Jump to content
IGNORED

Trojni pakt i Aprilski rat


Recommended Posts

Rat na Balkanu odgovorao je svima, osim Jugoslaviji i Nemačkoj. Iz obilne građe, prepiski sa stranim državnicima iz dnevnika kneza Pavla i kneginje Olge saznajemo da je sve to bio plod čudnih Hitlerovih osećanja prema Srbima. Otkrivamo zašto su ga nemački generali stalno zapitkivali zašto se prema Jugoslaviji ponaša kao prema nekoj primadoni.
Sta je to Hitler osecao prema Srbima? :huh:
Link to comment
Sta je to Hitler osecao prema Srbima? :huh:
Postoje samo nagadjana ali ti deo teksta posle podebljanog nesto govori,
Otkrivamo zašto su ga nemački generali stalno zapitkivali zašto se prema Jugoslaviji ponaša kao prema nekoj primadoni.
Postoji prica da Hitler za razliku od njegovih saradnika nije smatrao da se mora osvetiti Srbima za rusenja Carstva, ako si gledao film "Hitelr-poslednji dani" znas da su stalno pricali da je Nemackoj 1. sv. rat nametnut sto negde jeste istina, i mnogi u Nemackoj su smatrali da Srbija ima ogromnu odgovornost za to, i danas smatraju konzervativni krugovi u Nemackoj a narocito Austriji isto, e kod Hitlera je izgleda bilo drugacije i postoji prica da je cenio ogromne srpske zrtve u 1. sv. ratu.Ovo su samo nagadjanja jer ja koliko znam ne postoje dokumenti koji bi ovo potvrdili ali ima nekih naznaka da je Hitler bio popustljiv prema Srbima i njihovim zahtevima u okviru Jugoslavije a moguce da je sve ovo cista izmisljotina i da nema veze sa vezom sto je blize istini.
Link to comment

Postoje raznorazne interpretacije, od toga da se Hitler maltene divio Srbima, do toga da ih/nas je zeleo zatrti do poslednjeg.Po onome sto sam uspeo da procitam, ni jedna ni druga tvrdnja nisu blizu istine. Httler je na Kraljevinu Jugoslaviju gledao samo kao na jos jedan sraf u mehanizmu svoje evropske dominacije. Ni manje ni vise vredan od drugih koje je vec uklopio.Koliko god Adolf bio lud kao sina, a nesumnjivo je bio, njegov prvenstveni cilj, kada su ovi prostori u pitanju je bio da sa sto manje efektive resi pitanje pristupanja Jugoslavije, silama Osovine, na ovaj ili onaj nacin.

Link to comment
Httler je na Kraljevinu Jugoslaviju gledao samo kao na jos jedan sraf u mehanizmu svoje evropske dominacije. Ni manje ni vise vredan od drugih koje je vec uklopio.Koliko god Adolf bio lud kao sina, a nesumnjivo je bio, njegov prvenstveni cilj, kada su ovi prostori u pitanju je bio da sa sto manje efektive resi pitanje pristupanja Jugoslavije, silama Osovine, na ovaj ili onaj nacin.
To je otprilike to. što se tiče WWI, on nije ni najmanje nametnut Nemačkoj, a još manje Austro-Ugarskoj.
Link to comment
  • 1 year later...
Da je Svajcarska bila bitna, Hitler bi ju je pregazio, kao i ostale zemlje na kontinentu. Ili mislis da se nije plasio Rusa, ali opakih Svajcaraca - jeste?
А што је окупирао Луксембург?Говориш о Швајцарској као небитној земљи у Европи са становишта географије. Земље која се налази у сред Европе и где су се дуго водили ратови око доминације. Земље где су тада, мање сада, налазили новци и злато свег важног у капиталистичом свету.
O, ne. Sada cemo da pocnemo da pricamo o tome da li je to bio pakt koji je obezbedjivao neutralnost & nije davao prolaz Nemcima (kao sto pise) ili je u stvari bio obaveza da se Nemacka vojno pomogne u ljudstvu i komunikacijama kroz YU (sto pise u aneksima za koje svi znaju ali ih niko nije video), ili je bila obaveza da se u dogledno vreme (ne odmah) Nemacka pomogne materijalno a zauzvrat ce Nemci da razmotre jugoslovenska potrazivanja u vezi luke Solun (sto je pisalo u tajnim aneksima koji zaista postoje), da bi smo na kraju taj dokument poredili za aneksom iz Rambujea? A da odmah mi sa Svedske predjemo na Rambuje - vidis kakva je kriza, serveri su skupi, da ustedimo vlasnicima koji evro.
Мислиш да су британци знали за тајне анкесе? Да се вратимо на Шведску. Када је председник Шведске Владе и његов Министар спољних дела отиша у Беч на ноге нацистима и потписао Тројни пакт?
Eto, cim mi vremeplov dodje sa opravke, poslacu te na godinu dana u 1949., cisto da te mine zelja za tim divnim vremenima kada je Ozna jebala mater samo kome je trebala.
Мало лево па десно и већи део нестаде. Е сада ја не правдам оно што је радила спрам "унутрашњих непријатеља".А јел знате разлоге зашто је Шведска постала два века неутрална? Иначе радило се о освајачкој земљи.
Swedish neutrality refers to Sweden's policy of neutrality in armed conflicts, which has been in effect since the early 19th century. The policy originated largely as a result of Sweden's involvement in the Napoleonic Wars during which over a third of the country's territory was lost, including the traumatic loss of Finland to Russia. Resentment towards the old king precipitated a coup d'état and the new regime formulated a new foreign policy which became known as The Policy of 1812. Since the time of the Napoleonic Wars, Sweden has not initiated any direct armed combat. However, Sweden's military and government have been involved in major peacekeeping actions and other military support functions around the world.
Паметни људи. Edited by No7
Link to comment

Ovo oko Svedske: nisu oni potpisali Trojni pakt, ali jesu saradjivali sa Nemcima. Trupe su prolazile slobodno njihovom teritorijom, a da ne pricam kako je njihova industrija procvetala u ta vremena (ko im je bio glavna musterija i u koju zemlju su izvozili rude).Edit: i nisu zvanicno bili "neutralni" vec "neagresivni". Ima razlike.

Edited by dragance
Link to comment
Ovo oko Svedske: nisu oni potpisali Trojni pakt, ali jesu saradjivali sa Nemcima. Trupe su prolazile slobodno njihovom teritorijom, a da ne pricam kako je njihova industrija procvetala u ta vremena (ko im je bio glavna musterija i u koju zemlju su izvozili rude).
Јесу.Али једно је званично стати иза нечега и потписати а друго бити паметан.Као да фашиста Франко није био наклоњен Немцима али је опет био званично неутралан и тако је признат после 2. св. рата.Уосталом када смо потписали оно у Бечу ми смо постали легитимна мета Британије можда је и то повезано са чувеним Савезничким бомбардовањима.Овде се људи чуде а то је био сасвим легитиман потез Британије која је чином потписа постала наш непријатељ. Edited by No7
Link to comment
Јесу.Али једно је званично стати иза нечега и потписати а друго бити паметан.Као да фашиста Франко није био наклоњен Немцима али је опет био званично неутралан и тако је признат после 2. св. рата.Уосталом када смо потписали оно у Бечу ми смо постали легитимна мета Британије можда је и то повезано са чувеним Савезничким бомбардовањима.Овде се људи чуде а то је био сасвим легитиман потез Британије која је чином потписа постала наш непријатељ.
Netacno. Madjarska je pristupila Trojnom paktu novembra 1940., a V.B. joj je tek u aprilu 1941. stavila do znanja da ce je smatrati neprijateljskom zemljom ako dozvoli da Nemacka napadne Jugoslaviju sa njene teritorije. Zbog toga se madjarski premije Pal Teleki ubio uoci aprilskog rata jer je, iako je Madjarska pristupila trojnom paktu, smatrao da je ocuvanje mira sa V.B. strateski interes Madjarske. On 3 April 1941, Teleki received a telegram from the Hungarian minister in London that the British Minister of Foreign Affairs, Mr. Anthony Eden, had threatened to break diplomatic relations with Hungary if she did not actively resist the passage of German troops across her territory, and to declare war if she attacked Yugoslavia.Teleki's enduring desire was to keep Hungary non-aligned, yet it could not ignore Nazi Germany's dominant influence. Prime Minister Teleki had two choices. He could continue to resist Germany's demands for their help in the invasion of Yugoslavia, although he knew this would likely mean the immediate invasion of Hungary and overthrow of its government by Germany, just as they had taken over the Sudentenland, Poland, Austria, and as they were threatening to do to Yugoslavia. Or he could allow passage of German military across Hungary, betraying Yugoslavia, openly defying the Allies, moving them to declare war on Hungary.Dakle, pristupanje trojnom paktu nije, u slucaju Madjarske, automatski dovelo do objave rata V.B. Madjarskoj. Objava rata je usledila tek kada je Madjarska stavila svoju teritoriju i svoju vojsku na raspolaganje Nemackoj koja je se spremala da napadne (tada jos uvek neutralnu) zemlju sa pro-britanskom Vladom. U tekstu pristupa trojnom paktu Jugoslavije pise doslovno: U vezi razgovora koji su vodjeni prilikom danasnjeg pristupanja Jugoslavije Paktu triju sila, cast mi je potvrditi Vasoj Ekslenciji u ime Vlade Rajha, sporazum izmedju Vlada Sila Osovine i kraljevine YU u sledecem: - Nemacka i Italija uveravaju YU Vladu s obzirom na vojnu situaciju, da nece sa svoje strane podneti nikakav zahtev za vojnu pomoc...... imam cast da Vasoj Ekselenciji u Ime Vlade Rajha ovim potvrdim sporazum izmedju Vlade Sila Osovine i Kraljevske YU Vlade o tome da Sile Osovine za vreme rata nece upucivati YU zahtev da dozvoli prolaz ili prevoz trupa preko jugoslovenske teritorije...Ocemo sad o Rambujeu, ili ces i dalje da insistiras da nam je V.B. postala neprijatelj 25.3.1941?
Link to comment
Јесу.Али једно је званично стати иза нечега и потписати а друго бити паметан.
Mi nismo mogli da ne potpisemo taj pakt i da ostanemo u miru sa Nemackom. Ono gde se ja slazem jeda svejedno nije trebalo da ga potpisemo.
Уосталом када смо потписали оно у Бечу ми смо постали легитимна мета Британије можда је и то повезано са чувеним Савезничким бомбардовањима.Овде се људи чуде а то је био сасвим легитиман потез Британије која је чином потписа постала наш непријатељ.
Netacno. U vreme saveznickih bombardovanja, teritorija Jugoslavije je kod Britanije imala status okupirane zemlje saveznice cija vlada u izgnanstvu je jedino i potpuno priznavana i sa kojom su, formalno, odrzavani diplomatski odnosi.
Link to comment
Netacno. Madjarska je pristupila Trojnom paktu novembra 1940., a V.B. joj je tek u aprilu 1941. stavila do znanja da ce je smatrati neprijateljskom zemljom ako dozvoli da Nemacka napadne Jugoslaviju sa njene teritorije. Zbog toga se madjarski premije Pal Teleki ubio uoci aprilskog rata jer je, iako je Madjarska pristupila trojnom paktu, smatrao da je ocuvanje mira sa V.B. strateski interes Madjarske. On 3 April 1941, Teleki received a telegram from the Hungarian minister in London that the British Minister of Foreign Affairs, Mr. Anthony Eden, had threatened to break diplomatic relations with Hungary if she did not actively resist the passage of German troops across her territory, and to declare war if she attacked Yugoslavia.Teleki's enduring desire was to keep Hungary non-aligned, yet it could not ignore Nazi Germany's dominant influence. Prime Minister Teleki had two choices. He could continue to resist Germany's demands for their help in the invasion of Yugoslavia, although he knew this would likely mean the immediate invasion of Hungary and overthrow of its government by Germany, just as they had taken over the Sudentenland, Poland, Austria, and as they were threatening to do to Yugoslavia. Or he could allow passage of German military across Hungary, betraying Yugoslavia, openly defying the Allies, moving them to declare war on Hungary.Dakle, pristupanje trojnom paktu nije, u slucaju Madjarske, automatski dovelo do objave rata V.B. Madjarskoj. Objava rata je usledila tek kada je Madjarska stavila svoju teritoriju i svoju vojsku na raspolaganje Nemackoj koja je se spremala da napadne (tada jos uvek neutralnu) zemlju sa pro-britanskom Vladom. U tekstu pristupa trojnom paktu Jugoslavije pise doslovno: U vezi razgovora koji su vodjeni prilikom danasnjeg pristupanja Jugoslavije Paktu triju sila, cast mi je potvrditi Vasoj Ekslenciji u ime Vlade Rajha, sporazum izmedju Vlada Sila Osovine i kraljevine YU u sledecem: - Nemacka i Italija uveravaju YU Vladu s obzirom na vojnu situaciju, da nece sa svoje strane podneti nikakav zahtev za vojnu pomoc...... imam cast da Vasoj Ekselenciji u Ime Vlade Rajha ovim potvrdim sporazum izmedju Vlade Sila Osovine i Kraljevske YU Vlade o tome da Sile Osovine za vreme rata nece upucivati YU zahtev da dozvoli prolaz ili prevoz trupa preko jugoslovenske teritorije...Ocemo sad o Rambujeu, ili ces i dalje da insistiras da nam je V.B. postala neprijatelj 25.3.1941?
25. марта 1941. Југословенска Влада под одобрењем кнеза Павла потписује приступање Тројом пакту.27. марта 1941. Велики нереди у Београду под комнадом британске службе у циљу свргавање Власти која је стала на страну непријатеља Британије.(са њихове стране сасвим легитиман циљ)
Генерал Душан Симовић је писао касније, да је 26. марта по подне питао генерала Боривоја Мирковића да ли су већ завршене припреме за извођење пуча: „Пошто ми је ђенерал Мирковић рекао да су све припреме извршене, ја сам саопштио одлуку; да се акција изврши у један час после поноћи 26/27. марта. Потом сам позвао начелника штаба, пуковника Савића и издао му потребна наређења...“У психози каква је тада владала у Београду, све је то личило на плански смишљен препад чије је несметано извођење омогућавала и небудност органа власти. У 24 часа измећу 26. и 27. марта била је укинута приправност , јер су се Цветковић и Цинцар-Марковић били вратили из Беча, а кнез Павле отпутовао на одмор у Словенију.Та чињеница је врло узбудила генерала Боривоја Мирковића јер се он уплашио да ће кнез Павле са собом повести и Краља, па ће тако избацити пучистима главни адут из руку.Због тога и због још неких других ствари, генерал Мирковић је наредио да се телефонира у Двор и саопшти како се, према тобоже аутентичним подацима спрема атентат на дворски воз, па би било пожељно да кнез Павле одложи пут на неко време.Међутим, трик није упалио.Иако је примио обавештење, кнез Павле је 26. марта увече кренуо на планирани пут.Малолетни краљ Петар II остао је, међутим, у Београду.Пучисти су покушали да и Димитрија Љотића уведу у владу: „После државног удара“, изјавио је Љотић пред Комисијом за испитивање одговорности у вези државног удара од 27. марта 1941. „имао сам састанак са генралом Богољубом Илићем, који ми је у име пучиста понудио да уђем у владу, под условом да осудим Пакт и да се изјасним за Енглезе.Ја сам наравно то одбио, и саветовао му да нова влада прихвати Пакт и да гледа да уреди односе са Немачком, ако је то још могуће, али ми је било јасно да је рат неизбежан, јер је Симовићева влада била потпуно у рукама енглеских плаћеника, који су за туђ рачун гурнули земљу у рат и пропаст.“Прва веома крупна обмана којом су се пучисти служили јесте да је краљ Петар II са њима и да су то урадили у његово име и са његовим пристанком. Краљ Петар II, међутим, није о свему томе имао појма.Ово тврди и сам краљ Петар II у својим мемоарима.И Јаков Јовановић, касније за време рата један од водећих четничких комаданата у Црној Гори, казивао је и сам и то пред ширим кругом слушалаца, како се све ово одиграло и како је њему стављено у задатак да прочита лажну прокламацију у име краља Петра II, и да ће се тог свог чина вечно стидети.Тек касно увече, негде око 21 час, пошто се кнез Павле вратио у Београд, успео је генерал Симовић да дође до краља Петра II и да га приволи да потпише ову прокламацију, која је тог дана већ неколико пута читана на радију.Том приликом Краљ је потписао и документ, којим генералу Симовићу поверава мандат за састав већ састављене владе.По неким изворима, генеал Симовић је, по подне у 5 сати, издао наређење да се стреља кнез Павле у случају да се не покори њиховој вољи.После извршеног пуча, генерал Симовић је затражио подршку од патријарха Гаврила и СПЦ. Реако му је: „Ви сте наш патријарх и отац духовни свих нас па Вас у име краљевске владе, краља и Отаџбине и свих нас који смо извршили ово дело молим, да Ви лично подигнете оборени Крсташ барјак наше слободе и да Ви лично кажете народу и свима нама, у чему је значај овог великог историјског дана, када наш народ добива своју слободу, и Петар ступа на престо“. Патријарх је касније признао да је збуњено одговорио Симовићу, али га је похвалио и њега и све учеснике „у овом светом чину, који ми је оживео уверење да смо ми достојни наследници наших дедова и њихове јуначке борбе, и да настављамо своје дело истим правцима онде где су они стали ...“ Патријарх је, разуме се, пристао да на радију одржи од њега тражени говор.Епископима, који су га бурно поздравили, саопштио је Патријарх свој разговор са Симовићем и прочитао им говор који је био спремио за радио.Епископ Николај Велимировић је похвалио Патријархов говор и рекао, да је ово „акт национални и државни“. Епископ др Николај је био на врхунцу одушевљења. Из његових очију котрљале су се сузе низ лице.Патријарх Гаврило је у 10 часова пре подне, 27. марта, одржао свој говор на радију.Пуч од 27. марта био је поздрављен од англоамеричке јавности као изузетно важан догађај.Затварале су се, међутим, очи пред чињеницом да је то био исцениран догађај иза кога су стајали страни фактори, који су руководили радом завереника, и из војске и из грађанства.Черчил је, приказујући расположење у Београду 27. марта 1941. године, покушао да опише и расположење народа на улицама града: „ ...На трговима се играло; срчане и усплахиране масе су са силним пркосом певале српску химну.Млади Краљ, који се сам избавио од намесничког туторства спустивши се низ олук (ово је ординарна измишљотина), присуствовао је, обасут жарким акламацијама, служби у београдској Саборној цркви, немачки посланик био је изложен јавним погрдама и гомила је пљувала његова кола“. На једном другом месту, поводом истог догађаја, Черчил је дао следећи коментар: „...Овде и у овом тренутку имам једну велику вест за вас и за целу земљу.Југословенска нација је рано јутрос нашла своју душу.У Београду је извршен преврат, и јављено је да су ухапшени министри који су колико јуче отписали част и слободу своје земље...“Да је британска обавештајна служба просипала новац по Београду и око њега, тешко да се може оспорити.Британски дипломата Шон Вотсон је, наводно, рекао: „Ми смо улазак Југославије у рат платили са пола милиона фунти па не дугујемо Србима ништа“.А Донован, који је имао добре личне односе са генералом Симовићем, рекао је: „Срби се не могу позивати на 27. март јер смо ми ту револуцију купили ...“
И једна замиљивост,
У току ноћи, 31.марта 1941. године, генерала Симовића и Нинчића посетио је совјетски војни изасланик Виктор Лебедов и пренео им Стаљинову понуду закључења савеза са Југославијом.У Москву је послата делегација на челу са тамошњим југословенским послаником др Миланом Гавриловићем.После исправљања разних несугласица око текста резолуције, дошло је до потписивања уговора.Овом приликом Стаљин је рекао Гавриловићу: „Ми смо браћа и по крви и по вери.Не постоји ништа на свету што би наше земље могло одвојити једну од друге.Ја се надам да ће ваша армија моћи дуго задржати Немце.Ви имате планине и шуме где су тенкови немачки немоћни.Организујте герилски рат“.Стаљин се приближио Гавриловићу, стегао му чврсто руку и онда пре него што се опет окренуо, прекрстио га је на православни начин, десном руком према левој као што је обичај код Руса и Срба, као да хоће да благослови југословенског министра.То је било рано ујутро 6. априла када је Београд већ горео у пламену.
Берлин је 5. априла 1941. године прекинуо све контакте са југословенском владом.
Да видимо шта си написао,
V.B. joj je tek u aprilu 1941. stavila do znanja da ce je smatrati neprijateljskom zemljom ako dozvoli da Nemacka napadne Jugoslaviju sa njene teritorije.
Апсолутно тачно тек у априлу 1941. је отворено ВБ то рекла јер је у Београду имала на власти своје људе и себи одану земљу. Већ после Априлског рата у Београду нису били одани а ни у Нишу. А ВБ је добро знала почетком тог арпила шта следи.
Ocemo sad o Rambujeu, ili ces i dalje da insistiras da nam je V.B. postala neprijatelj 25.3.1941?
Можемо али прво да се концетришеш и одговориш на питања око Шведске, Швајцарске и Луксембурга. Edited by No7
Link to comment
Mi nismo mogli da ne potpisemo taj pakt i da ostanemo u miru sa Nemackom. Ono gde se ja slazem jeda svejedno nije trebalo da ga potpisemo.
По чему? Нисмо могли рећи Немцима без икаквих потписивања, прођите. Јел им Југославија била толико важна? Није.
Netacno. U vreme saveznickih bombardovanja, teritorija Jugoslavije je kod Britanije imala status okupirane zemlje saveznice cija vlada u izgnanstvu je jedino i potpuno priznavana i sa kojom su, formalno, odrzavani diplomatski odnosi.
Биће прилике негде другде на форуму да причамо, од могућих навођења бомбардера па надаље.
Link to comment
По чему? Нисмо могли рећи Немцима без икаквих потписивања, прођите. Јел им Југославија била толико важна? Није.
Nije, ali Hitler je vec godinu dana pre toga vrsio nenormalan pritisak na Jugoslaviju da potpise. Nasi su herojski izbegavali(ovo bez zajebavanja), ali na kraju se vise nije imalo kud. Ipak, trebalo je i onda da im kazu da ipak nece to potpisati i prebace loptu u nemacko dvoriste. Onda bi dobro razmislili da li bi gubili vreme na jugoistoku Evrope(posto je Hitler mislio da ce Jugoslaviju osvojiti mnogo teze nego sto se desilo) ili ce rizikovati da je ne diraju, a da imaju vise vremena u Rusiji do zime. Ali da je bio postavljen ultimatum, jeste. Jos jedna stvar. Tacno je da su strane obavestajne sluzbe direktno ucestvovale u organizaciji puca(ne samo britanska, ali oni najvise), ali je takodje tacno da je puc koincidirao sa raspolozenjem ogromne vecine Srba u Jugoslaviji i moze se reci da je bio otelotvorenje raspolozenja Srba generalno. I na to mozemo da budemo ponosni.
Link to comment
Nije, ali Hitler je vec godinu dana pre toga vrsio nenormalan pritisak na Jugoslaviju da potpise. Nasi su herojski izbegavali(ovo bez zajebavanja), ali na kraju se vise nije imalo kud. Ipak, trebalo je i onda da im kazu da ipak nece to potpisati i prebace loptu u nemacko dvoriste. Onda bi dobro razmislili da li bi gubili vreme na jugoistoku Evrope(posto je Hitler mislio da ce Jugoslaviju osvojiti mnogo teze nego sto se desilo) ili ce rizikovati da je ne diraju, a da imaju vise vremena u Rusiji do zime. Ali da je bio postavljen ultimatum, jeste.
Није он само на Југославију вршио притисак. Југославија је била тотално безначајна са тачке Немачких освајања ако би била кооперативна попут Шведа.
Jos jedna stvar. Tacno je da su strane obavestajne sluzbe direktno ucestvovale u organizaciji puca(ne samo britanska, ali oni najvise), ali je takodje tacno da je puc koincidirao sa raspolozenjem ogromne vecine Srba u Jugoslaviji i moze se reci da je bio otelotvorenje raspolozenja Srba generalno. I na to mozemo da budemo ponosni.
Неки би и ово рекли,
Неистина је да је српски народ био одушевљен пучом од 27. марта 1941. године као таквим. Народ су, у ствари обрадовала два момента које је сазнао тог дана; вест, да је Краљ, који је био вољен од народа, ступио на престо, и вест да је оборена влада Цветковић-Мачек, коју народ није волео.Народ је манифестовао слободи коју је очекивао и Краљу кога је волео.Али мало ко би из народних маса на питање: хоћеш ли рат? одговорио са „боље рат него пакт“ или „боље гроб него роб“.
У контексту овога што пишемо. Као што се да видети нас нису уништавале неутралности биле оне формалне, попут Титове са несврстаним када је Југославија искочила на светску позорницу, или неформалне већ управо војна сврставања.
Link to comment
Није он само на Југославију вршио притисак. Југославија је била тотално безначајна са тачке Немачких освајања ако би била кооперативна попут Шведа.
Aj jos ovaj krug, pa moram da se vratim onome od cega se zivi. Elem, da probam ovako. Zasto nije mogla Norveska kao Svedska? Tu se negde krije i odgovor zasto nije mogla Jugoslavija. Hitler je posle neslavnog rata Italije sa Grckom shvatio da ne moze ozbiljno da racuna da mu Italija drzi jug. Jug nije bio primaran cilj(kao ni Norveska uostalom), ali smatrao je da mora na neki nacin da ga regulise kako bi onemogucio Britaniju da tu iskoristi svoju navalnu premoc i eventualno se iskrca(na stranu to sto Britanije to nikad ne bi mogla da uradi, ali to je druga prica, on je mislio da moze). Ista stvar je i sa Norveskom, a nije sa Svedskom. Kad jednom kontrolises Norvesku i Dansku, Svedska postaje nebitna jer je nedostupna britanskoj floti. Ovo za raspolozenje naroda. Nema drugog objasnjenja zasto su knez i vlada toliko pazljivo birali sta ce pisati u ugovoru i sta ce biti tajno, a sta javno do toga da su se itekako plasili reakcije javnosti. Razumljivo, prevashodno srpske, a ne hrvatske ili ne znam cije druge.
У контексту овога што пишемо. Као што се да видети нас нису уништавале неутралности биле оне формалне, попут Титове са несврстаним када је Југославија искочила на светску позорницу, или неформалне већ управо војна сврставања.
Malo izgleda ne vidimo isto ono o cemu pisemo. Naime, moja teza, i ne samo moja, je da je ocigledno da u nekim vecim sukobima ostati neutralni ne mozemo, jer je mala sansa da se oko nase neutralnosti na duzi period i, posebno, u krizanim vremenima, dogovore velike sile. Ni sad nisu u dogovru, osim sto se slazu da se to pitanje resava kasnije. A drugo, mi bas ni nismo bili skroz neutralni za vreme SFRJ. A verujem da smo i formalno bili u NATO, da bi neke zemlje mnogo pre reagovale na ono sto se pocelo dogadjati krajem 80-tih u Jugoslaviji. Dakle, po mom misljenju, nasa prava pravcata, istinska neutralnost najverovatnije nije moguca. Plus svi oni ostali razlozi.
Link to comment
25. марта 1941. Југословенска Влада под одобрењем кнеза Павла потписује приступање Тројом пакту.27. марта 1941. Велики нереди у Београду под комнадом британске службе у циљу свргавање Власти која је стала на страну непријатеља Британије.(са њихове стране сасвим легитиман циљ)И једна замиљивост,
Ima, ima. Zanimljivost je da ovde nedostaje jedan datum: datum izmedju 27.3.1941 i 6.4. 1941. kada Vlada generala Simovica salje notu Nemcima i proglasava pristupanje Jugoslavije Trojnom paktu nistavnim. Hoces da budes ljubazan da navedes taj datum?Naravno da neces, jer taj datum ne postoji. Vlada Simovica, iako pro-britanska, taj pakt nije proglasila nistavnim - jer u tom paktu nije bilo nicega sto se suprotstavlja britanskim interesima, prevashodno u Grckoj.
Апсолутно тачно тек у априлу 1941. је отворено ВБ то рекла јер је у Београду имала на власти своје људе и себи одану земљу. Већ после Априлског рата у Београду нису били одани а ни у Нишу.
O cemu/kome ti pricas? Kakav Beograd, kakav Nis? Madjarska je izmedju oktobra 1940. i pocetka aprila 1941. bila clanica trojnog pakta i odrzavala diplomatske odnose sa V.B. V.B joj je zapretila prekidanjem diplomatskih odnosa i objavom rata tek kada je doznala da se sprema napad na YU sa njene teritorije. Evo opet citata koji nisi razumeo:On 3 April 1941, Teleki received a telegram from the Hungarian minister in London that the British Minister of Foreign Affairs, Mr. Anthony Eden, had threatened to break diplomatic relations with Hungary if she did not actively resist the passage of German troops across her territory, and to declare war if she attacked Yugoslavia.Teleki's enduring desire was to keep Hungary non-aligned, yet it could not ignore Nazi Germany's dominant influence. Prime Minister Teleki had two choices. He could continue to resist Germany's demands for their help in the invasion of Yugoslavia, although he knew this would likely mean the immediate invasion of Hungary and overthrow of its government by Germany, just as they had taken over the Sudentenland, Poland, Austria, and as they were threatening to do to Yugoslavia. Or he could allow passage of German military across Hungary, betraying Yugoslavia, openly defying the Allies, moving them to declare war on Hungary.Madjarska pristupa Trojnom paktu 20.11.1940. V.B. prekida diplomatske odnose sa Madjarskom 7.4.1941. V.B. objavljuje rat Madjarskoj... kada?
Можемо али прво да се концетришеш и одговориш на питања око Шведске, Швајцарске и Луксембурга.
Trenutno se koprcas da pokazes da smo postali neprijatelji V.B. potpisivanjem Trojnog pakta. Daj da vidimo kako su to zemlje potpisnice automatski postajale neprijatelji Britanije, istorija ima podatke koji se uopste ne slazu sa tvojim stavovima. Mozda istorija gresi?
Link to comment

Join the conversation

You can post now and register later. If you have an account, sign in now to post with your account.

Guest
Reply to this topic...

×   Pasted as rich text.   Paste as plain text instead

  Only 75 emoji are allowed.

×   Your link has been automatically embedded.   Display as a link instead

×   Your previous content has been restored.   Clear editor

×   You cannot paste images directly. Upload or insert images from URL.

×
×
  • Create New...