Jump to content
IGNORED

Astronomija - opšta tema


Jolly Roger

Recommended Posts

Prošle godine smo bili na Lastovu - jedan vr'! Poslednja kuća u ulici, koja od pola nema ulično osvetljenje, posle nas šuma, ispred kuće veliko mulo, idealno da se zalegne i uživa :wub:

Link to comment
  • 2 weeks later...
http://www.bbc.co.uk...onment-19327286
The two missions that missed out in the final Discovery selection were:Titan Mare Explorer - Billed as the first direct exploration of an ocean environment beyond Earth. This would put a "boat" on a large methane-ethane sea on Saturn's moon Titan.Comet Hopper - This would study cometary evolution by landing on a comet multiple times and observing its changes as it interacted with the Sun.
:cry:
Link to comment

To nije nista cudno. NASA je izgubila dosta budzeta, cak su se morali povuci iz velikog projekta ExoMars koji sada zajedno rade ESA i Roskosmos, a jedan od inicijatora je upravo bila NASA. A, sigurno da ce sa manjim budzetom da guraju siguricu prema Marsu sa nekim manjim sondama. Tu imaju puno iskustva i uspesnih letova. Ne ocekujte od NASAe u narednom periodu neke spektukalrne misije.Rusija ima velike planove prema Veneri i Mesecu od 2015 do 2020 ali oni su dosta uzdrmani ne samo pucanjem misije Fobos-Grunt vec i velikim brojem otkaza raketa koje nose satelite. Sada su u toku neke smene u Hrunicevu, Energiji a postoje velike sanse da dodje i do smene u samom Roskosmosu.Trebalo je da velika msija ide prema Mesecu 2014(Luna Glob) ali su odlozili to za 2015. A, negde oko 2016(citaj 2017, 2018) ide prema Veneri. Inace, po planu, ta misija Luna Glob bi trebala biti uvod u stvaranje stanice na Mesecu i trebalo bi da posle nje bude jos 3 lansiranja.Problem je sto moraju da testiraju novu raketu nosac Angaru. Plus grade novi Kosmodrom-Vastocni i ceo novi sistem pracenja.Nece to ici lako.ESA ima puno zanimljivih projekata. Pored vec nabrojanog ExoMars, imaju panove ka Jupiteru, Merkuru. Opet, zbog ekonomskog stanja u EU pitanje je kako ce to sve ici. Mislim da ce ka Merkuru pogurati ali za Jupiter nisam siguran.Mozda nas i Kinezi iznenade.

Link to comment
  • 2 weeks later...
NAUKA u svemiru ipak do kraja 2012Vitaliy Lopota, prvo lice RKK Energia, dao je u Moskvi neslužbenu izjavu glede lansiranja ruskog znanstvenog modula “Nauka” k Međunarodnoj svemirskoj postaji; “Nadam se kako će naša multifunkcionalna znanstvena laboratorija “Nauka” biti lansirana još tijekom ove godine”. Nije detaljnije obrazložio svoju izjavu.nauka_iss.jpgPrvotnim planom bilo je predviđeno da Nauka postane sastavni dio ISSa još tijekom 2007., no to se zbog organizacijskih, tehnoloških i financijskih razloga nije dogodilo. Potom je objavljeno kako će Nauka u svemir pred kraj 2011. Novi tehnički problemi prolongirali su njezino lansiranje za 2013. ili čak 2014. Ipak, Lopota očigledno ima informacije iz prve ruke o trenutnom statusu modula obzirom se isti sada nalazi u halama RKK Energia gdje se provode detaljna testiranja svih sustava ovog velikog modula.Riječ je o prostoru cilindričnog oblika promjera 4.11m, dužine 13m, mase preko dvadeset tona u kojem je osiguran životni prostor od 70 kubnih metara. Inicijalna namjena Nauke je vršenje znanstvenih eksperimenata. No zapravo se radi o izuzetno složenom tehničkom sustavu u kojem se nalaze potpuno nezavisne komande kontrole leta, raketni sustav za pozicioniranje i orijentaciju, prostor za život i rad posade (uključujući spavaonice, toalet i sustave za održavanje života). Pored toga Nauka ima mogućnost da se koristi kao “kargo” odjeljak uz pristanišni blok opremljen pasivnom i aktivnom opremom za spajanje s drugim svemirskim brodovima i blokovima ISSa. Samostalni energetski sustav uključuje solarne fotonaponske panele, akumulatore i generatore električne energije. Iz svega navedenog jasno je kako nije riječ o tek o pukom, jednostavnom modulu već zapravo o pravoj svemirskoj stanici “za sebe”. U ISS konfiguraciji Nauka bi poslužila i kao rezervni kontrolni centar sposoban da vodi brigu o cijeloj ISS. Kad pristane na ISS biti le spojena na modul Zvezda.ISS će nakon dodavanja ovog modula postati još veća a samim time i sjajnija prilikom noćnih preleta preko naših krajeva. Ukoliko se lansiranje, prilazak ISSu i spajanje Nauke dogodi za vrijeme povoljne vidljivosti ISSa iz naših krajeva imati ćemo mogućnost golim okom vidjeti ovaj veliki modul u samostalnom letu a potom i kao dio velike cijeline – ISSa.edit: link Edited by Zaz_pi
Link to comment
SOFIA spremna za novi ciklus istraživanjaZvjezdarnica u avionu, ili punim nazivom “Stratospheric Observatory for Infrared Astronomy” (SOFIA) spremna je za 13-to mjesečni ciklus istraživanja svemira. “Cycle-1” opažačka kampanja trajati će od studenog ove godine do prosinca 2013. Riječ je o specifičnoj zvjezdarnici čiji je set instrumenata smješten na prerađenom avionu Boeing 747SP a čiji osnov predstavlja teleskop za istraživanje svemira u infracrvenom području elektromagnetskog spektra. SOFIA leti na visini od 12.000m, iznad područja atmosfere koje umnogome filtrira i onemogućava detekciju infracrvenih zraka. Teleskopi s Zemlje nemogu odradit taj posao, no SOFIA može. Kolika je potreba astronoma za instrumentima ovakvih mogućnosti možda najbolje svjedoči činjenica kako su iz čitavog svijeta zaprimljeni zahtjevi za preko 1.000 sati opažanja, što je nekoliko puta više od tehničke, vremenske mogućnosti SOFIA. Planirano je da leteća zvjezdarnica odradi 46 zračnih misija u trajanju od 330 sati opažanja. Prvi znanstveno istraživački let SOFIA je napravila u prosincu 2010. Prošle godine u tkz. “ranoj istraživačkoj kampanji” obavljeno je 30 letova.SOFIA je američko-njemački projekt u koji su uključeni neki od najpoznatijih sveučilišta i instituta u svijetu; Cornell University, Max Planck Institute for Radio Astronomy, Lowell Observatory, University of California at Los Angeles…Naravno, kako je to u svijetu običaj i pravilo, edukacijskom programu posvećena je posebna pažnja. Dvadeset i šestero profesora te voditelja znanstveno-tehničkih muzeja letjeti će u sklopu “Cycle-1” kako bi svojim učenicima, posjetiteljima i javnosti mogli iz prve ruke prenjeti što to i kako radi SOFIA. (Kod nas takve prakse zapravo i nema!) Pete Zell, iz NASA kaže kako je u međuvremenu bilo potrebno mukotrpno raditi na integraciji i podešavanju svih sustava SOFIA projekta. Svi oni koji su ikada pogledali kroz neki od astronomskih instrumenata znaju kako je ključan momenat stabilnost teleskopa, s druge strane ako ste ikada letjeli avionom znate da se on u letu itekako drmusa. Čak i sam pokušaj “mirenja” ta dva oprečna zahtjeva za uspješnim astronomskim opažanjem dovoljno jasno ukazuje na problematiku koju su inženjeri i planeri misije morali riješiti.Istraživanja u infracrvenom području provode se poradi razumijevanja razvoja i životnih ciklusa zvijezda, formiranja planeta, sastava međuzvjezdane materije te mnogih drugih stvari.edir: opet link :frust: Edited by Zaz_pi
Link to comment
  • Redoran changed the title to Astronomija - opšta tema
  • Redoran pinned this topic

Join the conversation

You can post now and register later. If you have an account, sign in now to post with your account.

Guest
Reply to this topic...

×   Pasted as rich text.   Paste as plain text instead

  Only 75 emoji are allowed.

×   Your link has been automatically embedded.   Display as a link instead

×   Your previous content has been restored.   Clear editor

×   You cannot paste images directly. Upload or insert images from URL.

×
×
  • Create New...