ima jak miris, sitniji plod (bobice), krupnije seme i tvrdju kozicu. Stize uskoro, otprilike kad i hamburg. Khm, hamburg je mnogo ukusniji :)

 

44 minutes ago, Tale said:

Znam da se kod dede na selu nije koristilo ništa od preparata a uspevalo je sve - šljive, jabuke, kruške - na nadmorskoj visini od oko 700m.

Drugo vreme, drugacija je bila klima. 70tih je sredinom marta pocinjalo prolece. Vreme je bilo stabilno kada voce sveta. Leta su bila normalna. Zime su bile hladne i sa puno snega.

Jaka zima unistava patogene i redukuje instekte. 

Sada toga nema :(

 

Takodje, 700m je odlicna visina za veci deo naseg voca. U to vreme osnovna mera je bila rezidba. Fizicki se uklanja trulo i bolesno. 

 

Ranije je bilo puno buba-mara koje unistavaju vaske ...

Ja na tresnjama imam vasi na mladarima. Donose ih mravi koji se hrane slatkim sokom od vaski. Malo se borim insekticidom, malo rastvorom koprive. Rezultati su mesoviti.

za sledecu godinu sam spremio neku lepljivu traku koja se obmota oko debla i sprecava mrave da se setkaju. Plus, imam grm pelina, pa cu rastvorom da prskam mladare. To bi radile buba-mare umesto mene.

 

vrlo vazno, ljudi na se selu su imali drugacije ocekivanje od voca. Ako ima nesto trulo, ili ubuseno od insekta, to se ocisti i ostatak pojede. Bilo je nomalno da kruska (pa i jabuka) ima malo tamnog oko semenki. 

 

Drugi primer, ranije pre kuvanja pasulj se trebio. Uklanjala su se zrna koja su buskava (imaju rupice od zizka). Danas sipas pasulj iz kese u lonac. :)

  • +1 2
Link to comment

Join the conversation

You can post now and register later. If you have an account, sign in now to post with your account.

Guest
Reply to this topic...

×   Pasted as rich text.   Paste as plain text instead

  Only 75 emoji are allowed.

×   Your link has been automatically embedded.   Display as a link instead

×   Your previous content has been restored.   Clear editor

×   You cannot paste images directly. Upload or insert images from URL.

×
×
  • Create New...