Jump to content
IGNORED

Kriza banaka u Srbiji - zatvaranje filijala, otpuštanja..


ajgor

Recommended Posts

Pošto je banka u pitanju, pre ili kasnije će mi biti potrebno da imam kontakt s živom osobom kojoj ću da se najebem majke oko nečega što su zajebali.

 

I Telenor banka je tako imala sve online samo, ne znam nikoga ko nije s njima imao ozbiljne probleme.

Link to comment
On 9. 3. 2024. at 0:05, El Guapo said:

Kome znači tekući račun bez mesečnog održavanja, online plaćanje bez provizije, dev račun, plaćanje mobilnim telefonom...

Otvaranjem TR preko ovog linka, dobijate i 2500 RSD

 

GHIBM2-XWf041c05ff530c8dff5801294.jpg za gospodina

Link to comment
On 9. 3. 2024. at 11:45, vememah said:

Valjda nemaš pravo da ulaziš u banku i tamo nešto s živim osobama radiš vezano za račun.

Maksimalno izbegavam odlaske u poslovnicu, a čini mi se da rade skraćeno tipa do 12h ili tako nešto.

Link to comment
  • 3 weeks later...

Bio u Intezi da podignem viza karticu koja tu sedi od januara. 
 

Ne moze, posto nemam validan ID u njihovom sistemu, dok u ruci drzi moju vazecu LK :isuse:

 

Naravno, ‘sistem’ je trokirao (na nivou cele banke) taman toliko da nemaju pristup azuriranju podataka.
 

A zasto nemam validan ID - prosli pasos je istekao 2023 (ali ne mogu da dodaju novi) i neko je tamo od njih obrisao datum isteka moje LK (koji sad ne mogu da vrate).

 

sutra idem ponovo… wish me luck. 

  • +1 2
  • Haha 1
Link to comment

IT sektor u skoro svim bankama je toliko placen ispod trzista da je pitanje vremena kad ce krenuti sve da se ozbiljno raspada. Neka pametna banka bi mogla ovo da predvidi i malo ulozi vise te preuzme klijente kad dodje taj dan. 

  • +1 1
Link to comment
Quote

Oni retki koji čitaju novine u papiru ovih dana se susreću sa finansijskim izveštajima banaka koji zauzimaju po nekoliko oglasnih strana. A kakvi su rezultati u pitanju komotno su mogle preuzeti i naslovnicu i otkupiti celokupne novinske tiraže. 

Profit bankarskog sektora u prošloj godini porastao je 39 procenata na 122,2 milijarde dinara i prvi put u istoriji premašio je milijardu evra, dok je prinos na kapital dostigao 15 procenata.  

Ovaj očekivani rezultat posledica je naglog rasta kamata i proste činjenice da bankarske ustanove na svim meridijanima nevoljno prilagođavaju kamate na depozite u odnosu na kamate na kredite. Ova nesrazmera je poraznija u zemljama sa slabijim finansijskim tržištem gde ne postoje valjane investicione alternative. 

Neto prihod od kamata banke su uvećale čak za 52 odsto, dok je neto prihod od naknada i provizija, koje su u godinama niskih kamata bildovale bilanse banaka, porastao tek 11 odsto. Istovremeno, banke nisu zabeležile značajniji rast troškova po osnovu većih otpisa i rezervisanja uprkos skupljim kreditima. 

Dakle, 20-ak godina nakon početka tranzicije domaćeg finansijskog sistema njegova bankocentričnost nikada nije bila veća. Građani i privreda su odavno gubitnici ovakvog raspleta stvari, a ostaje da se vidi da li će nadalje i banke postati žrtve sopstvene hegemonije koja je sputala razvoj novih usluga. 


 

Nenad Gujanicic na linkedinu

  • Tužno 1
Link to comment

Meni od jutros ne radi Intesina aplikacija na mobilnoj MTS mrezi, a na sbb i poslovnom WiFi, koji uzimamo od Telekoma, radi bez problema.

 

Ima li neko isti problem?

Link to comment

Join the conversation

You can post now and register later. If you have an account, sign in now to post with your account.

Guest
Reply to this topic...

×   Pasted as rich text.   Paste as plain text instead

  Only 75 emoji are allowed.

×   Your link has been automatically embedded.   Display as a link instead

×   Your previous content has been restored.   Clear editor

×   You cannot paste images directly. Upload or insert images from URL.

×
×
  • Create New...