Jump to content
IGNORED

Ples u Ausvicu


Аврам Гојић

  

34 members have voted

  1. 1. Sta mislite

    • Like
      20
    • Dislike
      3
    • Whatever, man
      11


Recommended Posts

Spot, u kome preziveli logoras veselo plese na najvecem stratistu Evrope, izazvao je velike kontroverze. U Izraelu je filmic docekan ravnodusno, dok u Nemackoj, cini se, neki smatraju da bi Jevreji trebalo da holokaust dozivljavaju malo ozbiljnije, pa im se u tom smislu dele moralne pouke. Sto se mene tice, film je za "like", a Nemci, iako ne verujem u kolektivnu krivicu, bi mogli da se suzdrze od polemike sa Jevrejima o holokaustu (i reakciji na njega) jos jedno 200-500 godina.U prilogu, agencijski tekst o filmicu i njegovom prijemu.BETA-SERVIS ČLANAKAKo ima pravo da pleše u Aušvicu?VARŠAVA, 18. jula 2010. (Beta) - Video snimak na kojem čovek koji je preživeo holokaust pleše na muziku disko klasika "I will survive" u Aušvicu, pokrenuo je brojne debate o tome ko ima prava da na mestu nezapamćenog stradanja pravi komične snimke poput tog.Na snimku objavljenom na Jutjubu, 89-godišnji Adolek Kon u logoru, koji je mogao biti mesto njegove smrti, pleše u majici sa naptisom "Preživeli" sa svojim potomcima - kcerkom i unucima, uz muziku kultnog disko hita.Snimak je načinila njegova kcerka i umetnica iz Melburna, Džejn Korman, a do srede ga je pogledalo više od pola miliona ljudi, od kojih su brojni ostavili i svoje komentare na tom popularnom sajtu.Jutjub je u četvrtak uklonio snimak, obaveštavajući korisnike da je to učinjeno zbog pitanja autorskih prava. Snimak se ipak može pogledati na mrežama Fejsbuk i Tviter.Komentarišući snimak, veliki broj ljudi ocenio je da "disko ples" na mestima masovnih ubistava u gasnim komorama predstavlja uvredu za one koji su nestali, drugi, međutim, ocenjuju da je to prkosna proslava opstanka.Te debate dodatno komplikuje i činjenica da je snimak dobio veliku pažnju javnosti tek kada su ga neonacističke grupe proširile internetom."Ako je humor samo ljudska reakcija na tragediju, onda je to u redu.To je teško postići, ali vešt komičar u tome može da uspe", ocenio je 79-godišnji Raul Tejtelbaum, koji je takođe preživeo holokaust.U Izraelu, gde su crni vicevi o holokaustu uobičajeni, snimak plesa u Aušvicu nije ostavio poseban utisak na javnost te zemlje, dok je u Nemačkoj, koja se i dalje bori sa osećanjem krivice, izazvao zaprepašćenje.Nemački istoričar Majkl Volfson nazvao je snimak "neukusnim" i postavio pitanje motiva Kormanove ocenjujući da se radi samo o "sramnoj ličnoj promociji".Profesor moderne istorije na berlinskom Univerzitetu Fraje Volfgang Viperman ukazao je, međutim, da je šaljenje na račun holokausta jedan od načina na koji se Jevreji suočavaju s bolnom prošlošću i da je zato to za njih prihvatljivo."Ono što Izraelci i Jevreji rade je drugačije od onoga što Nemci, ili oni koji su ih podržavali, rade. Izraelci, koji su nekada bili žrtve, to više ne žele da budu što znači da su oni izvukli pouke iz prošlosti: 'Nećemo dozvoliti da nam se to opet dogodi'", rekao je on.Kulturni antropolog Mark Oslander ukazao je da se ples smatra trivijalnim u zapadnim društvima, ali da je kroz istoriju korišćen da olakša "reakciju ljudi na traumatične gubitke - od tuge i žalosti, ka radosti zbog obnavljanja života".Humor, takođe, može biti snažan emotivni ventil. Tejtelbaum je rekao da su često svečanosti u znak sećanja na holokaust i druge tragične događaje previše zvanične i utegnute i emotivno ne dotiču mlade ljude, dodavši da humor vidi kao legitiman način suočavanja s holokaustom."Svaka generacija iz istorijskih događaja uči svoje lekcije i sama pravi svoje sećanje i to je dobro. Nesreća bi bila kada bi ljudi prestali da traže odgovore", kazao je.Tejtelbaum je kao pozitivan primer naveo izraelski dokumentarac iz 2008. godine "Pica u Aušvicu", u kojem jedan preživeli, zbijajići šale, na drvenim krevetima u jednoj od baraka u tom logoru jede parče pice."Ovo je prvi put da na ovom krevetu jedem picu", govori u dokumentarcu 78-godišnji Danijel Čanoč. On je za agenciju AP rekao da su neke gledaoce prizori tog filma uznemirili, ali da je u suočavanju sa tragedijama poput holokausta svakome dozvoljeno da reaguje individualno."Neko plače, neko se smeje. To je način na koji se ljudi bore da nesrećom", zaključio je on.(kraj) tmo/zlm Edited by vasudeva418
Link to comment
  • Replies 80
  • Created
  • Last Reply

Top Posters In This Topic

  • Аврам Гојић

    15

  • kim_philby

    15

  • Pontijak

    14

  • čekmeže

    6

Top Posters In This Topic

ova diskusija u nemackoj oko potpuno bezazlenog i poprilicno sarmantnog klipa podseca me na totalno promasene polemike o filmu 'zivot je lep'.klip je super, a nemci i dalje pojma nemaju. beznadezni su. bolje bi im bilo da katarziraju tokom ciscenja sopstvenog dvorista nego sto gledaju preko plota u izraelsko i protestvuju zbog glasne i vesele muzike. sve sa esesovcem ginterom grasom, paragonom nemacke vrline i morala.

Link to comment

ako je ovaj majkl volfson = michael wolffsohn, on je jevrej i dezuran je na nemackoj televiziji. nemacki jevreji su jako osetljivi, sa razlogom. u nemackoj odavno raste anti-izraelsko raspolozenje (dog whistle), gorepomenuti guenter graSS drzi moral nacije, a sa druge strane, jevreji van nemacke cesto umeju da im zamere sto su tu. to im je i weizman natrljao na nos 90ih. like. zna se ko ne sme da plese ni blizu ausvica. ovaj dekica je zasluzio.

Link to comment
Spot, u kome preziveli logoras veselo plese na najvecem stratistu Evrope, izazvao je velike kontroverze. U Izraelu je filmic docekan ravnodusno, dok u Nemackoj, cini se, neki smatraju da bi Jevreji trebalo da holokaust dozivljavaju malo ozbiljnije, pa im se u tom smislu dele moralne pouke. Sto se mene tice, film je za "like", a Nemci, iako ne verujem u kolektivnu krivicu, bi mogli da se suzdrze od polemike sa Jevrejima o holokaustu (i reakciji na njega) jos jedno 200-500 godina.
imaju pravo da polemisu o cemu hoce (nemci i ostali), neka snimaju sta hoce (preziveli logorasi i ostali). spot je i napravljen zbog instant reakcije, zar ne?preziveli vremesni logoras sa svojim potomstvom ostavlja zapis o pobedi zivota i kontrira uzasima holaokausta koristeci tekst pesme u kome zena žali zbog ljubavnika koji ju je napustio, pa se on vraca a ona je grew strong i ne haje za njegov odlazak?malo pogresna metafora, cini mi se...spot mi je cist dislajk. preterane reakcije zbog svega i svacega danas su mi cist dislajk.i na kraju, xy ja, i sto uopste pisem i neopravdano se pozivam da imam misljenje o svemu ovome, sam sebi samoj za cist dislajk.
Link to comment
imaju pravo da polemisu o cemu hoce (nemci i ostali), neka snimaju sta hoce (preziveli logorasi i ostali). spot je i napravljen zbog instant reakcije, zar ne?
ma fala bogu, imaju pravo. jedna od posledica kraja Treceg rajha je to da moze da prica ko sta hoce.ali eto, da Nemac polemise sa Jevrejinom o tome kako Jevrejin treba da se ponasa u Ausvicu, kosi se sa mojim senzibilitetom, nista drugo.lajk za PointTaken, nemoj se nervirati, evo ide svezije vreme. Edited by vasudeva418
Link to comment
ubih se pokušavajući da razumem šta si rekla, i ne vredi. čist dislajk za mene.čovek đuska. može mu se. nema tu ništa loše. još ima i smisla za humor posle svega što je preživeo. čist lajk.
Link to comment

o nemackoj opsednutosti dogadjajima iz drugog svetskog rata i nemogucnosti da sa zlocinom suoce na bilo koji drugi nacin sem kroz cutanje i ritualizovane obrede zaljenja pisao je Vamik Volkan u svojoj knjizi "Treci Rajh u nesvesnom".Ponekad mi je cak zao nemaca sto su takvi. obicno se to desava u trenucima kada su mi vrlo, vrlo daleko.

Link to comment

Pa ako iko ima pravo da pleše, to su preživeli. Ne mogu da razumem kome bi to smetalo. Sigurno da nije daošao da igra na grobu onima koji su tu izginuli. Lajk.

Link to comment

sto se ciste analize rada (na nivou teksta i 'slika' pesme) tice point taken je potpuno u pravu. uz pesmu glorie gaynor tumacenje ovog rada samo moze biti u kljuc dijalektickog sujeverja dragog (nama) marksistima i hegelijancima. dakle, ili rad pledira da treba 'prevazici' traumu holokausta i odbaciti mazohisticku zaljubljenost u evropu ili je, daleko bilo, na tragu nocnog portira.no, simpaticni starac nije kriv sto mu je unuka (losa) umetnica. sa druge strane, nemacka javnost treba da nauci da neke stvari ne treba da komentarise. jednostavno postoje neke granice do kojih je uputno javljati se (narocito kada si podigao memorijalni kompleks ciji je zvanicni naziv deo komplikovane igre skrivanja - denkmal für die ermordeten juden europas).inace izraelska umetnica yael bartana ima daleko zanimljiviji (i na odredjeni nacin ambivalentniji ili cak misticniji) video rad (u stvari seriju video radova) pod nazivom mary koszmary (nocne more) o pozivu jevrejima da se vrate u poljsku i izgrade kibuce na mestima stradanja u drugom svetskom ratu, sve uz poklic 'jevreji vratite se! trebate nam.'http://www.youtube.com/watch?v=PrhwdcMe5Bc&feature=player_embedded brave margot fenomenalna knjiga! puno hvala.edit: naravno uvek lajk kada se ovde prica o umetnosti.

Edited by kim_philby
Link to comment

Join the conversation

You can post now and register later. If you have an account, sign in now to post with your account.

Guest
Reply to this topic...

×   Pasted as rich text.   Paste as plain text instead

  Only 75 emoji are allowed.

×   Your link has been automatically embedded.   Display as a link instead

×   Your previous content has been restored.   Clear editor

×   You cannot paste images directly. Upload or insert images from URL.

×
×
  • Create New...