Jump to content
IGNORED

o citanju


אַף אֶחָד

Recommended Posts

Zoe, ako mene pitaš, umetnost postoji kao jedan od načina da se dođe do "istine", do onog ontološkog, kako već hoćeš to da nazoveš. A što se tiče književnosti, koja je, uzgred budi rečeno, drugačija od ostalih umetnosti, zato se o njoj i raspravlja posebno, lično smatram da je njena svrha moralno napredovanje. Ti nam reci svoje mišljenje.

 

Dalje mi nije baš jasno šta hoćeš da kažeš. U kontekstu književnosti moral ne mora da bude najviša visina ljudskog duha? Kakve to, zatim, ima veze sa time što postoje vrlo moralni ljudi koji nisu pročitali ni jednu knjigu? Niko nije sporio da postoje, i niko nije rekao da je književnost nužna za moralni razvitak :) 

 

Zatim ovo sa maštom i moralom mi ništa nije jasno šta hoćeš da kažeš :)

Link to comment
A što se tiče književnosti, koja je, uzgred budi rečeno, drugačija od ostalih umetnosti, zato se o njoj i raspravlja posebno

 

 

 Objektivno drugačija ili sve ovisi o nečijim osobnim (ličnim) preferencijama?

 

lično smatram da je njena svrha moralno napredovanje. Ti nam reci svoje mišljenje.

 

 

Pa rekla sam. Ali hajde, dvaput je dvaput... Dakle kada bi svrha književnosti bila ta, onda bi oni koji puno čitaju bili moralno napredniji ( "moralniji")  od onih koji to ne rade a to jednostavno nije točno. 

 

U kontekstu književnosti moral ne mora da bude najviša visina ljudskog duha?

 

Ne samo da ne mora nego i nije. Ili pokušavate reći nešto drugo?

 

Zatim ovo sa maštom i moralom mi ništa nije jasno šta hoćeš da kažeš  :)

 

 

Dobro, hajde onda nešto jednostavnije; kad je neko djelo književno, a kad nije i ako nije - zašto nije?

Edited by Zoe
Link to comment

 

Pa rekla sam. Ali hajde, dvaput je dvaput... Dakle kada bi svrha književnosti bila ta, onda bi oni koji puno čitaju bili moralno napredniji ( "moralniji")  od onih koji to ne rade a to jednostavno nije točno. 

 

Ne samo da ne mora nego i nije. Ili pokušavate reći nešto drugo?

 

 

Tu zavisi kako definises rec moral. Ako pod moral definises 'napredovanje' koje moze biti i dekadentno, ukratko, pomeranje sa tacke A na tacku B, onda bi to mogao da bude cilj knjizevnosti. S'tim sto je to moralno napredovanje u smislu Henri Miler orgija malo dosadno, ali ajde ako bas zelite da se borite protiv konvencionalnog morala, moze i to da se prihvati.

Link to comment

 

 

 

Pa rekla sam. Ali hajde, dvaput je dvaput... Dakle kada bi svrha književnosti bila ta, onda bi oni koji puno čitaju bili moralno napredniji ( "moralniji")  od onih koji to ne rade a to jednostavno nije točno. 

 

 

Zoe, kada bi svrha književnosti bila moralno napredovanje, onda nikako ne sledi da bi oni koji puno čitaju bili moralno napredniji od onih koji to ne rade. Mislim da je to svima jasno, ali svaka ti čast što si to još jednom ponovila na ovom topiku, da utvrdimo.

Da li ćeš nas udostojiti odgovorom na pitanje, šta je, po tebi, svrha književnosti?

Link to comment

Tu zavisi kako definises rec moral. Ako pod moral definises 'napredovanje' koje moze biti i dekadentno, ukratko, pomeranje sa tacke A na tacku B, onda bi to mogao da bude cilj knjizevnosti. S'tim sto je to moralno napredovanje u smislu Henri Miler orgija malo dosadno, ali ajde ako bas zelite da se borite protiv konvencionalnog morala, moze i to da se prihvati.

 Hajde ne kompliciraj ako ne moraš, bit će još teže...:D  Miller, super! jer on je dobar primjer onoga što po mom mišljenju u ovom pokušaju definiranja "svrhe književnosti"  pada u vodu. Ako se složimo da Miller jeste književnost; on sasvim sigurno nije pisao zato da bi moralno opismenjavao druge, niti oni koji  ga čitaju žele "moralno rasti" (ne u dekadenciju nego u čednost? hahahhaha). Dalje, knjiga "Pedeset nijansi sive" je bestseler pa me zanima - spada li ona u književnost i ako da, koja je konkretno njena moralna po®uka, osim da eto posluži zabavi i nekoj lakoj pornjavi na koju će se paliti žene koje nemaju potrebu za čitanjem nekog težeg, hajde da kažem, profanijeg štiva?

Konkretno, čitanje i pisanje sasvim sigurno imaju svrhu, ne samo jednu. Ali nejasno mi je kakvu svrhu bi trebala (ako ju ima) imati književnost, pa još moralnu... s naglaskom da ovdje prije svega, u nastavku bilo kakve suvisle diskusije treba definirati što je književnost, što trustno uporno izbjegava.

 

Zoe, kada bi svrha književnosti bila moralno napredovanje, onda nikako ne sledi da bi oni koji puno čitaju bili moralno napredniji od onih koji to ne rade. Mislim da je to svima jasno, ali svaka ti čast što si to još jednom ponovila na ovom topiku, da utvrdimo.

Da li ćeš nas udostojiti odgovorom na pitanje, šta je, po tebi, svrha književnosti?

 Ti baš nisi na TI s argumentiranjem? (retorika)

Pa dobro ako je svrha književnosti moralno napredovanje, onda što konkretno iz toga slijedi? - ne bi trebao biti problem da to obrazložiš jer je to tvoja misao. I ne znam na koga točno aludiraš kad kažeš "da je to svima jasno", ali meni nije, pa neka ti ne bude teško da mi pojasniš. A ja ću ti onda, nakon što odgovoriš na moja pitanja, rado odgovoriti na tvoja. Za sad je jedino utvrđeno da ti misliš da je svrha književnosti moralno napredovanje. I čiča miča gotova priča. Hajde probaj sad obrazložiti tu svoju hipotezu, nije tako teško. Uvjeri me da si u pravu :)

Link to comment

Pa ti nemoj ;)

 

Сређено.

 

Зашто баш књиге а не вести и којешта? И зашто више волим да читам него да гледам/слушам? Ваљда зато што књигу (чак и електронску, више не разликујем) могу да оставим па да се вратим на исто место, погледам последње две-три реченице и већ сам тамо. Оно, могу то и са филмом, што понекад и радим, али ваљда ми код филма иду на живце сви они обавезни делови - шпица, јурњава... све оно што је условљено количином пара која се у то баца па онда морају да убаце и ово и оно и дсз а не смеју никако да убаце било шта што би превише коштало... и након пар хиљада одгледаних филмова све то постаје предвидљиво и понавља се.

 

Писац нема тих ограничења, папир и време га исто коштају писао овако или онако, а како ће то да изгледа, зависи од мене, како замислим тај амбијент, ликове и остало. Што по МакЛуану значи да је књига хладни медиј, слику у својој глави допуњава читалац.

 

Вести не гледам и не читам. Новинарски језик је пун истих ограничења као и филмски, из других разлога али изађе на исто. Више сазнам из коментара овде на форуму него што бих сазнао читајући. Већина новинских чланака ионако носи негативну информацију: прочиташ, па знаш мање него пре.

Link to comment
  • 6 months later...

čita se više nego ikada u istoriji. samo, šta.

a s dolaskom hiperteksta, i kako.

 

meni je najzanimljiviji podatak o usporavanju rasta prodaje e-knjiga. i o čitačima e-knjiga koji postaju ćorsokak tehnologija. tableti i ostali mobili su prevladali. iako su e-mastilo i papir bliže doživljaju čitanja s papira. jebeš oči, daj boje.

 

ipak, klasična knjiga je granični predmet koji, ispostavlja se, nije lako pobediti i kolonizovati taj pejzaž.

 

još, a nema u tekstu, nego mislim ja: izdavači su poslednji stigli na red, pa su se bolje od filmadžija i muzičara spremili. s kopirajtom.

 

poz

Link to comment

Несумњиво да се више чита него икад, једноставно иома процентуално више писмених, већа је популација, техничких текстова има више. Но, Квалитет читања је оно о чему ја причам. Јуче држим предавање о флуидима и покушавам да повешем исте са развојем паркова, фонтана у 17. веку. Питам моје студенте да ли знају иједну особу која је живела половином или крајем тог века. Нико ништа да зуцне. А предајем на поприлино познатој државној школи која има и једног добитника Нобела.

Link to comment

jedan takav student pročita više teksta dnevno nego obrazovan evropljanin u 17. veku. na primer, sms-ova :D .

kvalitet (čitanja) je problematična kvalifikacija. doduše, meni je i iso definicija kvaliteta problematična :dry:. dobro o tome piše nikolas kar u "plitkom" (shallows)

nezucnjavanje je pitanje opšteg znanja. čiji je smisao i obim, takođe, problematizovan u novije vreme.

 

poz

Link to comment

Preko bare bjesni pravi rat između Amazona, kao vodećeg prodavca elektronskih knjiga, i velikih izdavača (potpomognutih nekim poznatim piscima i njihovim zastupnicima). Naravno, sve se vrti oko novca – povod su cijene koje Amazon određuje e-knjigama i procenti koji idu izdavačima – ali argumenti koji se koriste i moguće implikacije protežu se mnogo dalje od korporativnih sfera.

Na strani Amazona su pisci koji zaobilaze tradicionalne izdavačke mehanizme i rukopise preko Amazona plasiraju direktno na tržište. Presretni su sa 70% zarade koju dobijaju od svake prodane e-knjige. Još zadovoljniji su činjenicom da zaobilaze naporni svijet agenata, izdavača, urednika, lektora i ostalih, od kojih svako zadržava poneko parče torte, pod uslovom da uopšte ocijene da njihovu knjigu vrijedi izdati.

Argumenti tradicionalista su da izdavači nisu nepoželjni posrednici. Amazonovo samoizdavaštvo odgovara piscima žanrovske literature koji nove trilere, horore ili ljubiće izbacuju svake godine ili češće. Neko ko na ozbiljnoj knjizi radi i po deset godina mora se oslanjati na podršku izdavača koji mu neki novac isplaćuje unaprijed, na osnovu koncepta i fragmenata. Kod Amazona nema mjesta za tako rizično ulaganje.

Tradicionalisti čitavu priču izdižu na nivo borbe za civilizacijske vrijednosti – prava umjetnost ne može se svesti na traganje za najefikasnijim poslovnim modelom. Njihovi protivnici misle da će svijet bez klasičnih izdavača biti ružičast – više će se objavljivati (i dobrih i loših knjiga), više će se čitati, jer će knjige biti jefitinije, pisci će više zarađivati, jer neće biti raznih parazita koji se ugrađuju u svaki izdavački posao.

Ko čita engleski, a ima malo slobodnog vremena, može da pročita dva egzemplarna članka o svemu ovome. Prvi je anti-Amazon, a drugi pro-Amazon.

 

http://www.vanityfair.com/business/2014/12/amazon-hachette-ebook-publishing

http://www.vox.com/2014/10/22/7016827/amazon-hachette-monopoly

 

Inače, sve ovo nema veze sa odnosom papirnatih i elektronskih knjiga, što je kod nas i dalje goruća tema. Prodaja običnih knjiga stalno opada, ali niko se ne sekira zbog toga, jer se e-knjige prodaju sve više. Čitaoci su prihvatili nove tehnologije i jedino je pitanje kako će se u svemu snaći pisci, izdavači, knjižari i ostali koji žive od tog posla.

Link to comment
  • 4 years later...

Join the conversation

You can post now and register later. If you have an account, sign in now to post with your account.

Guest
Reply to this topic...

×   Pasted as rich text.   Paste as plain text instead

  Only 75 emoji are allowed.

×   Your link has been automatically embedded.   Display as a link instead

×   Your previous content has been restored.   Clear editor

×   You cannot paste images directly. Upload or insert images from URL.

×
×
  • Create New...