Jump to content
IGNORED

Slovenska mitologija, ima li pouzdane literature?


Vam

Recommended Posts

  • Replies 94
  • Created
  • Last Reply

Top Posters In This Topic

  • MancMellow

    16

  • Fantom iz Opere

    9

  • Hamlet Strašni

    6

  • Malvo

    6

Izvini preleteo sam preko prethodnih strana :D a video sam da si napisao isto u sustini, da. Izvinjavam se :D nego da li onda mozemo da kazemo da je jezik indikator veceg % neslovenskog porekla kod Bugara i Makedonaca (+ jugoistocne Srbije?)? Mislim, znam da nisu stvari tako ,,linearne"...jezik ume da se pojednostavi i bez upliva nematernjih govornika, sam od sebe iz XYZ razloga...nego mi pada na pamet drugo bugarsko carstvo gde se vladari (bar na pocetku) eksplicitno nazivaju Imperator Bulgarum et Vlachorum...

 

Meni bi bilo interesantno da vidim da li je iko kod nas radio npr. analizu licnih imena i prezimena u tom smislu...npr. kod Iraca (i Velsana) imas i pored anglizacije govornog jezika zadrzavanje izvornih prezimena i imena...nemas ,,cistog" Engleza koji se preziva O'Callaghan ili Gruffydd. Kapiram i da toponimi mogu da pomognu (mada nekako mislim vise imena...toponime ostavljaju i vladajuca carstva bez nekog veceg upliva kolonista), npr. zasto bi bilo brdo slovenskih toponima ako je slovenskih govornika bilo samo 1%? Ti bi mogli da nametnu toponime najvecih gradova i tvrdjava/uporista i glavnih geografskih repera (najvece planine, reke, itd.) ali bi onda jedno 90% ostalih toponima sela, potoka, jezeraca, brda i sl. trebalo da bude predslovenskog porekla a meni se nekako cini da to nije bas slucaj ( :D )

 

Najveći procenat očuvanih neslovenskih i održanih starobalkanskih (dalmatskih, skordisko-keltskih a.k.a „vlaških“) toponima imaš - u dinarskim planinama. ???? Ovde (na jugoistoku) vrhunac toga je Vlajna, Vlaško polje a ništa Tara, Ibar, Durmitor, Leotar itd. Isto važi i za imena i prezimena kod Dinaraca, što ona slovenizovana (Radulović, Prvulović, Njegulović) što direktno neslovenska (Bulat, Latas, Rivas, Vitas, Sanader, Rastoder, Dedijer, Doder, Kosijer, Bukumir, Macura itd)

 

S druge strane, Balkan sprachbund je najizraženiji (u Srbiji) kod prizrensko-timočke grupe dijalekata, kao prelazne prema bugarskom i makedonskom jeziku, i uz deljenje te osobine i sa grčkim i rumunskim.

 

I ajd sad, dead end.

Edited by Tribun_Populi
Link to comment

Najveći procenat očuvanih neslovenskih i održanih starobalkanskih (dalmatskih, skordisko-keltskih a.k.a „vlaških“) toponima imaš - u dinarskim planinama. Ovde (na jugoistoku) vrhunac toga je Vlajna, Vlaško polje a ništa Tara, Ibar, Durmitor, Leotar itd. Isto važi i za imena i prezimena kod Dinaraca, što ona slovenizovana (Radulović, Prvulović, Njegulović) što direktno neslovenska (Bulat, Latas, Rivas, Vitas, Sanader, Rastoder, Dedijer, Doder, Kosijer, Bukumir, Macura itd)

 

S druge strane, Balkan sprachbund je najizraženiji (u Srbiji) kod prizrensko-timočke grupe dijalekata, kao prelazne prema bugarskom i makedonskom jeziku, i uz deljenje te osobine i sa grčkim i rumunskim.

 

I ajd sad, dead end.

 

Ne znam da su konkretno Skordisci živeli u Dinarskim planinama, oni su više posavina i podunavlje. 

 

Naravno da nije "gustina" slovenskog življa jedino čitljiva preko jezika, posebno danas. Malo se o ovome zna tj razmišlja, ali jugoistočna Srbija je relativno (relativno, u poređenju sa ostalima) mirno i brzo potpala pod osmanlije, ergo, nije bilo onakvih tektonskih pomeranja stanovništva kao zapadnije i severnije. Druga stvar, na "kvarenje" jezika ne utiče samo gustina nekog stanovništva, nego i bliskost "nadmoćnije" (grčke) kulture i jezika i većih, a inojezičnih gradskih centara, itd, itsl, mislim to je sad i sociolingvistički problem.

 

U svakom slučaju, činjenica da je tamo gde, da kažemo, nije bilo takvog jakog kulturnog/jezičkog stranog uticaja kao što su središnji delovi srp. srednjov. države, tu se mešalo stanovništvo sa stnovništvom i ako imamo u vidu kakav je slovenski/srpski jezik "sačuvan", nema govora da je tih slovena/srba bilo malo. E sad procenti...to je, mislim, nemoguće utvrditi. Onako potpuno ofrlje i krajnje široko, sve je moguće, i da je slovena bilo 40 i da ih je bilo 50 i da ih je bilo 60 posto. u nekom periodu. I naravno da ako je nekog bilo 40 posto (starosedelaca na primer), naravno da je ostalo traga. Mislim i da ih je bilo 20% naravno da će ostati traga u imenima, a posebno toponimima, koji se podefiniciji preuzimaju. I upravo zbog toponima je takođe nemoguće, kao što je Hazard primeto, da je slovena bilo malo, jer da ih je bilo 20 posto, SVI ili skoro svi toponimi bi ostali predslovenski (to važi i za jugoistok i za dinarske predele)

Link to comment

Ma to ne sporim, slažem se sa svim tim i ja zbog niza drugih činjenica (običaja, tradicije i dr. za koje mislim da su predslovenski) smatram da je teza o 1% übermensch došljaka neodrživa.

 

Ovo se čisto nadovezujem na Hazardov post jer mislim da jezik vodi krivim tragom.

 

Štaviše apropo jezika, mislim da ključ za čitanje leži i u različitosti samog starobalkanskog stanovništva. To uopšte nije bila nikakva homogena grupa, čini mi se da sam negde pročitao da je R.Katičić u svojim terenskim istraživanjima oskudnih ostataka u oblastima koje se u nauci smatraju „ilirskim“ uspeo da identifikuje maltene tri jezika.

 

Poslato sa HUAWEI VNS-L21 uz pomoć Tapatoka

Link to comment

Ma to ne sporim, slažem se sa svim tim i ja zbog niza drugih činjenica (običaja, tradicije i dr. za koje mislim da su predslovenski) smatram da je teza o 1% übermensch došljaka neodrživa.

 

Ovo se čisto nadovezujem na Hazardov post jer mislim da jezik vodi krivim tragom.

 

Štaviše apropo jezika, mislim da ključ za čitanje leži i u različitosti samog starobalkanskog stanovništva. To uopšte nije bila nikakva homogena grupa, čini mi se da sam negde pročitao da je R.Katičić u svojim terenskim istraživanjima oskudnih ostataka u oblastima koje se u nauci smatraju „ilirskim“ uspeo da identifikuje maltene tri jezika.

 

Poslato sa HUAWEI VNS-L21 uz pomoć Tapatoka

 

Ama to naravno, pa to se zna, Rimljani su negde naišli na neke koji su sebe zvali nešto što liči na "Ilir" i onda teraj - svi ostali su takođe "Iliri", a ono, tu je bilo svega i svačega. 

 

Nije sad bitan "pravi trag", nego je jezik prosto (sada, a i tada, a i ne samo jezik) dovoljan samo dokaz da neka priča o, to, političkim uebermenschima koji su pokorili 90% nekog potpuno tuđeg stanovništva ne može biti govora. 

Link to comment

prezimena tu ne znace nista zato sto se ona kod srba javljaju relativno kasno, u nekim krajevima cak i u 19 vijeku. 

 

recimo, dosta dugo je u dinaridima opstalo polunomadsko stocarsko vlasko stanovnistvo, ali oni su jako rano jezicki asimilovani u slovensko stanovnistvo,  preostali su jedino nazivi, eventualno neke rijeci vezane za nacin zivota i takav nacin zivota.

 

svakako da je bilo mijesanja stanovnistva, ali toga je bilo i prije dolaska slovena, i kelti i iliri su se mijesali sa nekakvim stanovnistvom koje su zatekli. samo mislim da nema potrebe za tolikim natezanjem u teorijama.

Link to comment

Najveći procenat očuvanih neslovenskih i održanih starobalkanskih (dalmatskih, skordisko-keltskih a.k.a „vlaških“) toponima imaš - u dinarskim planinama. Ovde (na jugoistoku) vrhunac toga je Vlajna, Vlaško polje a ništa Tara, Ibar, Durmitor, Leotar itd. Isto važi i za imena i prezimena kod Dinaraca, što ona slovenizovana (Radulović, Prvulović, Njegulović) što direktno neslovenska (Bulat, Latas, Rivas, Vitas, Sanader, Rastoder, Dedijer, Doder, Kosijer, Bukumir, Macura itd)

 

S druge strane, Balkan sprachbund je najizraženiji (u Srbiji) kod prizrensko-timočke grupe dijalekata, kao prelazne prema bugarskom i makedonskom jeziku, i uz deljenje te osobine i sa grčkim i rumunskim.

 

I ajd sad, dead end.

 

Pa sad, ovo je ona najgora amaterska fizicka antropologija, ali meni se cini da sam dosta naletao na svetlije i plavooke ljude s juga Srbije, dok su Bugari (i delimicno Makedonci) koje sam sretao uglavnom onako ,,mediteranskiji", tamniji, Bugare i Bugarke obicno razlikujem onako na keca od nas, eks-jugovica, kad ih vidim. Btw nisam bas siguran da su Bukumir i Macura nuzno primeni neslovenskih prezimena

Link to comment

Kamo mitologija  :D 

Mogu da preporučim knjigu Mitologija Slovena poljskog istoričara Aleksandra Geištora (prevod na ruski)*, premda se, očekivano, ne bavi previše Južnim Slovenima. Ima i dosta ozbiljnih ruskih autora koji se bave ovom tematikom iz različitih uglova, od u užem smislu etnografskog do lingvističkog. 

 

*http://www.vesmirbooks.ru/fragments/2794/

Link to comment

prezimena tu ne znace nista zato sto se ona kod srba javljaju relativno kasno, u nekim krajevima cak i u 19 vijeku. 

 

recimo, dosta dugo je u dinaridima opstalo polunomadsko stocarsko vlasko stanovnistvo, ali oni su jako rano jezicki asimilovani u slovensko stanovnistvo,  preostali su jedino nazivi, eventualno neke rijeci vezane za nacin zivota i takav nacin zivota.

 

svakako da je bilo mijesanja stanovnistva, ali toga je bilo i prije dolaska slovena, i kelti i iliri su se mijesali sa nekakvim stanovnistvom koje su zatekli. samo mislim da nema potrebe za tolikim natezanjem u teorijama.

kad vec pomenu prezimena, vec dugo me kopka zasto dobar deo licana ima ona atipicna (za srbe) prezimena, mahom kratka, 4,5,6 slova i uglavnom se zavrsavaju na a?

i zasto se to bas javlja u (cini mi se) vecoj meri u lici, a ne u okolnim regijama?

Link to comment

kad vec pomenu prezimena, vec dugo me kopka zasto dobar deo licana ima ona atipicna (za srbe) prezimena, mahom kratka, 4,5,6 slova i uglavnom se zavrsavaju na a?

i zasto se to bas javlja u (cini mi se) vecoj meri u lici, a ne u okolnim regijama?

Istocna lika je nakon kandijskog rata ostala pusta. Muslimansko stanovništvo se odselilo u cazinsku krajinu pa je taj deo naseljen uglavnom Srbima iz Dalmacije. Tamo imas jako mnogo dalmatinskih ili slicnih prezimena koja slaveiste slave kao u kninu. Na primer u Kninu imas radjene a u Srbu radjenovice a slavi se ista slava itd. Imas i prezimena koja su prilagodjavana austrijskoj administraciji... Nije jedinstvena prica

 

Sent from my HM NOTE 1LTE using Tapatalk

Link to comment

kad vec pomenu prezimena, vec dugo me kopka zasto dobar deo licana ima ona atipicna (za srbe) prezimena, mahom kratka, 4,5,6 slova i uglavnom se zavrsavaju na a?

i zasto se to bas javlja u (cini mi se) vecoj meri u lici, a ne u okolnim regijama?

 

zar to nije zbog onog ,,šaljenja" sa austrijskim popisarima?

Link to comment

Join the conversation

You can post now and register later. If you have an account, sign in now to post with your account.

Guest
Reply to this topic...

×   Pasted as rich text.   Paste as plain text instead

  Only 75 emoji are allowed.

×   Your link has been automatically embedded.   Display as a link instead

×   Your previous content has been restored.   Clear editor

×   You cannot paste images directly. Upload or insert images from URL.

×
×
  • Create New...