Jump to content
IGNORED

Autorska prava


Yoyogi

Recommended Posts

  • Replies 137
  • Created
  • Last Reply

Top Posters In This Topic

  • Bane5

    28

  • hazard

    26

  • MancMellow

    11

  • Anduril

    7

zar je moguce da ovo niko ne komentarise? :D :isuse:napalm.angry.gif
o majku vam retardiranu...
Aleksandar Jovanović, portparol OFPS-a i Unije diskografa Srbije, odbacuje primedbe uvoznika, koji kako kaže, brinu samo o svojoj zaradi. "Zna se da prazni DVD-ovi, kao i uređaji za njihovo narezivanje, služe za umnožavanje i, mahom nelegalno kopiranje autorskih dela, a ne za ukras u domu."
Jeste, ti ces dragi retardu da odlucujes za sta sluze prazni DVDijevi :isuse::yucky: Nego promakli su im eksterni hard diskovi. Ja eto svu muziku cuvam na njima, nisam narezao CD ili DVD sa muzikom pa...ne pamtim. Jesam doduse narezao dosta sa npr. sopstvenim slikama. Jer i za to dugujem nekome za autorska prava :mad: Nego ova genijalna lista:
- fotokopir aparati- CD rezači (kao računarske komponente)- DVD rezači (kao računarske komponente)- štampači- skeneri- digitalni video rekorderi- blu rej rekorderi- video-rekorderi- digitalni džuboksovi- digitalni audio-plejeri- haj faj CD rekorder- haj faj DVD rekorder- haj faj HD rekorder
voleo bi da mi neko objasni zasto ce se "muzicki dinar" placati na stampace (!?!?), fotokopir masine (!?!?!?), i skenere (!?!?!?!). :huh: Nisam znao da se muzika sa CDa moze fotokopirati, ili skenirati i odstampati.Digitalni audio-plejeri su jos jedan hit (zasto ne onda i minilinije, radio aparati, CD plejeri...?). Da ja 'skinem' muziku sa CDa koji sam kupio ne bi li tu muziku stavio na svoj MP3 plejer je valjda skroz po zakonu. Dalje, nek im neko javi da muzika moze da se kupi i u digitalnom formatu...Dakle da. Napalm. Gulag. Inkvizicija.
Link to comment

tri stvari su ovde potpuna glupost - prva je da je ovo neka naprasna mera, naprotiv, postojala je i u ranijim zakonima o autorskim i srodnim pravima, ali nije primenjivana. druga stvar je da je ovo nas izum, a vecina one evrope kojoj tezimo ima ista ili slicna zakonska resenja. trece stvar je notorna glupost da je ovo 'muzicki dinar' kako pisu novinari jer zakon naglasava da su u pitanju i knjizevna i filmska dela npr. u takvom galimatijasu neshvatanja uvucena je prica o sokoju iako iza naplate ove naknade stoje sve organizacije za kolektivnu zastitu autorskih prava.na kraju, potpuno je pogresno tumaciti regulaciju sa jedne strane, a potencirati sokoj npr. sa druge strane. regulacija je takva kakvom je u ovom slucaju namece praksa i kakvu je prihvataju mnogi sto ne znaci da i o njoj ne treba raspravljati ali ipak van konteksta sokoja i retardiranih novinarskih zakljucivanja o 'muzickom dinaru'rad sokoja i ostalih je posebna stvar o kojoj treba uvek pricati, insistirati na transparentnom radu i pravicnoj raspodeli novca jer sve to sokoj u ovom trenutku nije.

Link to comment
Digitalni audio-plejeri su jos jedan hit (zasto ne onda i minilinije, radio aparati, CD plejeri...?). Da ja 'skinem' muziku sa CDa koji sam kupio ne bi li tu muziku stavio na svoj MP3 plejer je valjda skroz po zakonu.
Ja na primer to slusam na foto-kopir aparatu
Dalje, nek im neko javi da muzika moze da se kupi i u digitalnom formatu...
Nemoj molim te, ima da ide "muzicki dinar" i na ono sto kupim na beatportu...Jebote, koja su to govna. Taj SOKOJ treba spaliti. Spa-li-ti. Sa sve zaposlenima gusarima unutra.
Link to comment
tri stvari su ovde potpuna glupost - prva je da je ovo neka naprasna mera, naprotiv, postojala je i u ranijim zakonima o autorskim i srodnim pravima, ali nije primenjivana. druga stvar je da je ovo nas izum, a vecina one evrope kojoj tezimo ima ista ili slicna zakonska resenja. trece stvar je notorna glupost da je ovo 'muzicki dinar' kako pisu novinari jer zakon naglasava da su u pitanju i knjizevna i filmska dela npr. u takvom galimatijasu neshvatanja uvucena je prica o sokoju iako iza naplate ove naknade stoje sve organizacije za kolektivnu zastitu autorskih prava.na kraju, potpuno je pogresno tumaciti regulaciju sa jedne strane, a potencirati sokoj npr. sa druge strane. regulacija je takva kakvom je u ovom slucaju namece praksa i kakvu je prihvataju mnogi sto ne znaci da i o njoj ne treba raspravljati ali ipak van konteksta sokoja i retardiranih novinarskih zakljucivanja o 'muzickom dinaru'rad sokoja i ostalih je posebna stvar o kojoj treba uvek pricati, insistirati na transparentnom radu i pravicnoj raspodeli novca jer sve to sokoj u ovom trenutku nije.
Znas sta, da me tuzi recimo 4AD sam bi otisao u zatvor bez sudjenja koliko sam puta nelegalno koristio neku stvar koju su oni izdali. Ovim govnarima u SOKOJu ne dam nista, isao bih ne do Strazbura nego do pozivanja na bombardovanje Srbije.
Link to comment
Znas sta, da me tuzi recimo 4AD sam bi otisao u zatvor bez sudjenja koliko sam puta nelegalno koristio neku stvar koju su oni izdali. Ovim govnarima u SOKOJu ne dam nista, isao bih ne do Strazbura nego do pozivanja na bombardovanje Srbije.
Pa dobro.Ja opet o tome da se Sokoj, Ofsp i Oragnizacija PI tu nalaze zbog sebe i autora ili izvodjaca, a da sama regulacija nema sa tim nikakve veze. Ideja regulacije je da se stvori zakonski osnov, a to sto se svi uhvatite za Sokoj nije problem zakona vec njegovog sprovodjenja.Ovako ispade da su doticne organizacije krenule mucki da urusavaju IT industriju i sl. gluposti. Edited by Bane5
Link to comment
tri stvari su ovde potpuna glupost - prva je da je ovo neka naprasna mera, naprotiv, postojala je i u ranijim zakonima o autorskim i srodnim pravima, ali nije primenjivana. druga stvar je da je ovo nas izum, a vecina one evrope kojoj tezimo ima ista ili slicna zakonska resenja. trece stvar je notorna glupost da je ovo 'muzicki dinar' kako pisu novinari jer zakon naglasava da su u pitanju i knjizevna i filmska dela npr. u takvom galimatijasu neshvatanja uvucena je prica o sokoju iako iza naplate ove naknade stoje sve organizacije za kolektivnu zastitu autorskih prava.na kraju, potpuno je pogresno tumaciti regulaciju sa jedne strane, a potencirati sokoj npr. sa druge strane. regulacija je takva kakvom je u ovom slucaju namece praksa i kakvu je prihvataju mnogi sto ne znaci da i o njoj ne treba raspravljati ali ipak van konteksta sokoja i retardiranih novinarskih zakljucivanja o 'muzickom dinaru'rad sokoja i ostalih je posebna stvar o kojoj treba uvek pricati, insistirati na transparentnom radu i pravicnoj raspodeli novca jer sve to sokoj u ovom trenutku nije.
To sto to nije nas izum nego zapadnjacki ne znaci da je to resenje dobro ili pravicno. Mnogo je glup taj izgovor "pa tako je u Nemackoj" - nisu ni Nemci i ostali imuni na retardiranosti i gluposti.Drugim recima - zabole me sto je nesto tako u Francuskoj ako je idiotski. Takodje, mnoge SOKOJu slicne organizacije po Zapadu su jos gore od SOKOJa po mnogim pitanjima - neko je spominjao nemacku GAMA-u.Dalje ako je neko smislio da se placa porez na fotokopir aparate zato sto je njima moguce kopirati knjige, onda je to jos veca retardiranost od "muzickog dinara". Evo ja ovako mogu odma da kazem da 90% fotokopiranja ne sluzi reprodukciji autorskih dela. Takodje, fotokopir masina nije nesto sto ima svako. Dakle porez na fotokopir masinu placace npr. firma koja je koristi za fotokopiranje dokumenata i tako to. Dakle ja kada fotokopiram neki izvod ili ugovor treba da platim neki dinar Mirjani Bobic-Mojsilovic? Ili Ljubici Arsic? Laguni?
Link to comment
Pa dobro.Ja opet o tome da se Sokoj, Ofsp i Oragnizacija PI tu nalaze zbog sebe i autora ili izvodjaca, a da sama regulacija nema sa tim nikakve veze. Ideja regulacije je da se stvori zakonski osnov, a to sto se svi uhvatite za Sokoj nije problem zakona vec njegovog sprovodjenja.Ovako ispade da su doticne organizacije krenule mucki da urusavaju IT industriju i sl. gluposti.
Pa ko lobira za ovakav zakon? Ko gura usvajanje ovakvih resenja? Ko onda, na osnovu ovakvih zakona, naplati frizeru ne znam koliko hiljada dinara zato sto mu je melodija na mobilnom telefonu neka pesma, a to se protumaci kao pustanje pesme u komercijalne svrhe?Pa upravo te organizacije.
Link to comment
To sto to nije nas izum nego zapadnjacki ne znaci da je to resenje dobro ili pravicno. Mnogo je glup taj izgovor "pa tako je u Nemackoj" - nisu ni Nemci i ostali imuni na retardiranosti i gluposti.Drugim recima - zabole me sto je nesto tako u Francuskoj ako je idiotski. Takodje, mnoge SOKOJu slicne organizacije po Zapadu su jos gore od SOKOJa po mnogim pitanjima - neko je spominjao nemacku GAMA-u.Dalje ako je neko smislio da se placa porez na fotokopir aparate zato sto je njima moguce kopirati knjige, onda je to jos veca retardiranost od "muzickog dinara". Evo ja ovako mogu odma da kazem da 90% fotokopiranja ne sluzi reprodukciji autorskih dela. Takodje, fotokopir masina nije nesto sto ima svako. Dakle porez na fotokopir masinu placace npr. firma koja je koristi za fotokopiranje dokumenata i tako to. Dakle ja kada fotokopiram neki izvod ili ugovor treba da platim neki dinar Mirjani Bobic-Mojsilovic? Ili Ljubici Arsic? Laguni?
To sto se na zapadu ovo resenje koristi prevashodno znaci da ga nismo mi izmislili i da nije naprasno doneto jer iz ovih tekstova to upravo tako izgleda.Autorska i srodna prava su mozda jedina u celoj pravnoj sferi koja imaju konstantnu dinamiku i promene upravo zbog nacina na koji se autorsko delo moze prezentovati, koristiti ili na kraju zloupotrebiti.Na kraju, ovo resenje ide na ruku krajnjim korisnicima jer ovo resenje je posredno davanje zakonske lincence za umnozavanje autorskih dela za licnu upotrebu. Kako je ocigledno postalo nemoguce kontrolisati ovakav vid umnozavanja istih, pribeglo se naplacivanju naknade na ovaj nacin i samim tim legalizaciji kucnog umnozavanja autorskih dela.Ako neko ima pametnije resenje neka kaze.
Link to comment
Pa ko lobira za ovakav zakon? Ko gura usvajanje ovakvih resenja? Ko onda, na osnovu ovakvih zakona, naplati frizeru ne znam koliko hiljada dinara zato sto mu je melodija na mobilnom telefonu neka pesma, a to se protumaci kao pustanje pesme u komercijalne svrhe?Pa upravo te organizacije.
Ko lobira?Pa nase zakonodavstvo se ravna prema onim zakonodavstvima kojim tezimo (pre svega EU), koja imaju vecu praksu i iskustvo i sl.Dalje, postoje medjunarodne konvencije i ugovori ciji su potpisnici i zemlje koje ni geografski nisu bliske EU pa se zalazu za autorskopravnu zastitu. Srbija je takodje potpisnik vecine tih konvencija i ugovora.Druga stvar je sto je iskoriscavanje autorskih dela u ovoj zemlji dozivljen kao namet i harac, a ne kao naknada za necije delo. Edited by Bane5
Link to comment
Jebote, koja su to govna. Taj SOKOJ treba spaliti. Spa-li-ti. Sa sve zaposlenima gusarima unutra.
sa b92
Prema podacima Agencije za privredne registre, poslovni prihod „Sokoja“ je prošle godine iznosio oko 185 miliona dinara, od čega je samo na zarade 64 zaposlenih u toj organizaciji otišlo nešto više od 114 miliona dinara.
Vlada je Uredbu o naknadi organizacija za zaštitu autorskih prava na CD i DVD rezače, štampača, fleš memorije, audio-plejere i sve ostale tehničke robe koja sadrži ove komponente (među njima su čak i frižideri i šporeti :blink: ) donela na osnovu Zakona o autorskom i srodnim pravima.
Edited by Lezilebovich
Link to comment
</h1><h1>(Ne)profitna autorska pravaNepoštovanje autorskih prava i piraterija postaje pravilo, a ne izuzetak. Grupa SARS je za pesmu "Buđav lebac" od SOKOJ-a dobila 16 dinara za celu godinu. Grupa je tražila uvid u dokumentaciju, ali nije dobila potpune informacije.RTS nedelja, 17. jul 2011. 2678431nenqky.jpgRTSProblem piraterije, nepoštovanja i naplate autorskih prava prati gotovo svako delo, bilo muzičko, bilo pisano i slikano. Prema rečima stručnjaka, autori danas, naročito muzičari, ne zarađuju od naplate prava, već od nastupa. Nadležni iz SOKOJ-a na ovu temu nisu želeli da daju izjave za RTS. Neke organizacije smatraju da udruženja koja naplaćuju autorska prava ne bi trebalo da posreduju između autora i korisnika i da bi slobodna razmena informacija na Internetu bila rešenje. Grupa SARS je pre dve godine izdala popularnu pesmu "Buđav lebac". Pesma je, kako kažu, bila emitovana vrlo često, a od SOKOJ-a, koji je bio zadužen za naplatu njihovih autorskih prava, dobili su samo 16 dinara za tu godinu. Bili su nezadovoljni i tražili su uvid u dokumentaciju, ali nisu dobili potpune informacije."Radi se o tome da je uvid u raspodelu poslovna tajna, tako da može da bude varijanta da je prostor za mahinacije sveprisutan. Nema prodaje diskova, odavno je izdavaštvo otišlo u zaplićak. Koncerti su jedini način izvora prihoda", rekao je Dragan Kovačević iz grupe SARS.Piratski pokret koji je aktivan u 42 zemlje sveta, ima dva predstavnika u Evropskom parlamentu. Postoje i u Srbiji. Oni se zalažu da korisnicima bude omogućeno da slobodno preuzimaju dela sa Interneta, ali i da autori direktno komuniciraju sa svojom publikom i kupcima bez posredovanja udruženja koja naplaćuju nakdanu za autorska prava. Dela umesto profita"Sve kuće za zaštitu autorskih prava ne bave se samim delima, nego se bave profitom i svim načinima kako da što više naplate novca, gde pri tome uopšte ne određuju niti količina novca u odnosu na popularnost pesme, knjige", izjavio je Aleksandar Blagojević iz Piratske partije Srbije.Do skora su udruženja koja naplaćuju autorska prava sama odlučivala koliko će koštati njihove usluge. Prošle godine zakon je izmenjen i to više nije moguće."Bitne izmene se odnose na način utvrđivanja naknade, dakle do tada su do stupanja na snagu ovog zakona su naknadu utvrđivale isključivo kolektivne organizacije, a sada je predviđeno da se ta naknda utvrđuje u pregovorima sa autorima", izjavila je Branka Totić, direktorka Zavoda za intelektualnu svojinu. U Nemačkoj organizacije koje naplaćuju autorska prava, za sebe zadržavaju 15 odsto naknade, u Srbiji se za takvu uslugu uzima duplo više, tačnije 30 odsto.[/url]
</h1>
<h1>Dinkić sumnja u 328.000 od SOKOJ-a Izvor: Press Beograd -- Lider G17 Plus Mlađan Dinkić dobio je od organizacije muzičkih autora SOKOJ oko 328.000 dinara na ime autorskih prava za 2009. godinu.

17244739194d6591df5ed33223866561_640x360.jpg

To je razljutilo pola estrade koja dobija mizerne prihode od te organizacije.U SOKOJ-u kažu da su naknade delili na osnovu spiskova emitovanih muzičkih dela koje šalju elektronski mediji, ali da oni nisu odgovorni za ispravnost tih spiskova?! Ako se Dinkićeva naknada preračuna u aktuelne zarade u Srbiji, ispada da je bivšem ministru ekonomije isplaćeno praktično tri ministarske, deset prosečnih plata, punih 20 srpskih „minimalaca" ili 41 najmanja penzija. Ovu informaciju na nož su dočekali brojni muzičari koji su i inače nezadovoljni radom SOKOJ-a.Teško proveriti SOKOJPevačica Slađana Milošević, koja je jedan od najvećih boraca za autorska prava, kaže da je teško proveriti istinitost podataka SOKOJ. "Kao autor ne mogu da znam šta se zaista događa, jer nemam uvid u to šta mediji emituju. Ja sam predlagala svojevremeno premijeru Vojislavu Koštunici da se uvede kompletno elektronsko i digitalno praćenje emitovanja muzike. Ministar kulture Nebojša Bradić sada je odbio da razgovara na te teme", objašnjava ona. U pres službi Mlađana Dinkića, čije je tri pesme („Te noći smo se potukli zbog nje", „Kako si lepa" i „Uvek te đavo nađe lakše nego ja") SOKOJ svrstao među deset najčešće emitovanih pesama, su nam potvrdili da je on zaradio taj novac, ali da nije najplaćeniji muzičar u Srbiji. "Dobio je 328.000 dinara za sve pesme koje je ikada radio i koje su se negde emitovale. Pri tom je samo za pesmu 'Old star', koju je radio za Kikija Lesendrića, dobio oko 100.000 dinara, dok je ostatak dobio za sve ostale pesme. Moramo da napomenemo da on nema nikakav uticaj na SOKOJ, a daleko od toga da je najplaćeniji muzičar u Srbiji. Inače, Dinkić i sam sumnja da su tri pesme na kojima je on radio među najemitovanijim u Srbiji", objasnili su u njegovoj pres službi. U SOKOJ-u tvrde da su Dinkićeve pesme proglašene za najemitovanije na osnovu „košuljica", odnosno spiskova korišćenih muzičkih dela koje im šalju elektronski mediji. U ovoj organizaciji navode da nije reč ni o kakvom političkom uticaju. "Emiteri odlučuju šta će emitovati, u obavezi su to da navedu u košuljicama, a SOKOJ to obradi i isplati naknade. Ni politički, ni bilo koji drugi uticaj nije oblikovao listu", tvrdi Aleksandar Kovačević, direktor SOKOJ-a. Međutim, on kaže da ova organizacija nije odgovorna ukoliko im neki medij pošalje spisak pesama koji nije tačan. "Za tačnost podataka odgovara emiter čije su košuljice. Moguće je uporediti sadržaj košuljice određenog emitera sa sadržajem programa tog emitera u istom periodu, i to može da uradi svaki autor", kaže Kovačević.Rambo Amadeus: I Tadić bi bio u prvih deset Ipak, ukoliko se na primer pogledaju podaci sajta Ju tjub vidi se da se lista SOKOJ-a ne slaže s brojem emitovanja. Na primer, pesma „Buđav lebac" grupe S. A. R. S. u dve najgledanije verzije ima više od 2,5 miliona slušanja! S druge strane, dve najgledanije verzije pesme „Te noći smo se potukli zbog nje", koju izvode Piloti, slušane su oko 500.000 puta.

10164763394d6591dfc7918576959807_640x360.jpg

Frontmen grupe S. A. R. S. Dragan Kovačević kaže da je očigledno da su neki autori povlašćeni. "Ništa me više ne iznenađuje, pa ni to s Dinkićem. Ja sam 2008, kada se 'Buđav lebac' vrteo na svim radio stanicama, dobio 16,50 dinara, a tek kada smo objavili album 2009. dobio sam za sve pesme oko 70.000 dinara", kaže Kovačević. S druge strane, Rambo Amadeus smatra da je u pitanju pokušaj medijskih magnata da se dodvore Dinkiću. "Podatak, koliko god da je na prvi pogled čudan, ipak je verovatan. Medijski magnati i emiteri su sigurno, u želji da se dodvore ministru Dinkiću, emitovali njegovu pesmu. S druge strane, siguran sam, kad bi predsednik Tadić snimio neku pesmu da bi se, po prirodi stvari, i ona našla među prvih 10", tvrdi Rambo. Rambo Amadeus kaže da je iz SOKOJ-a otišao pre tri godine jer je bio nezadovoljan radom te organizacije. "Svoja dela prepustio sam društvu za zaštitu autorskih prava Pam iz Crne Gore. Do tada sam prosečno dobijao, u današnjoj vrednosti od 200 do 500 evra godišnje. Crnogorski Pam mi godišnje isplati između 1.500 i 2.000 evra, što je takođe malo, ali ipak mnogo više nego što je to radio SOKOJ", kaže Rambo.
Ih, Dinkić je slušaniji od pola estrade...
Link to comment

nevezano za SOKOJ

Američko zakonodavstvo radi na predlogu niza pravila kojim bi nastojali da spreče ilegalnu distribuciju intelektualnog vlasništva, ali mnogi strahuju da bi doveo i do gušenja slobodnog izražavanja na internetu. Jedan od protivnika spornog tzv. SOPA (Stop Online Piracy Act) predloga je i kreator Wikipedie Jimmy Wales.... Wales, naime, kao znak protesta protiv SOPA predloga želi da privremeno stavi Wikipediu van pogona i to sadržaj na engleskom jeziku
zna li neko kako bi se manifestovala ova pravila i šta bi se moglo ograničiti na internetu (osim daunloda muzike i filmova)
Link to comment

Join the conversation

You can post now and register later. If you have an account, sign in now to post with your account.

Guest
Reply to this topic...

×   Pasted as rich text.   Paste as plain text instead

  Only 75 emoji are allowed.

×   Your link has been automatically embedded.   Display as a link instead

×   Your previous content has been restored.   Clear editor

×   You cannot paste images directly. Upload or insert images from URL.

×
×
  • Create New...