Jump to content
IGNORED

prljavi pokvareni prevaranti


BraveMargot

Recommended Posts

  • 1 month later...
  • Replies 138
  • Created
  • Last Reply

Top Posters In This Topic

  • betty

    25

  • Indy

    22

  • BraveMargot

    11

  • paculla

    8

tako su uhvatili onog nekog fizicara koji se toliko zaneo da je objavio valjda ~80 radova u godinu dana: poceo je da koristi iste grafike da bi dokazao razlicite stvari.

Link to comment
  • 1 month later...
  • 1 month later...
  • 2 months later...

The life of p: ‘Just significant’ results are on the rise AbstractNull hypothesis significance testing uses the seemingly arbitrary probability of .05 as a means of objectively determining if a tested effect is reliable. Within recent psychological articles, research has found an over-representation of p values around this cut-off. The present study examined whether this over-representation is a product of recent pressure to publish or if it has existed throughout psychological research. Articles published in 1965 and 2005 from two prominent psychology journals were examined. Like previous research, the frequency of p values at and just below .05 was greater than expected compared to p frequencies in other ranges. While this over-representation was found for values published in both 1965 and 2005, it was much greater in 2005. Additionally, p values close to but over .05 were more likely to be rounded down to, or incorrectly reported as, significant in 2005 compared to 1965. Modern statistical software and an increased pressure to publish may explain this pattern. The problem may be alleviated by reduced reliance on p values and increased reporting of confidence intervals and effect sizes.

    Link to comment

    Nisam citao i nisam strucnjak za statistiku da procenim sta je u clanku, ali nije li logicno da te vrednosti budu over-represented?Laske je naci nesto sa 0.05% nego sa 0.0000001% i one vrednosti sto su 0.051 nece biti publikovane.Da li isti nalaz govori o fingiranju brojeva ili pre o publication bias?

    Link to comment
    p values close to but over .05 were more likely to be rounded down to, or incorrectly reported as, significant in 2005 compared to 1965.
    A da li je ovaj rezultat statisticki znacajan? :PCudna mi cuda. Naturili su nauci kakegodj research quality framework-e, na velika vrata uveli menadzerijalizam i korporatizam, i sad se cude da se ljudi snalaze kako znaju i umeju.
    Link to comment
    Nisam citao i nisam strucnjak za statistiku da procenim sta je u clanku, ali nije li logicno da te vrednosti budu over-represented?Laske je naci nesto sa 0.05% nego sa 0.0000001% i one vrednosti sto su 0.051 nece biti publikovane.
    hmm, dobro pitanje. rekla bih da je to tacno ako nasumicno testiras sve sto se testirati moze (sto neki istrazivaci i rade, to su tzv. eksplorativna istrazivanja*), ali ako imas hipotezu i kreces se u prostoru vec poznatih fenomena, onda to vise ne vazi. neki fenomeni su prosto stabilniji, neki eksprimentalni protokoli razradjeniji, i tu vrednost od 0.05 moze da bude daleko redja od neke mnogo nize.ono sto se u principu radi u meta-analizama je da se uzme velicina efekta (obicno: koji procenat varijanse neki eksperimentalni faktor objasnjava) i da se napravi funnel plot na kom se vidi raspodela velicina efekata u odnosu na velicinu uzorka kroz niz objavljenih istrazivanja. ocekuje se da ce istrazivanja na velikim uzorcima biti bolji predstavnici velicine efekta, a da ce se manje studije rasporedjivati relativno simetricno oko njih. asimetrija u takvom funnel plotu moze da ukaze na publication bias.e sad ovde izgleda da nisu radili to (nisam ni ja citala clanak) jer barataju p-vrednostima, ali mozda su koristili neku slicnu logiku. u svakom slucaju ono sto je (meni) zanimljivo je porast marginalnih znacajnosti tokom godina.[* u eksplorativnim istrazivanjima se medjutim p-vrednosti podesavaju u odnosu na to koliko je statistickih testova radjeno, tako da je kriterijum uvek strozi od 0.05.]
    Da li isti nalaz govori o fingiranju brojeva ili pre o publication bias?
    iz ovakvih podataka se to ne moze videti, ali, kao i indy, kad bi me neko pitao ko je kriv, i ja bih uperila prst na marketinski pristup nauci koji je sve vise in. donekle mi je i razumljiv jer je konkurencije sve vise pa ljudi pokusavaju sve sto mogu, a vecim delom mi se gadi, but jebiga.
    Link to comment

    Zanimljivo bi bilo videti da li je stvarno zaposlenih u nauci sve vise, kada se uporedi sa {porastom populacije x prosecnim GDP-om po glavi}. Mogao bi neko da okaci takvo sta ako ima, sigurno je neko vec nesto radio... mrzi me da guglam i kopam te brojeve (ili procene istih).Nekako sam za sve ovo (PPP) sklon da okrivim prodor korporativnog kapitalizma u vrli novi svet nauke, ne zvao se ja Le Chomsky. Ili prevashodno to. Jeste bilo ne-efikasnosti kod dozivotnog zaposlenja na drzavnim jaslama™, medjutim ta sigurnost je takodje vrlo pogodna za praktikovanje etickog pristupa poslu. Ako nista ne mozes da izgubis publikovanjem neznacajnih rezultata, onda ne moras da silujes podatke, sminkas ili nacisto izmisljas.

    Link to comment
    Nekako sam za sve ovo (PPP) sklon da okrivim prodor korporativnog kapitalizma u vrli novi svet nauke, ne zvao se ja Le Chomsky. Ili prevashodno to. Jeste bilo ne-efikasnosti kod dozivotnog zaposlenja na drzavnim jaslama™, medjutim ta sigurnost je takodje vrlo pogodna za praktikovanje etickog pristupa poslu. Ako nista ne mozes da izgubis publikovanjem neznacajnih rezultata, onda ne moras da silujes podatke, sminkas ili nacisto izmisljas.
    ne mozesh da pojmish kolko se slazem.kao da vec neprekidno ne gundjam na onom drugom topiku, kontra ovog 'kapitalizma' u nauci ^_^
    Link to comment

    Hm, ta sigurnost daje i drugaciji podsticaj - da se nista ne radi.Sa druge strane, mozda i ovde vazi zakon velikih brojeva, tj. mozda u sumi beznacajnosti, sminkanja, publication bias-a opet postoji u apsolutnom broju vise znacajnih radova nego ranije, koji mozda trenutno nisu zanimljivi za stampu i marketing ali u dugom roku, ko zna...

    Link to comment
    Hm, ta sigurnost daje i drugaciji podsticaj - da se nista ne radi.
    Jeste, tako je nauka stigla tu gde je danas.(EDIT. Da me ne razumes pogresno, ja sam skroz za trzisne principe kad je rec o proizvodnji kuglicnih lezajeva, ili npr. peciva. Horses for courses. Trzisni principi u umetnosti, nauci i obrazovanju, stoje lepo k'o dojke na piletu). Edited by Indy
    Link to comment
    Hm, ta sigurnost daje i drugaciji podsticaj - da se nista ne radi.Sa druge strane, mozda i ovde vazi zakon velikih brojeva, tj. mozda u sumi beznacajnosti, sminkanja, publication bias-a opet postoji u apsolutnom broju vise znacajnih radova nego ranije, koji mozda trenutno nisu zanimljivi za stampu i marketing ali u dugom roku, ko zna...
    pa ne zna niko. ja samo vidim (a vidish i ti, poshto cijenim da smo iz istog/slichnog sistema) da neradnici sasvim fino opstaju, zapremajuci fizichki prostor, a neki i drzeci banku 24/7 o svojim vizijama nauke u srbiji 2020. na institutima, avaj, oni imaju zvanje savetnika, a platu pripravnika, sto nije mnogo strashno, umuva se tu po neka sinekurica, upravni odborchic itakoto. inovacioni projektic, ako nishta drugo, na fakultetima je mnogo lepshe, neradnici su i fiksno finansirani, bez neke posebne obaveze da neshto proizvedu... sa druge strane, imash ljude koji su produkovali ozbiljne sadrzaje i za vreme slobodana kad je plata bila 50 maraka, a i neshto pre toga kada je bila 5 maraka u 15h, a dvije u 18 h. nama su tek nedavno predochili da svoj rad mozemo da posmatramo kao puko zaradjivanje novca. shteta koju ce to doneti je nemerljiva, ali to ce se tek videti.ja sam nekako tu prichu uvek vishe dozivljavala kao umetnost ili recimo ozbiljan zanat, radije nego kao zemljoradnichku zadrugu. ali potreba za kvantifikacijom je nezaustavljiva, te cemo se upropastiti kao krivi krastavci u eu. teshka situacija ^_^
    Jeste, tako je nauka stigla tu gde je danas. (EDIT. Da me ne razumes pogresno, ja sam skroz za trzisne principe kad je rec o proizvodnji kuglicnih lezajeva, ili npr. peciva. Horses for courses. Trzisni principi u umetnosti, nauci i obrazovanju, stoje lepo k'o dojke na piletu).
    kao shto rekoh, umaram se vec od slaganja :lolol:i konachno, ovo mora da se prebaci na onaj topik, ovde treba da budu ozbiljniji prevaranti, kaj ne? ^_^
    Link to comment
    Jeste, tako je nauka stigla tu gde je danas.(EDIT. Da me ne razumes pogresno, ja sam skroz za trzisne principe kad je rec o proizvodnji kuglicnih lezajeva, ili npr. peciva. Horses for courses. Trzisni principi u umetnosti, nauci i obrazovanju, stoje lepo k'o dojke na piletu).
    Ovaj, rec je o optimumu.Da li sa sigurnoscu mozes da tvrdis da se danas ni para ne daje za fundamentalnu nauku?Recenica o nauci koja je tu gde je danas ne znaci bas nista u kontekstu ove rasprave.
    Link to comment

    Join the conversation

    You can post now and register later. If you have an account, sign in now to post with your account.

    Guest
    Reply to this topic...

    ×   Pasted as rich text.   Paste as plain text instead

      Only 75 emoji are allowed.

    ×   Your link has been automatically embedded.   Display as a link instead

    ×   Your previous content has been restored.   Clear editor

    ×   You cannot paste images directly. Upload or insert images from URL.

    ×
    ×
    • Create New...